bihać

Grad Bihać

Bosanska 4
77 000 Bihać
Unsko-sanski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 37 224 222
e-mail: kabinet@bihac.org

Načelnici:

2004 – 2008: Hamdija Lipovača (SDP)

2008 – 2011: Hamdija Lipovača (SDP)

2011 – 2012: Albin Muslić (SDP)

2012 – 2016: Emdžad Galijašević (SDA)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Bakšaiš
  2. Brekovica
  3. Centar
  4. Čavkići
  5. Donje Prekounje
  6. Gata
  7. Golubić
  8. Gornje Prekounje
  9. Harmani
  10. Hatinac
  11. Izačić
  12. Jezero Privilica
  13. Kamenica
  14. Klokot Papari
  15. Kulen Vakuf
  16. Luke
  17. Mali Lug
  18. Martin Brod
  19. Orašac
  20. Ozimice I
  21. Ozimice II
  22. Pokoj
  23. Pritoka
  24. Ribić
  25. Ripač
  26. Ružica
  27. Skočaj
  28. Sokolac
  29. Srbljani
  30. Vedro Polje
  31. Veliki Lug
  32. Veliko Založje
  33. Vrsta
  34. Zavalje
  35. Žegar

U okviru projektnih aktivnosti, u Bihaću je 24. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području grada.

MOJ POGLED NA USTAVNE REFORME

Autorica: Ajla Selmanović

Dejtonska Bosna i Hercegovina je specifično državno uređenje, nije čista federacija, a nije ni konfederacija, nije ni unija, i vrlo malo ima elemenata subordinacije između entiteta i države. Problem bi se najbolje mogao riješiti kada bi svako radio svoj posao u okviru Ustava Bosne i Hercegovine koji ne bi bio Mirovni sporazum, već Ustav u pravom i najširem smislu te riječi.

Nakon dvadeset godina od donošenja Ustava Bosne i Hercegovine, tj. Aneksa IV, Dejtonskog mirovnog Sporazuma, može se jasno iskazati stanje nakon njegove primjene u svim oblastima koje on regulira. Ono što bih ja istakla na području kantona odnosi se na obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i nezaposlenost.

Smatram da su obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita i nezaposlenost oblasti koje treba centralizovati i na nivou države jednoobrazno rješavati za sve građane, kako bi ustavna prava iz, mnogo bitnih oblasti, za građane bila jednaka na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. U tom smislu bi trebalo izvršiti reforme, zajedno sa reformama u upravi. Potrebno je izvršiti harmonizaciju materijalnih propisa kojima se reguliraju prava građana koja se rješavaju putem upravnog postupka. U sklopu toga bi se na Unsko-sanskom kantonu smanjio broj nezaposlenih, a uprava bi postala efikasnija i stvorila bi se mogućnost otvaranja privrednih društava, a stopa zaposlenosti bi porasla. Da ne bi došlo do totalne devastacije privrednih društava, nužno je donijeti nove propise kojima bi se utvrdili zakonski rokovi za pokretanje i vođenje stečajnih postupaka, jer se u praksi pokazalo kao promašaj dugogodišnje vođenje stečajnih postupaka, koji ne samo da ne garantuju naplatu potraživanja, nego onemogućuju privredni razvoj u takvoj oblasti.

Pitanje zdravstva je državni problem koji treba ustavom regulisati na način da bude u nadležnosti države, jer imamo pojavu neosiguranog građanstva koje ima ustavno pravo na zdravstvenu zaštitu, ali to pravo na ovakav način kako je uređen sistem zdravstevnog osiguranja (podijeljenja nadležnost između federacije i kantona) ne može koristiti.

Da bi se zagarantovana ustavna prava mogla ostvarivati, neophodno je izvršiti izmjene i dopune ustava na način da se oformi stručna komisija koja će uraditi detaljnu analizu primjene sadašnjeg ustava kroz njegovo funkcionisanje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ova analiza bi pokazala sve propuste i nedostatke koje treba dopuniti i dograditi kako bi svi građani naše države jednako koristili prava koja nam ustav garantuje i kako bismo imali funkcionalnu državu. Smatram da je za napredak i razvoj države potrebno donijeti amandmane na ustav, u cilju reformi na način da se amandmanima na ustav uredi takva organizacija države da može ostvarivati svoju ulogu i biti država svih građana koji će imati jednaka prava.

Ocjene o nefunkcionalnom državnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine utemeljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom iznesene su i u Mišljenju Venecijanske komisije i Međunarodne komisije za Balkan 2005.godine. U ovim dokumentima se navodi da ustavni sistem Bosne i Hercegovine nije ni racionalan, ni efikasan niti održiv.

Ovakvo stanje kakvo je danas utiče i na društveni status mladih obrazovanih ljudi. Mlade ljude u Bosni i Hercegovini najviše pogađa nizak životni standard, nedostatak životne perspektive i nezaposlenost. Stoga, u zadnje vrijeme mladi ljudi se educiraju, i odlaze u druge gradove i države kako bi se zaposlili, i kako bi bili korisni zajednici. Kao osoba koja pripada mladom obrazovanom kadru Bosne i Hercegovine istakla bih činjenicu da sam kao jedan od osam učesnika bila dio pravne klinike u organizaciji svjetske pro bono pravne firme Public International Law and Policy Group, gdje su fokus pravne klinike bile Ustavne reforme u Bosni i Hercegovini, te projekat pod nazivom ’’Interpretacija Ustava BiH‘‘, gdje sam kroz istraživački rad pokušala objasniti važnost uspostavljanja Vrhovnog Suda na državnom nivou, jer smo jedina država na svijetu bez jednog ovakvog suda i bez suda koji kontroliše primjenu zakona. Isto tako želim poslati poruku mladim ljudima da izbjegavaju birokratski jezik, i da direktno i otvoreno izražavaju vlastita mišljenja. Formalno obrazovanje nije dovoljno za razvoj mladih ljudi u društvenom kontekstu, i važno je znati da su znanje i nauka moć koje treba realizirati i usmjeriti, posebno u izgradnju svoje države, jer bez države smo samo brod koji pluta.

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

Preporuke Gradskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Grad Bihać treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Gradska uprava i Gradsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Gradskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Gradske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju gradonačelnik i/ili predsjednik GV;
  • Gradonačelnik, pomoćnici, predsjednik GV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Gradskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Gradske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Grad i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Gradskom komisijom za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Gradski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt gradskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Gradske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda (prema broju stanovnika) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine,
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Grad bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Gradska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Grada;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Grada, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Grad u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Bosanska 4
77 000 Bihać
Unsko-sanski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 37 224 222
e-mail: kabinet@bihac.org

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Hamdija Lipovača (SDP)

2008 – 2011: Hamdija Lipovača (SDP)

2011 – 2012: Albin Muslić (SDP)

2012 – 2016: Emdžad Galijašević (SDA)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Bakšaiš
  2. Brekovica
  3. Centar
  4. Čavkići
  5. Donje Prekounje
  6. Gata
  7. Golubić
  8. Gornje Prekounje
  9. Harmani
  10. Hatinac
  11. Izačić
  12. Jezero Privilica
  13. Kamenica
  14. Klokot Papari
  15. Kulen Vakuf
  16. Luke
  17. Mali Lug
  18. Martin Brod
  19. Orašac
  20. Ozimice I
  21. Ozimice II
  22. Pokoj
  23. Pritoka
  24. Ribić
  25. Ripač
  26. Ružica
  27. Skočaj
  28. Sokolac
  29. Srbljani
  30. Vedro Polje
  31. Veliki Lug
  32. Veliko Založje
  33. Vrsta
  34. Zavalje
  35. Žegar
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Bihaću je 24. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području grada.

+ Glas lokalne zajednice

MOJ POGLED NA USTAVNE REFORME

Autorica: Ajla Selmanović

Dejtonska Bosna i Hercegovina je specifično državno uređenje, nije čista federacija, a nije ni konfederacija, nije ni unija, i vrlo malo ima elemenata subordinacije između entiteta i države. Problem bi se najbolje mogao riješiti kada bi svako radio svoj posao u okviru Ustava Bosne i Hercegovine koji ne bi bio Mirovni sporazum, već Ustav u pravom i najširem smislu te riječi.

Nakon dvadeset godina od donošenja Ustava Bosne i Hercegovine, tj. Aneksa IV, Dejtonskog mirovnog Sporazuma, može se jasno iskazati stanje nakon njegove primjene u svim oblastima koje on regulira. Ono što bih ja istakla na području kantona odnosi se na obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i nezaposlenost.

Smatram da su obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita i nezaposlenost oblasti koje treba centralizovati i na nivou države jednoobrazno rješavati za sve građane, kako bi ustavna prava iz, mnogo bitnih oblasti, za građane bila jednaka na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. U tom smislu bi trebalo izvršiti reforme, zajedno sa reformama u upravi. Potrebno je izvršiti harmonizaciju materijalnih propisa kojima se reguliraju prava građana koja se rješavaju putem upravnog postupka. U sklopu toga bi se na Unsko-sanskom kantonu smanjio broj nezaposlenih, a uprava bi postala efikasnija i stvorila bi se mogućnost otvaranja privrednih društava, a stopa zaposlenosti bi porasla. Da ne bi došlo do totalne devastacije privrednih društava, nužno je donijeti nove propise kojima bi se utvrdili zakonski rokovi za pokretanje i vođenje stečajnih postupaka, jer se u praksi pokazalo kao promašaj dugogodišnje vođenje stečajnih postupaka, koji ne samo da ne garantuju naplatu potraživanja, nego onemogućuju privredni razvoj u takvoj oblasti.

Pitanje zdravstva je državni problem koji treba ustavom regulisati na način da bude u nadležnosti države, jer imamo pojavu neosiguranog građanstva koje ima ustavno pravo na zdravstvenu zaštitu, ali to pravo na ovakav način kako je uređen sistem zdravstevnog osiguranja (podijeljenja nadležnost između federacije i kantona) ne može koristiti.

Da bi se zagarantovana ustavna prava mogla ostvarivati, neophodno je izvršiti izmjene i dopune ustava na način da se oformi stručna komisija koja će uraditi detaljnu analizu primjene sadašnjeg ustava kroz njegovo funkcionisanje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ova analiza bi pokazala sve propuste i nedostatke koje treba dopuniti i dograditi kako bi svi građani naše države jednako koristili prava koja nam ustav garantuje i kako bismo imali funkcionalnu državu. Smatram da je za napredak i razvoj države potrebno donijeti amandmane na ustav, u cilju reformi na način da se amandmanima na ustav uredi takva organizacija države da može ostvarivati svoju ulogu i biti država svih građana koji će imati jednaka prava.

Ocjene o nefunkcionalnom državnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine utemeljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom iznesene su i u Mišljenju Venecijanske komisije i Međunarodne komisije za Balkan 2005.godine. U ovim dokumentima se navodi da ustavni sistem Bosne i Hercegovine nije ni racionalan, ni efikasan niti održiv.

Ovakvo stanje kakvo je danas utiče i na društveni status mladih obrazovanih ljudi. Mlade ljude u Bosni i Hercegovini najviše pogađa nizak životni standard, nedostatak životne perspektive i nezaposlenost. Stoga, u zadnje vrijeme mladi ljudi se educiraju, i odlaze u druge gradove i države kako bi se zaposlili, i kako bi bili korisni zajednici. Kao osoba koja pripada mladom obrazovanom kadru Bosne i Hercegovine istakla bih činjenicu da sam kao jedan od osam učesnika bila dio pravne klinike u organizaciji svjetske pro bono pravne firme Public International Law and Policy Group, gdje su fokus pravne klinike bile Ustavne reforme u Bosni i Hercegovini, te projekat pod nazivom ’’Interpretacija Ustava BiH‘‘, gdje sam kroz istraživački rad pokušala objasniti važnost uspostavljanja Vrhovnog Suda na državnom nivou, jer smo jedina država na svijetu bez jednog ovakvog suda i bez suda koji kontroliše primjenu zakona. Isto tako želim poslati poruku mladim ljudima da izbjegavaju birokratski jezik, i da direktno i otvoreno izražavaju vlastita mišljenja. Formalno obrazovanje nije dovoljno za razvoj mladih ljudi u društvenom kontekstu, i važno je znati da su znanje i nauka moć koje treba realizirati i usmjeriti, posebno u izgradnju svoje države, jer bez države smo samo brod koji pluta.

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

+ Preporuke

Preporuke Gradskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Grad Bihać treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Gradska uprava i Gradsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Gradskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Gradske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju gradonačelnik i/ili predsjednik GV;
  • Gradonačelnik, pomoćnici, predsjednik GV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Gradskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Gradske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Grad i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Gradskom komisijom za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Gradski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt gradskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Gradske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda (prema broju stanovnika) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine,
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Grad bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Gradska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Grada;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Grada, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Grad u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.