Grad Banja Luka

Trg srpskih vladara 1
78000 Banja Luka
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 51 244 400
e-mail: gradonacelnik@banjaluka.rs.ba

Načelnici:

2004 – 2008: Dragoljub Davidović (SNSD)

2008 – 2012: Dragoljub Davidović (SNSD)

2012 – 2016: Slobodan Gavranović (SNSD)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnik
Mjesne zajednice
  1. Ada
  2. Agino Selo
  3. Bistrica
  4. Bočac
  5. Borik I
  6. Borik II
  7. Borkovići
  8. Bronzani Majdan
  9. Bulevar
  10. Centar I
  11. Centar II
  12. Česma
  13. Čokorska polja
  14. Debeljaci
  15. Donja Kola
  16. Dragočaj
  17. Drakulić
  18. Goleši
  19. Gornja Piskavica
  20. Karanovac
  21. Kmećani
  22. Kočićev vijenac
  23. Kola
  24. Krmine
  25. Krupa na Vrbasu
  26. Kuljani
  27. Lauš I
  28. Lauš II
  29. Lazarevo I
  30. Lazarevo II
  31. Ljubačevo
  32. Mišin Han
  33. Motike
  34. Nova Varoš
  35. Obilićevo I
  36. Obilićevo II
  37. Paprikovac
  38. Pavići
  39. Petrićevac
  40. Piskavica
  41. Pobrđe
  42. Potkozarje
  43. Prijakovci
  44. Priječani
  45. Rekavice I
  46. Rekavice II
  47. Rosulje
  48. Saračica
  49. Srpske Toplice
  50. Starčevica
  51. Stratinska
  52. Stričići
  53. Šargovac
  54. Šimići
  55. Verići
  56. Vrbanja
  57. Zalužani

U okviru projektnih aktivnosti, u Banjoj Luci je 8. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ovog grada.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

Nakon uvodnih izlaganja troje prisutnih iznijelo je nezadovoljstvo konceptom sastanka optuživši nas da „na mala vrata pokušavamo srušiti Republiku Srpsku“ i pridružili nas popisu nekoliko NVO iz BiH koje to pokušavaju kao „strani plaćenici“. S obzirom da su bili prisutni predstavnici NVO i MZ jasno je bilo da su mnogi predstavnici MZ imenovani ili izabrani od vladajuće političke stranke, jer koriste identičnu retoriku podjela u BiH. Oni umjereniji su rekli „imamo problema ali ćemo ih riješiti“. Predstavnici NVO koje se bave socijalnom politikom istaknuli su da je grad BL u ovom sektoru uradio najviše i da je grad opterećen socijalnim davanjima kao i slijedeće probleme s kojima se građani svakodnevno susreću:

  1. Nedostatak mjesta u vrtićima –kapaciteti državnih banjalučkih vrtića su 2 082 mjesta, a trenutno je na listi čekanja 1 388 djece. Ove godine otvorena su još 2 državna vrtića kapaciteta 80 mjesta, a iako svake godine bude najavljivano iz Gradske uprave, još nije otvoren vrtić u najvećoj banjalučkoj mjesnoj zajednici Stračevica. Roditelji upisuju djecu na listu čekanja već sa nepunih godinu dana, a slobodno mjesto u vrtiću se čeka i do dvije i po godine.
  2. Sve manji broj zelenih površina i igrališta za djecu u gradskoj zoni – Banja Luka ima dva parka, ali je to nedovoljno s obzirom na broj stanovnika i tendenciju da se svaka veća zelena površina u gradskoj zoni pretvara u stambeno-poslovni objekat (na mjestu Picinog parka , koji se nalazio u strogom centru grada, je na nezakonit način i bez neophodnih dozvola, sagrađen poslovni objekat) ili parking. Najsvježiji primjer je skorašnja inicijativa Srpske pravoslavne crkve za izgradnju vjerskog objekata na mjestu gdje se nalazi dječije igralište i jedna od rijetkih zelenih površina u mjesnoj zajednici Borik. Inicijativa “Naš prostor“ je vodila kampanju informisanja građana/ki o inicijativi SPC, Gradska uprava je održala i javnu raspravu na temu izgradnje crkve na kojoj su građani/ke Banja Luke i MZ Borik izrazili nezadovoljstvo zbog moguće izgradnje crkve na mjestu dječijeg igrališta.
  3. Uklanjanje rampe na Banj brdu (Šehitlucima) – Još jedan od problema velikog broja građana/ki je bila i veoma aktuelna tema rampe na Banj brdu iznad Banjaluke jer je Udruženje „Banjalučani i Banjalučanke sa obje strane Vrbasa“ pokrenulo inicijativu kojom bi se omogućio saobraćaj u jedinoj rekreativnoj zoni u gradu. Grupa građana pod nazivom „Rekreativna zona Banja Luke“ je radila anketu i ispitivala mišljenja građana/ki o uklanjanju rampe na Banj brdu, te je animirala građane i građanke o nužnosti uticaja na gradske vlasti i ukazivanja na to da je stanovnicima Banja Luke jako bitno da imaju rekreativnu zonu bez automobila. Akcijom ove grupe, Banj brdo je dobilo 36 klupe koje su građani i građanke donirali, a ovo pitanje je i dalje aktuelno jer se još nije našlo na dnevnom redu Skupštine grada.
  4. Loša putna infrastruktura (često makadam ili rupe na cestama), nedostatak kanalizacije i vodosnabdijevanja, sanacija klizišta su veliki problemi mještana prigradskih naselja Bistrica, Kuljani, Debeljaci, Karanovac, Česma, Ada, Bronzani Mjadan, Karanovac, Dragočaj…Predstavnici prigradskih Mjesnih zajednica su se obraćali Gradskoj upravi u vezi nalaženja rješenja za navedene probleme ali je sve ostalo na obećanjima. Stanovnici MZ Česma su u par navrata tokom 2013. i 2014. godine protestovali ispred Gradske uprave tražeći da se riješi njihov dugogodišnji problem nedostatka vode, ali do danas to pitanje nije riješeno.
  5. Nedovoljna izdvajanja Gradske uprave za rad Javnih kuhinja – U Banja Luci Grad finansira rad 4 javne kuhinje i 760 obroka dnevno. Međutim, taj broj nije dovoljan da podmiri sve potrebe socijano-ugroženih osoba i procjenjuje se da je broj potrebitih i do 4 puta veći.
  6. Nedostatak biciklističkih staza i biciklističke infrastrkture – Još od 1975. godine Banja Luka ima samo 8 km biciklističkih staza (koje nisu povezane već su rascjepkane) i jedan parking za bicikle koji je obezbijedila Gradska uprava (u parku Petar Kočić) i četiri koji je Centar za životnu sredinu obezbijedio u krugu Univerzitetskog kampusa, iako se zadnjih godine broj biciklista/kinja znatno povećao. Gradska uprava je napravila i Studiju biciklističkog saobraćaja Banja Luka za koju nisu predviđena sredstva u budžetu za ovu godinu i nije poznato kada će bisiklističke staze zaživjeti u stvarnosti.
  7. Neprilagođenost javnih površina institucija i zdravstvenih ustanova, kao i javnog prevoza osobama sa invaliditetom – U Banja Luci ne postoje niskopodni autobusi adekvatni za prevoz osoba sa invaliditetom, Pravilnikom gradskih vlasti predviđeno da prevoz osoba u kolicima obavlja Udruženje distrofičara, a pravo na besplatnu kartu imaju samo slijepi sa vodičem, prva i druga kategorija ratnih vojnih invalida dok ostale osobe sa invaliditetom čiji invaliditet nije ratnog karaktera, a koje su pokretne ili teže pokretne, ne mogu dobiti kartu za prevoz pod tim beneficiranim uslovima, nego je moraju platiti. Još jedan od problema osboba sa invaliditetom u Bnajaluci je i otežan ili neprilagođen prilaz većini javnih ustanova. Samo pet fakulteta Univerziteta u Banja Luci su pristupačni za osobe sa invaliditetom, a bitno je naglasiti da je nijedan fakultet nije prilagođen izvođenju nastave za osobe sa invaliditetom (računar sa govornim softverom, knjige na Brajevom pismu,…)
  8. Loši uslovi u porodilištu Iako Univerzitetsko-klinički centar nije u nadležnosti Grada Banja Luka, nego Ministrastva zdravlja i socijalne zaštite, građankama Banja Luke jedan od problema su i loši uslovi u porodilištu – zastarjela oprema, neljubaznost osoblja, visok nivo mita i korupcije, nedostatak komunikacije između porodilja i medicinskog osoblja.
  9. Često nema petovalentnih vakcina (polio vakcine) za djecu – Već više od godinu dana vlada nestašica petovalentne vakcine koja sporadično bude dostupna u Centru za vakcinaciju djece, a li problem velikog broja roditelja iz Banja Luke je što ne znaju kada će vakcina biti dostupna i kada će moći vakcinisati dijete. Ovaj problem, takođe nije u nadležnosti Grada Banja Luka, već Ministrastva zdravlja i socijalne zaštite i Fonda socijalnog i zdravstvenog osiguranja RS i tiče se svih roditelja i djece u Republici Srpskoj.
  10. Nedostatak javnog prostora za mlade – postoji Dom omladine koji je u nadležnosti Gradske uprave ali nema organizovanih sadržaja za mlade već se isključivo koristi za iznajmljivanje prostorija.

GRAĐANSKA AKCIJA OČUVANJA REKREATIVNE ZONE BANJ BRDO

Autorica: Željka Umićević


Građani mogu (i trebaju) biti pokretači promjena u lokalnoj zajednici

Već dvadeset godina građani i građanke Bosne i Hercegovine žive u demokratskoj državi, uče se demokratiji ali ipak i dalje nedovoljno posežu za demokratskim metodama ostvarivanja svojih prava. Često se dešava da građani[1] zaboravljaju da putem svojih poreza finansiraju državu i svoje lokalne zajednice, gradske službe(nike) ne doživljavaju kao partnere s kojima bi trebali zajedno raditi na poboljšanju uslova života i ne usuđuju se protiviti zvaničnim odlukama lokalnih zajednica koje su donesene bez učešća i konsultovanja građana, a koje se, u krajnjem, direktno tiču onih koji se ništa ne pitaju. A vlasti (na svim nivoima) se pak interesuju za potrebe građana svake druge godine kada im je potreban njihov glas na izborima. Da građani mogu napraviti promjenu u lokalnoj zajendici pokazuje i dokazuje građanska inicijativa Rekreativna zona Banjaluke okupljena oko ideje zaštite pješačke i rekreativne zone Banj brdo/Šehitluci[2]. Inicijativu je pokrenulo par entuzijasta, aktivista, ljubitelja prirode koji nisu htjeli biti u ulozi pasivnih posmatrača.

„Želio bih da naglasim da smo mi grupa mladih ljudi koja se samoinicijativno okupila radi očuvanja rekreativne zone Banj brdo bez automobila. Ne pripadamo nijednoj političkoj stranci, niti nas iko plaća. Sve što radimo, radimo uz pomoć vlastitih sredstava u toku slobodnog vremena. Ovo nažalost u današnje vrijeme čudno zvuči“, objašnjava Mladen Protić, jedan od aktivista Rekreativne zone.

Odlukom Gradske uprave Banja Luka 2006. godine je postavljena rampa koja sprečava saobraćaj na Banj brdu i od tada se svake godine povećava broj građana koji su dolaze u šetnju i na rekreaciju bez straha od automobila. Vremenom i potpuno spontano zahvaljujući građanima Banja Luka je dobila prvu i jedinu rekreativnu zonu.

Početkom februara 2015. godine temu uklanjanja rampe na Banj brdu ponovo je aktuelizovao jedan od odbornika Skupštine grada Banja Luka svojim komentarom na društvenim mrežama gdje je naveo da smatra da rampa ima mnogo negativnih strana – na rampi su zaposlena četiri portira što je izdatak za gradski budžet, a starijim osobama i osobama sa invaliditetom nije omogućen pristup Banj brdu. Nedugo zatim, u javnosti su se počele objavljivati informacije o otvaranju restorana Novak[3] na Banj brdu kojem takođe zabrana saobraćaja ne ide u prilog.


Ujedinjeni građani u rješavanju „problem rampe“

Odgovor Rekreativne zone i prvi korak u borbi da na Banj brdu ostane zabrana saobraćaja je bila online anketa putem koje se direktno saznalo mišljenje i potrebe građana, a koja je pokazala da 3500 građana Banjaluke ne želi automobile na Banj brdu. Ovo je ujedno bio i početak mnogobrojnih akcija ove građanske inicijative kojima je ukazivano da je krajnje vrijeme da gradske vlasti počnu uvažavati potrebe i želje građana prilikom donošenja odluka o javnim površinama, a one su u ovom slučaju poptuno jasne – Ne automobilima na Banj brdu! Takođe, Rekreativna zona je dala prijedlog kojim bi se svima koji ne žele pješačiti omogućilo da dođu do restorana ili do vrha brda tako što bi Grad Banja Luka obezbijedio organizovan prevoz u vidu mini busa ili vozića, a nekada u budućnosti i žičara kojom bi građani mogli doći do vrha Banj brda.

Da bi pokazali koliko im je stalo da očuvaju jedinu rekreativnu zonu u gradu, te koliko građanima znači Banj brdo bez automobila, organizovali su akciju čišćenja glavnog puta i staza kroz šumu, a zatim je početkom ljeta pokrenuta akcija kupovine i postavljanja drvenih klupa na Banj brdo. U akciju “Klupe” se uključila lokalna zajednica, od novinara, umjetnika, sportsko-rekreativnih društava, nevladinih organizacija…koji su donirali 3000 KM za nabavku 36 klupa koje nose simbole i imena donatora. Prvobitni plan je bila kupovina pet klupa ali građani su prepoznali vrijednost ideje i na kraju se akcija završila sa ukupno 36 klupa. Kako Grad nije namjeravao da postavi nove klupe, a stare su već bile dotrajale i nije ih bilo dovoljno, odlučili smo se na ovaj korak i bilo je veoma uspješno. Građani su se uključili u velikom broju. Šmirglali su i lakirali klupe, a studenti akademije umjetnosti su ih oslikali na osnovu naziva klupa“, kaže Mladen. Nakon ove uspješne akcije, broj građana koji podržavaju Rekreativnu zonu se povećao, Facebook stranica Rekreativne zone[4] je dobila mnogo novih članova koji su se počeli zanimati za “problem rampe”, koji su počeli dijeliti sadržaje, informacije i fotografije Banj brda, utiske, prijedloge i to je postala jedna od najpopularnijih stranica ljubitelja prirode u Banjaluci.

Događaj koji je još više omasovio Rekreativnu zonu je bilo odobrenje Gradske uprave kojim se omogućava saobraćaj vozila na Banj brdu na dan otvaranja restorana Novak. To je ujedno i bio povod da Rekreativna zona svake nedjelje, počevši od mjeseca oktobra, organizuje šetnje na Banj brdo na kojima, prema podacima Rekreativne zone, u prosjeku bude oko 4000 građana/ki.

„Trudimo se da koristimo sve pravne metode za očuvanje Rekreativne zone Banj brdo isključivo kao pješačke. Redovno šaljemo dopise svim relevantnim institucijama, imali smo sastanak sa gradonačelnikom Banjaluke na kojem smo izložili ono što građani žele i zahtjevali smo da Rekreativna zona ostane isključivo pješačka zona, u redovnom smo kontaktu sa medijima putem kojih želimo da prenesemo informaciju do što većeg broja građana kako bi se i oni uključili u našu borbu“, poručuju iz Rekreativne zone.

Višemjesečna borba građana/ki Banjaluke još traje. Čeka se zvanična odluka gradonačelnika Banjaluke o regulaciji saobraćaja na Banj brdu. Ukoliko Odluka ne bude u skladu sa željama građana, Rekreativna zona ima namjeru još odlučnije nastaviti vršiti pritisak na vlasti i organizovati potpisivanje peticije, te na taj način još jednom pokazati da se građani ne slažu sa rješenjima gradskih vlasti koja se donose bez njihovog učešća.

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)


[1]
Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom tekstu za označavanje muškog i ženskog roda podrazumijevaju oba pola.

[2] Banj brdo/Šehitluci je najpoznatije banjalučko izletište i nalazi se na južnoj strani grada na 431 metara nadmorske visine. Sa ovog izletišta se pruža panoramski pogled na grad, a ovaj prostor je bogat šumom, stazama za šetnju i planinarenje, izvorima vode za piće i mjestima za odmor i razonodu.

[3] Ekskluzivni restoran po franšizi „Novak cafe &Restaurant“ poznatog tenisera Novaka Đokovića

[4] https://www.facebook.com/RekreativnaZonaBL/?fref=nf

Preporuke Gradskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da Gradska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da Gradske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od Gradske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini Grada ili upravi.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Gradske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju gradonačelnik i/ili predsjednik GS;
  • Gradonačelnik, pomoćnici, predsjednik GS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Gradske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Gradske uprave;
  • Predsjednici i Savjeti MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Gradska i sve druge razine vlasti moraju obavezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Gradskom komisijom za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Gradski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt Gradskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Gradske uprave;
  • Prilikom izrade Gradskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
  1. za materijalne troškove ureda (visina prema broju stanovnika) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine,
  2. za projekte u MZ – za ova sredstva Grad bi raspisao natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Gradska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
  3. ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Grada;
  • Pri Gradskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  • Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Grada, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Grad u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  • S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  • Pozvati lokalna sredstva informiranja (TV, radio, portali) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti Gradske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  • Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Trg srpskih vladara 1
78000 Banja Luka
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 51 244 400
e-mail: gradonacelnik@banjaluka.rs.ba

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Dragoljub Davidović (SNSD)

2008 – 2012: Dragoljub Davidović (SNSD)

2012 – 2016: Slobodan Gavranović (SNSD)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnik
Mjesne zajednice
  1. Ada
  2. Agino Selo
  3. Bistrica
  4. Bočac
  5. Borik I
  6. Borik II
  7. Borkovići
  8. Bronzani Majdan
  9. Bulevar
  10. Centar I
  11. Centar II
  12. Česma
  13. Čokorska polja
  14. Debeljaci
  15. Donja Kola
  16. Dragočaj
  17. Drakulić
  18. Goleši
  19. Gornja Piskavica
  20. Karanovac
  21. Kmećani
  22. Kočićev vijenac
  23. Kola
  24. Krmine
  25. Krupa na Vrbasu
  26. Kuljani
  27. Lauš I
  28. Lauš II
  29. Lazarevo I
  30. Lazarevo II
  31. Ljubačevo
  32. Mišin Han
  33. Motike
  34. Nova Varoš
  35. Obilićevo I
  36. Obilićevo II
  37. Paprikovac
  38. Pavići
  39. Petrićevac
  40. Piskavica
  41. Pobrđe
  42. Potkozarje
  43. Prijakovci
  44. Priječani
  45. Rekavice I
  46. Rekavice II
  47. Rosulje
  48. Saračica
  49. Srpske Toplice
  50. Starčevica
  51. Stratinska
  52. Stričići
  53. Šargovac
  54. Šimići
  55. Verići
  56. Vrbanja
  57. Zalužani
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Banjoj Luci je 8. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ovog grada.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

Nakon uvodnih izlaganja troje prisutnih iznijelo je nezadovoljstvo konceptom sastanka optuživši nas da „na mala vrata pokušavamo srušiti Republiku Srpsku“ i pridružili nas popisu nekoliko NVO iz BiH koje to pokušavaju kao „strani plaćenici“. S obzirom da su bili prisutni predstavnici NVO i MZ jasno je bilo da su mnogi predstavnici MZ imenovani ili izabrani od vladajuće političke stranke, jer koriste identičnu retoriku podjela u BiH. Oni umjereniji su rekli „imamo problema ali ćemo ih riješiti“. Predstavnici NVO koje se bave socijalnom politikom istaknuli su da je grad BL u ovom sektoru uradio najviše i da je grad opterećen socijalnim davanjima kao i slijedeće probleme s kojima se građani svakodnevno susreću:

  1. Nedostatak mjesta u vrtićima –kapaciteti državnih banjalučkih vrtića su 2 082 mjesta, a trenutno je na listi čekanja 1 388 djece. Ove godine otvorena su još 2 državna vrtića kapaciteta 80 mjesta, a iako svake godine bude najavljivano iz Gradske uprave, još nije otvoren vrtić u najvećoj banjalučkoj mjesnoj zajednici Stračevica. Roditelji upisuju djecu na listu čekanja već sa nepunih godinu dana, a slobodno mjesto u vrtiću se čeka i do dvije i po godine.
  2. Sve manji broj zelenih površina i igrališta za djecu u gradskoj zoni – Banja Luka ima dva parka, ali je to nedovoljno s obzirom na broj stanovnika i tendenciju da se svaka veća zelena površina u gradskoj zoni pretvara u stambeno-poslovni objekat (na mjestu Picinog parka , koji se nalazio u strogom centru grada, je na nezakonit način i bez neophodnih dozvola, sagrađen poslovni objekat) ili parking. Najsvježiji primjer je skorašnja inicijativa Srpske pravoslavne crkve za izgradnju vjerskog objekata na mjestu gdje se nalazi dječije igralište i jedna od rijetkih zelenih površina u mjesnoj zajednici Borik. Inicijativa “Naš prostor“ je vodila kampanju informisanja građana/ki o inicijativi SPC, Gradska uprava je održala i javnu raspravu na temu izgradnje crkve na kojoj su građani/ke Banja Luke i MZ Borik izrazili nezadovoljstvo zbog moguće izgradnje crkve na mjestu dječijeg igrališta.
  3. Uklanjanje rampe na Banj brdu (Šehitlucima) – Još jedan od problema velikog broja građana/ki je bila i veoma aktuelna tema rampe na Banj brdu iznad Banjaluke jer je Udruženje „Banjalučani i Banjalučanke sa obje strane Vrbasa“ pokrenulo inicijativu kojom bi se omogućio saobraćaj u jedinoj rekreativnoj zoni u gradu. Grupa građana pod nazivom „Rekreativna zona Banja Luke“ je radila anketu i ispitivala mišljenja građana/ki o uklanjanju rampe na Banj brdu, te je animirala građane i građanke o nužnosti uticaja na gradske vlasti i ukazivanja na to da je stanovnicima Banja Luke jako bitno da imaju rekreativnu zonu bez automobila. Akcijom ove grupe, Banj brdo je dobilo 36 klupe koje su građani i građanke donirali, a ovo pitanje je i dalje aktuelno jer se još nije našlo na dnevnom redu Skupštine grada.
  4. Loša putna infrastruktura (često makadam ili rupe na cestama), nedostatak kanalizacije i vodosnabdijevanja, sanacija klizišta su veliki problemi mještana prigradskih naselja Bistrica, Kuljani, Debeljaci, Karanovac, Česma, Ada, Bronzani Mjadan, Karanovac, Dragočaj…Predstavnici prigradskih Mjesnih zajednica su se obraćali Gradskoj upravi u vezi nalaženja rješenja za navedene probleme ali je sve ostalo na obećanjima. Stanovnici MZ Česma su u par navrata tokom 2013. i 2014. godine protestovali ispred Gradske uprave tražeći da se riješi njihov dugogodišnji problem nedostatka vode, ali do danas to pitanje nije riješeno.
  5. Nedovoljna izdvajanja Gradske uprave za rad Javnih kuhinja – U Banja Luci Grad finansira rad 4 javne kuhinje i 760 obroka dnevno. Međutim, taj broj nije dovoljan da podmiri sve potrebe socijano-ugroženih osoba i procjenjuje se da je broj potrebitih i do 4 puta veći.
  6. Nedostatak biciklističkih staza i biciklističke infrastrkture – Još od 1975. godine Banja Luka ima samo 8 km biciklističkih staza (koje nisu povezane već su rascjepkane) i jedan parking za bicikle koji je obezbijedila Gradska uprava (u parku Petar Kočić) i četiri koji je Centar za životnu sredinu obezbijedio u krugu Univerzitetskog kampusa, iako se zadnjih godine broj biciklista/kinja znatno povećao. Gradska uprava je napravila i Studiju biciklističkog saobraćaja Banja Luka za koju nisu predviđena sredstva u budžetu za ovu godinu i nije poznato kada će bisiklističke staze zaživjeti u stvarnosti.
  7. Neprilagođenost javnih površina institucija i zdravstvenih ustanova, kao i javnog prevoza osobama sa invaliditetom – U Banja Luci ne postoje niskopodni autobusi adekvatni za prevoz osoba sa invaliditetom, Pravilnikom gradskih vlasti predviđeno da prevoz osoba u kolicima obavlja Udruženje distrofičara, a pravo na besplatnu kartu imaju samo slijepi sa vodičem, prva i druga kategorija ratnih vojnih invalida dok ostale osobe sa invaliditetom čiji invaliditet nije ratnog karaktera, a koje su pokretne ili teže pokretne, ne mogu dobiti kartu za prevoz pod tim beneficiranim uslovima, nego je moraju platiti. Još jedan od problema osboba sa invaliditetom u Bnajaluci je i otežan ili neprilagođen prilaz većini javnih ustanova. Samo pet fakulteta Univerziteta u Banja Luci su pristupačni za osobe sa invaliditetom, a bitno je naglasiti da je nijedan fakultet nije prilagođen izvođenju nastave za osobe sa invaliditetom (računar sa govornim softverom, knjige na Brajevom pismu,…)
  8. Loši uslovi u porodilištu Iako Univerzitetsko-klinički centar nije u nadležnosti Grada Banja Luka, nego Ministrastva zdravlja i socijalne zaštite, građankama Banja Luke jedan od problema su i loši uslovi u porodilištu – zastarjela oprema, neljubaznost osoblja, visok nivo mita i korupcije, nedostatak komunikacije između porodilja i medicinskog osoblja.
  9. Često nema petovalentnih vakcina (polio vakcine) za djecu – Već više od godinu dana vlada nestašica petovalentne vakcine koja sporadično bude dostupna u Centru za vakcinaciju djece, a li problem velikog broja roditelja iz Banja Luke je što ne znaju kada će vakcina biti dostupna i kada će moći vakcinisati dijete. Ovaj problem, takođe nije u nadležnosti Grada Banja Luka, već Ministrastva zdravlja i socijalne zaštite i Fonda socijalnog i zdravstvenog osiguranja RS i tiče se svih roditelja i djece u Republici Srpskoj.
  10. Nedostatak javnog prostora za mlade – postoji Dom omladine koji je u nadležnosti Gradske uprave ali nema organizovanih sadržaja za mlade već se isključivo koristi za iznajmljivanje prostorija.
+ Glas lokalne zajednice

GRAĐANSKA AKCIJA OČUVANJA REKREATIVNE ZONE BANJ BRDO

Autorica: Željka Umićević


Građani mogu (i trebaju) biti pokretači promjena u lokalnoj zajednici

Već dvadeset godina građani i građanke Bosne i Hercegovine žive u demokratskoj državi, uče se demokratiji ali ipak i dalje nedovoljno posežu za demokratskim metodama ostvarivanja svojih prava. Često se dešava da građani[1] zaboravljaju da putem svojih poreza finansiraju državu i svoje lokalne zajednice, gradske službe(nike) ne doživljavaju kao partnere s kojima bi trebali zajedno raditi na poboljšanju uslova života i ne usuđuju se protiviti zvaničnim odlukama lokalnih zajednica koje su donesene bez učešća i konsultovanja građana, a koje se, u krajnjem, direktno tiču onih koji se ništa ne pitaju. A vlasti (na svim nivoima) se pak interesuju za potrebe građana svake druge godine kada im je potreban njihov glas na izborima. Da građani mogu napraviti promjenu u lokalnoj zajendici pokazuje i dokazuje građanska inicijativa Rekreativna zona Banjaluke okupljena oko ideje zaštite pješačke i rekreativne zone Banj brdo/Šehitluci[2]. Inicijativu je pokrenulo par entuzijasta, aktivista, ljubitelja prirode koji nisu htjeli biti u ulozi pasivnih posmatrača.

„Želio bih da naglasim da smo mi grupa mladih ljudi koja se samoinicijativno okupila radi očuvanja rekreativne zone Banj brdo bez automobila. Ne pripadamo nijednoj političkoj stranci, niti nas iko plaća. Sve što radimo, radimo uz pomoć vlastitih sredstava u toku slobodnog vremena. Ovo nažalost u današnje vrijeme čudno zvuči“, objašnjava Mladen Protić, jedan od aktivista Rekreativne zone.

Odlukom Gradske uprave Banja Luka 2006. godine je postavljena rampa koja sprečava saobraćaj na Banj brdu i od tada se svake godine povećava broj građana koji su dolaze u šetnju i na rekreaciju bez straha od automobila. Vremenom i potpuno spontano zahvaljujući građanima Banja Luka je dobila prvu i jedinu rekreativnu zonu.

Početkom februara 2015. godine temu uklanjanja rampe na Banj brdu ponovo je aktuelizovao jedan od odbornika Skupštine grada Banja Luka svojim komentarom na društvenim mrežama gdje je naveo da smatra da rampa ima mnogo negativnih strana – na rampi su zaposlena četiri portira što je izdatak za gradski budžet, a starijim osobama i osobama sa invaliditetom nije omogućen pristup Banj brdu. Nedugo zatim, u javnosti su se počele objavljivati informacije o otvaranju restorana Novak[3] na Banj brdu kojem takođe zabrana saobraćaja ne ide u prilog.


Ujedinjeni građani u rješavanju „problem rampe“

Odgovor Rekreativne zone i prvi korak u borbi da na Banj brdu ostane zabrana saobraćaja je bila online anketa putem koje se direktno saznalo mišljenje i potrebe građana, a koja je pokazala da 3500 građana Banjaluke ne želi automobile na Banj brdu. Ovo je ujedno bio i početak mnogobrojnih akcija ove građanske inicijative kojima je ukazivano da je krajnje vrijeme da gradske vlasti počnu uvažavati potrebe i želje građana prilikom donošenja odluka o javnim površinama, a one su u ovom slučaju poptuno jasne – Ne automobilima na Banj brdu! Takođe, Rekreativna zona je dala prijedlog kojim bi se svima koji ne žele pješačiti omogućilo da dođu do restorana ili do vrha brda tako što bi Grad Banja Luka obezbijedio organizovan prevoz u vidu mini busa ili vozića, a nekada u budućnosti i žičara kojom bi građani mogli doći do vrha Banj brda.

Da bi pokazali koliko im je stalo da očuvaju jedinu rekreativnu zonu u gradu, te koliko građanima znači Banj brdo bez automobila, organizovali su akciju čišćenja glavnog puta i staza kroz šumu, a zatim je početkom ljeta pokrenuta akcija kupovine i postavljanja drvenih klupa na Banj brdo. U akciju “Klupe” se uključila lokalna zajednica, od novinara, umjetnika, sportsko-rekreativnih društava, nevladinih organizacija…koji su donirali 3000 KM za nabavku 36 klupa koje nose simbole i imena donatora. Prvobitni plan je bila kupovina pet klupa ali građani su prepoznali vrijednost ideje i na kraju se akcija završila sa ukupno 36 klupa. Kako Grad nije namjeravao da postavi nove klupe, a stare su već bile dotrajale i nije ih bilo dovoljno, odlučili smo se na ovaj korak i bilo je veoma uspješno. Građani su se uključili u velikom broju. Šmirglali su i lakirali klupe, a studenti akademije umjetnosti su ih oslikali na osnovu naziva klupa“, kaže Mladen. Nakon ove uspješne akcije, broj građana koji podržavaju Rekreativnu zonu se povećao, Facebook stranica Rekreativne zone[4] je dobila mnogo novih članova koji su se počeli zanimati za “problem rampe”, koji su počeli dijeliti sadržaje, informacije i fotografije Banj brda, utiske, prijedloge i to je postala jedna od najpopularnijih stranica ljubitelja prirode u Banjaluci.

Događaj koji je još više omasovio Rekreativnu zonu je bilo odobrenje Gradske uprave kojim se omogućava saobraćaj vozila na Banj brdu na dan otvaranja restorana Novak. To je ujedno i bio povod da Rekreativna zona svake nedjelje, počevši od mjeseca oktobra, organizuje šetnje na Banj brdo na kojima, prema podacima Rekreativne zone, u prosjeku bude oko 4000 građana/ki.

„Trudimo se da koristimo sve pravne metode za očuvanje Rekreativne zone Banj brdo isključivo kao pješačke. Redovno šaljemo dopise svim relevantnim institucijama, imali smo sastanak sa gradonačelnikom Banjaluke na kojem smo izložili ono što građani žele i zahtjevali smo da Rekreativna zona ostane isključivo pješačka zona, u redovnom smo kontaktu sa medijima putem kojih želimo da prenesemo informaciju do što većeg broja građana kako bi se i oni uključili u našu borbu“, poručuju iz Rekreativne zone.

Višemjesečna borba građana/ki Banjaluke još traje. Čeka se zvanična odluka gradonačelnika Banjaluke o regulaciji saobraćaja na Banj brdu. Ukoliko Odluka ne bude u skladu sa željama građana, Rekreativna zona ima namjeru još odlučnije nastaviti vršiti pritisak na vlasti i organizovati potpisivanje peticije, te na taj način još jednom pokazati da se građani ne slažu sa rješenjima gradskih vlasti koja se donose bez njihovog učešća.

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)


[1]
Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom tekstu za označavanje muškog i ženskog roda podrazumijevaju oba pola.

[2] Banj brdo/Šehitluci je najpoznatije banjalučko izletište i nalazi se na južnoj strani grada na 431 metara nadmorske visine. Sa ovog izletišta se pruža panoramski pogled na grad, a ovaj prostor je bogat šumom, stazama za šetnju i planinarenje, izvorima vode za piće i mjestima za odmor i razonodu.

[3] Ekskluzivni restoran po franšizi „Novak cafe &Restaurant“ poznatog tenisera Novaka Đokovića

[4] https://www.facebook.com/RekreativnaZonaBL/?fref=nf

+ Preporuke

Preporuke Gradskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da Gradska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da Gradske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od Gradske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini Grada ili upravi.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Gradske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju gradonačelnik i/ili predsjednik GS;
  • Gradonačelnik, pomoćnici, predsjednik GS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Gradske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Gradske uprave;
  • Predsjednici i Savjeti MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Gradska i sve druge razine vlasti moraju obavezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Gradskom komisijom za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Gradski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt Gradskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Gradske uprave;
  • Prilikom izrade Gradskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
  1. za materijalne troškove ureda (visina prema broju stanovnika) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine,
  2. za projekte u MZ – za ova sredstva Grad bi raspisao natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Gradska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
  3. ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Grada;
  • Pri Gradskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  • Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Grada, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Grad u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  • S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  • Pozvati lokalna sredstva informiranja (TV, radio, portali) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti Gradske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  • Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.