brčko

Distrikt Brčko

Bulevar mira 1
76100 Brčko distrikt BiH
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 49 240 600

Gradonačelnici:

2004 – 2009: Mirsad Đapo (SDP)

2009 – 2011: Dragan Pajić (SNSD)

2011 – 2012: Miroslav Gavrić (SNSD)

2012 – 2016: Anto Domić (HDZ)

Izbor gradonačelnika Brčko distrikta vrši se indirektno.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Maj
  2. Juli
  3. Bijela
  4. Bijeljinska cesta
  5. Boće
  6. Boderište
  7. Brezovo Polje
  8. Brezovo Polje – Selo
  9. Brka
  10. Brod
  11. Broduša
  12. Bukovac
  13. Bukvik
  14. Buzekara
  15. Centar 2
  16. Centar 3
  17. Centar 4
  18. Centar 5
  19. Cerik
  20. Čande
  21. Ćoseti
  22. Dizdaruša
  23. Donja Skakava
  24. Donje Dubravice
  25. Donji Brezik
  26. Donji Rahić
  27. Donji Zovik
  28. Dubrave
  29. Gluhakovac
  30. Gorice
  31. Gornje Dubravice
  32. Gornji Brezik
  33. Gornji Rahić
  34. Gornji Zovik
  35. Grbavica
  36. Grčica
  37. Gredice 1
  38. Gredice 2
  39. Ilićka
  40. Islamovac
  41. Ivici
  42. Klanac
  43. Kolobara
  44. Krbeti
  45. Krepšić 1
  46. Krepšić 2
  47. Laništa
  48. Lipovac
  49. Maoča
  50. Marković Polje
  51. Meraje
  52. Mujkići
  53. Ograđenovac
  54. Omerbegovača
  55. Palanka
  56. Plazulje
  57. Poljaci – Jagodnjak
  58. Popovo Polje
  59. Potočari
  60. Prijedor
  61. Rašljani
  62. Ražljevo
  63. Rijeke
  64. Sandići
  65. Seonjaci
  66. Skakava Gornja
  67. Slijepčevići
  68. Srpska Varoš
  69. Stanovi
  70. Stari Rasadnik
  71. Šatorovići
  72. Štrepci
  73. Trnjaci
  74. Ulice
  75. Ulović
  76. Vitanovići
  77. Vučilovac
  78. Vukšić

U okviru projektnih aktivnosti, u Brčkom je 4. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području distrikta.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • Nema promjena na bolje, narod se pita samo od izbora do izbora
  • Stalno nas plaše ratom. Manipuliraju nama!
  • Može li se putem izbora išta promijeniti? Naši političari nisu glavni krivci, oni su samo jedan od instrumenata
  • Političari mogu sve kupiti, možemo izići na izbore ali vreće i rezultati u njima stići će onakvi kakvi trebaju biti
  • Na djelu je nepotizam – dam ti sve na rodbinskoj osnovi
  • Ne živimo, nego preživljavamo!
  • Građani su diskriminirani po nacionalnoj osnovi i po mjestu prebivališta
  • Mediji su produžena ruka političkih stranaka. Neće pratiti rad MZ i NVO ako nisu politički podobne
  • Do promjene ustava neće doći, zakone mijenjaju po svome jer im nije u cilju da uđemo u EU
  • Kad su u pitanju izbori mi građani snosimo veliku odgovornost. Dok ne promijenimo svijest neće biti značajnijih promjena u zemlji
  • Nekome je odgovaralo da se naša ekonomija sroza, nacionalizam buja i sve je podijeljeno od vrtića do države. Sve smo privatizirali, nemamo novca ali ima Svjetska banka i MMF. Međunarodna zajednica razbija države
  • Građani su najveći problem i najveći krivac. Svi mi moramo nešto žrtvovati a robovi smo partija jer smo siromašni, ovisimo o liderima političkih partija. Trebamo vratiti dostojanstvo. – 4800 ljudi je napustilo Distrikt Brčko
  • Pavlović – prijavio sam korupciju i doživio pritisak
  • U D Brčko sve je podijeljeno po nacionalnoj osnovi: kafići, taxi …
  • DB daje 276.000 KM za zdravstveno osiguranje službenicima religijskih zajednica
  • Udruženje poljoprivrednika: udružili smo stočare i farmere većinom mlade ljude, proizvodimo 3000 tona žitarica, tražimo pomoć stručnjaka, poticaji za poljoprivredu su uredni i redovni. Moramo spašavati sve što se spasiti može i nemamo vremena da se žalimo. Trebamo pomagati jedni drugima i razvijati solidarnost među građanima.
  • Mi financiramo vlasti i možemo ih natjerati da rade svoj posao
  • Poljoprivredni proizvođač dobiva poticaje, šta ja kao građanin imam od toga kad su vaši proizvodi skupi i nedostupni? Kineski grah po 2,5 KM a naš po 5 KM. Kupujemo vodu iz uvoza a našu ne kupujemo
  • Etničke podjele su problem u cijeloj državi
  • Pitanje za Privrednu komoru: kako zaštiti industriju namještaja i tekstila?
  • D Brčko za NVO izdvaja 250.000 KM a za MZ samo 4.000?
  • U D Brčko ima veliki broj NVO ali samo na papiru. Imamo projekt kojim ćemo uvesti transparentno financiranje NVO prema propisanim kriterijima
  • Ima prijedloga MZ i NVO za budžet DB ali ništa se ne uzima u obzir
  • Stranke ucjenjuju MZ: dati ćemo vam traktor, stanicu, pješačke staze, asfaltirati ćemo put … ako ćete glasati za nas. Ako želite dobiti nešto onda morate glasati za nas
  • Stranke predlaži i koruptivne radnje prilikom provođenje projekata u MZ: „10000 tebi a 5000 meni“
  • Nema komunikacije niti napretka sa ovakvim mišljenjem „jesi Bošnjak, ali nisi naš“
  • politika i političari sve diktiraju, ugrožena je sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • MZ su razvlaštene, nemaju status pravne osobe, nemaju račune (od 2008.), prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku Grada (traže nas samo pred izbore!) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava. Ne konzultiraju Vijeće MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ; Od MZ se samo traži a dogovori se ne poštuju
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura ( voda, kanalizacija, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa lokalnom upravom
  • stranačko djelovanje u MZ (u vijeća MZ imenovani ljudi)
  • aktivnosti u MZ je sve manje
  • općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ.
  • MZ se nalaze između dvije vatre:
  • stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane
  • posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine
  • ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ
  • ne provode se izbori u MZ koji bi trebali biti nestranački: načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne; NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ; Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa;Savjeti MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu; Nadležnosti MZ se poštuju, npr.
  • Postoji suradnja MZ i NVO
  • suradnja sa upravom DB nije dobra
  • DB traži prioritete od MZ
  • međuljudski odnosi nisu dobri
  • ekonomska situacije je jako loša

Svaštarenje – nužno zlo u procesu rasta i razvoja organizacija civilnog društva u Brčko distriktu BiH

 

Autor teksta: Omladinski centar Vermont

 

 

O ulozi i dostignućima nevladinog sektora nerijetko se komentariše i diskutuje u javnosti. „Čiji su plaćenici“ i „za koga rade“, da li je NVO sektor korektor vlasti  ili produžena ruka određenih političkih subjekata, floskula je sa kojima se susreću i nevladine organizacije koje djeluju na području Distrikta Brčko.

 

Specifičnost cjelokupnoj situaciji, u odnosu na ostale djelove Bosne i Hercegovine, daje i činjenica da su u Brčkom sve nevladine organizacije u pravnom pogledu jednako tretirane i djeluju u svojstvu udruženja građana. Time su omladinske organizacije, humanitarna udruženja, udruženja oboljelih od rijetkih bolesti, udruženja veterana i demobilisanih boraca, ekološka, sportska, udruženja žena, nacionalnih manjina, te udruženja za promociju zdravih stilova života u „istom košu“. Broj korisnika sa kojima i za koje djeluju, organizacijski i tehnički kapaciteti, broj zaposlenih i provedenih projektnih inicijativa, direktnih usluga i pomaka u zajednici, legislativa ne priznaje kao realevantan osnov za klasifikaciju i osnov raspodjele raspoloživih sredstava iz budžeta lokalne zajednice. Prema poslednjim informacijama, u sudski registar Osnovnog suda Brčko distrikta BiH upisano je 486 udruženja građana. Dodamo li ovom broju i 78 mjesnih zajednica koje u svojstvu najniže jedinice lokalne zajednice djeluju kao udruženja građana, civilni sektor Distrikta, danas, broji preko 564 udruženja.

 

Pododjeljenje za podršku mjesnim zajednicama, udruženjima građana i nevladinim organizacijma, prema svojim zadacima i nadležnostima u dosadašnjem radu ostvarilo je kontakte sa oko 200 NVO, dok  za maksimalno 120 udruženja i sami možemo reći da smo kroz 23 godine ostvarili konkretnu saradnju i u partnerstvu realizovali vidljive akcije za dobrobit zajednice. Gdje su ostali?

 

Putem grantova organizacijama civilnog društva i/ili pojedincima Vlada Brčko distrikta na godišnjem nivou dodjeli ukupno 12 500 000, 00 KM Vlada. Na štetu organizacija koje već posjeduju odgovraući kredibilitet baziran na zavidnim kapacitetima, u takvoj raspodjeli sredstava, nerjetko, učestvuju i tzv. „kofer organizacije“. Osnovane od strane tri čovjeka i vidljive samo za rijetke pojedince uglavnom za vrijeme dodjele sredstava, uživaju ravnopravan status, bez ikakvih ograničenja.

 

Sa ruge strane, Odjel za stručne i administrativne poslove, od pomenutog iznosa, samo 100 000,00 KM raspodjeljuje putem javnog poziva, gdje se privremene komisije, uslijed ograničenih sredstava, stavljaju u nezavidan položaj i baziraju proces selekcije na kupovini socijalnog mira. U takvim uslovima, projektne inicijative trpe, i uslijed isparčanih budžeta, u procesu realizacije nužno obesmišljavaju projektne ideje i gube na kvaliteti. Tako ograničen doprinos zajednici, uglavnom se kao brumerang vraća na „teret“ implementatora akcije.

 

Iz svega navedenog izvjesno je stanje dvostrukog nezadovljstva, i to zajednice koja ne vidi znatne pomake i održiva rješenja koja nude OCD, i Udruženja koja uz ograničene kapacitete i minimalna sredstva nisu u prilici ponuditi inicijalno predviđene rezultate. Sa ovakvim izazovom susreće se najveći broj organizacija civilnog društva, tj. sve one koje zavise od lokalnih izvora finansiranja. A upravo takva percepcija namicanja sredstava okosnica je razvoja civilnog društva u Distriktu.

Sa druge strane, prilagođavanje prioritetnim područjima finansiranja samih donatora, te upliv u problematiku različitih sektora i područja rada nameće  problem svaštarenja civilnog društva. Ovo je kao i u drugim sredinama bh društva, nužno zlo u procesu rasta i razvoja Udruženja.

 

Omladinski Centar Vermont, jedan je od osnovnih mehanizama za prevazilaženje ovakvog stanja NVO sektora, vidi kroz jačanje civilnog sektora i osnaživanje ljudskih kapaciteta, te umrežavanje resursa u zajednici u svrhu multipliciranja usluge.

 

Kroz uspostavljen Resursni centar, zamišljen kao mjesto za pomoć i podršku mladima i organizacijma civilnog društva kako bi ojačali vlastite i organizacijske kapacitete, te aktivnim djelovanjem pružili riješenja za probleme koji pogađaju lokalnu zajednicu, nastojimo stvoriti  produktivno i proaktivno okruženje prvenstveno za mlade, te na koncu i samu zajednicu. Priliku da ojača nedovoljno izgrađene kapacitete kroz angažman u Resursnom centru do sada je prepoznalo 32 organizacije civilnog društva. „Fokus je na organizacijma koje žele da se razvijaju i rastu, a nas kao nosioca akcije posebno veseli činjenica sve inteznivnijeg interesovanja udruženih žena, roditelja, romske populacije“ istakao je direktor Resursnog centra.

 

„Unapređenje sistema kontrole ključna je karika za značajnije pomake razvoja i profilisanje organizacija civilnog društva. Prijedlog OC Vermont jeste izraditi jedinstvenu bazu podataka koja će transparentno prikazati profile organizacija i biti svojevrsan monitoring alat“ zaključuje direktror OC Vermont, Damir Radenković.

 

Preuzimanjem jedne ovakve inicijative Vermont je dobio status liderske organizacije,  ali i svojevrsan „teret“ da iznova djeluje proaktivnije i efektivnije držeći korak sa gorućim problemima koji pogađaju zajednicu. 10 000 mladih koji su do danas primili neku od naših usluga, preko 400 uspješno provedenih projektnih inicijativa i blizu 300 volontera koji vjeruju u naš rad samo su neke od činjenica kojima se danas možemo podičiti. A strast prema projektima i posvećenost korisnicima garantuje da ćemo sagledati sve aspekte njihovih problema i potreba, te isporučiti im dodatnu uslugu.

 

Poseban aspekt rada, kojim prkosimo poražavajućim statistikama na polju nezaposlenosti, ogleda se u osnaživanju mladih i profilisanju na polju profesionalnog angažmana. Od 2009. godine do danas nudimo mogućnost obavljanja pripravničkog staža i putem ovog programa preko 50 mladih imalo je priliku iskusiti angažman u civilnom sektoru i raditi na stvaranju radnih navika. Tako osnaženi i isprofilisani mladi za širok krug različitih poslova, kadar su uhvatiti se sa rastućim zahtjevima na tržištu rada. Upravo takav potencijal ključna je karika za modeliranje reformi koje su, na evropskom putu ,u BiH izvjesne.

 

S toga, stvarajmo mondenska bica..

Preporuke upravi Distrikta Brčko

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u DB nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da se pokrene inicijativa za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da službe DB u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Uprava i Skupština DB trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini ili upravi.
  • Uprava i Skupština treba svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Uprave DB sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik Skupštine DB;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik Skupštine i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Skupštine DB kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Uprave DB;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Uprava BD i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Proračun/budžet Distrikta Brčko i financiranje MZ
  • Nacrt budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad uprave DB;
  • Prilikom izrade Proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda (visina prema broju stanovnika MZ) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Uprava DB bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Distrikta;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika/sekretara u MZ ili jednog tajnika/sekretara za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu DB, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Distrikt u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti uprave DB ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima/Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Bulevar mira 1
76100 Brčko distrikt BiH
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 49 240 600

+ Političke informacije

Gradonačelnici:

2004 – 2009: Mirsad Đapo (SDP)

2009 – 2011: Dragan Pajić (SNSD)

2011 – 2012: Miroslav Gavrić (SNSD)

2012 – 2016: Anto Domić (HDZ)

Izbor gradonačelnika Brčko distrikta vrši se indirektno.

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Maj
  2. Juli
  3. Bijela
  4. Bijeljinska cesta
  5. Boće
  6. Boderište
  7. Brezovo Polje
  8. Brezovo Polje – Selo
  9. Brka
  10. Brod
  11. Broduša
  12. Bukovac
  13. Bukvik
  14. Buzekara
  15. Centar 2
  16. Centar 3
  17. Centar 4
  18. Centar 5
  19. Cerik
  20. Čande
  21. Ćoseti
  22. Dizdaruša
  23. Donja Skakava
  24. Donje Dubravice
  25. Donji Brezik
  26. Donji Rahić
  27. Donji Zovik
  28. Dubrave
  29. Gluhakovac
  30. Gorice
  31. Gornje Dubravice
  32. Gornji Brezik
  33. Gornji Rahić
  34. Gornji Zovik
  35. Grbavica
  36. Grčica
  37. Gredice 1
  38. Gredice 2
  39. Ilićka
  40. Islamovac
  41. Ivici
  42. Klanac
  43. Kolobara
  44. Krbeti
  45. Krepšić 1
  46. Krepšić 2
  47. Laništa
  48. Lipovac
  49. Maoča
  50. Marković Polje
  51. Meraje
  52. Mujkići
  53. Ograđenovac
  54. Omerbegovača
  55. Palanka
  56. Plazulje
  57. Poljaci – Jagodnjak
  58. Popovo Polje
  59. Potočari
  60. Prijedor
  61. Rašljani
  62. Ražljevo
  63. Rijeke
  64. Sandići
  65. Seonjaci
  66. Skakava Gornja
  67. Slijepčevići
  68. Srpska Varoš
  69. Stanovi
  70. Stari Rasadnik
  71. Šatorovići
  72. Štrepci
  73. Trnjaci
  74. Ulice
  75. Ulović
  76. Vitanovići
  77. Vučilovac
  78. Vukšić
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Brčkom je 4. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području distrikta.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • Nema promjena na bolje, narod se pita samo od izbora do izbora
  • Stalno nas plaše ratom. Manipuliraju nama!
  • Može li se putem izbora išta promijeniti? Naši političari nisu glavni krivci, oni su samo jedan od instrumenata
  • Političari mogu sve kupiti, možemo izići na izbore ali vreće i rezultati u njima stići će onakvi kakvi trebaju biti
  • Na djelu je nepotizam – dam ti sve na rodbinskoj osnovi
  • Ne živimo, nego preživljavamo!
  • Građani su diskriminirani po nacionalnoj osnovi i po mjestu prebivališta
  • Mediji su produžena ruka političkih stranaka. Neće pratiti rad MZ i NVO ako nisu politički podobne
  • Do promjene ustava neće doći, zakone mijenjaju po svome jer im nije u cilju da uđemo u EU
  • Kad su u pitanju izbori mi građani snosimo veliku odgovornost. Dok ne promijenimo svijest neće biti značajnijih promjena u zemlji
  • Nekome je odgovaralo da se naša ekonomija sroza, nacionalizam buja i sve je podijeljeno od vrtića do države. Sve smo privatizirali, nemamo novca ali ima Svjetska banka i MMF. Međunarodna zajednica razbija države
  • Građani su najveći problem i najveći krivac. Svi mi moramo nešto žrtvovati a robovi smo partija jer smo siromašni, ovisimo o liderima političkih partija. Trebamo vratiti dostojanstvo. – 4800 ljudi je napustilo Distrikt Brčko
  • Pavlović – prijavio sam korupciju i doživio pritisak
  • U D Brčko sve je podijeljeno po nacionalnoj osnovi: kafići, taxi …
  • DB daje 276.000 KM za zdravstveno osiguranje službenicima religijskih zajednica
  • Udruženje poljoprivrednika: udružili smo stočare i farmere većinom mlade ljude, proizvodimo 3000 tona žitarica, tražimo pomoć stručnjaka, poticaji za poljoprivredu su uredni i redovni. Moramo spašavati sve što se spasiti može i nemamo vremena da se žalimo. Trebamo pomagati jedni drugima i razvijati solidarnost među građanima.
  • Mi financiramo vlasti i možemo ih natjerati da rade svoj posao
  • Poljoprivredni proizvođač dobiva poticaje, šta ja kao građanin imam od toga kad su vaši proizvodi skupi i nedostupni? Kineski grah po 2,5 KM a naš po 5 KM. Kupujemo vodu iz uvoza a našu ne kupujemo
  • Etničke podjele su problem u cijeloj državi
  • Pitanje za Privrednu komoru: kako zaštiti industriju namještaja i tekstila?
  • D Brčko za NVO izdvaja 250.000 KM a za MZ samo 4.000?
  • U D Brčko ima veliki broj NVO ali samo na papiru. Imamo projekt kojim ćemo uvesti transparentno financiranje NVO prema propisanim kriterijima
  • Ima prijedloga MZ i NVO za budžet DB ali ništa se ne uzima u obzir
  • Stranke ucjenjuju MZ: dati ćemo vam traktor, stanicu, pješačke staze, asfaltirati ćemo put … ako ćete glasati za nas. Ako želite dobiti nešto onda morate glasati za nas
  • Stranke predlaži i koruptivne radnje prilikom provođenje projekata u MZ: „10000 tebi a 5000 meni“
  • Nema komunikacije niti napretka sa ovakvim mišljenjem „jesi Bošnjak, ali nisi naš“
  • politika i političari sve diktiraju, ugrožena je sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • MZ su razvlaštene, nemaju status pravne osobe, nemaju račune (od 2008.), prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku Grada (traže nas samo pred izbore!) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava. Ne konzultiraju Vijeće MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ; Od MZ se samo traži a dogovori se ne poštuju
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura ( voda, kanalizacija, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa lokalnom upravom
  • stranačko djelovanje u MZ (u vijeća MZ imenovani ljudi)
  • aktivnosti u MZ je sve manje
  • općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ.
  • MZ se nalaze između dvije vatre:
  • stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane
  • posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine
  • ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ
  • ne provode se izbori u MZ koji bi trebali biti nestranački: načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne; NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ; Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa;Savjeti MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu; Nadležnosti MZ se poštuju, npr.
  • Postoji suradnja MZ i NVO
  • suradnja sa upravom DB nije dobra
  • DB traži prioritete od MZ
  • međuljudski odnosi nisu dobri
  • ekonomska situacije je jako loša
+ Glas lokalne zajednice

Svaštarenje – nužno zlo u procesu rasta i razvoja organizacija civilnog društva u Brčko distriktu BiH

 

Autor teksta: Omladinski centar Vermont

 

 

O ulozi i dostignućima nevladinog sektora nerijetko se komentariše i diskutuje u javnosti. „Čiji su plaćenici“ i „za koga rade“, da li je NVO sektor korektor vlasti  ili produžena ruka određenih političkih subjekata, floskula je sa kojima se susreću i nevladine organizacije koje djeluju na području Distrikta Brčko.

 

Specifičnost cjelokupnoj situaciji, u odnosu na ostale djelove Bosne i Hercegovine, daje i činjenica da su u Brčkom sve nevladine organizacije u pravnom pogledu jednako tretirane i djeluju u svojstvu udruženja građana. Time su omladinske organizacije, humanitarna udruženja, udruženja oboljelih od rijetkih bolesti, udruženja veterana i demobilisanih boraca, ekološka, sportska, udruženja žena, nacionalnih manjina, te udruženja za promociju zdravih stilova života u „istom košu“. Broj korisnika sa kojima i za koje djeluju, organizacijski i tehnički kapaciteti, broj zaposlenih i provedenih projektnih inicijativa, direktnih usluga i pomaka u zajednici, legislativa ne priznaje kao realevantan osnov za klasifikaciju i osnov raspodjele raspoloživih sredstava iz budžeta lokalne zajednice. Prema poslednjim informacijama, u sudski registar Osnovnog suda Brčko distrikta BiH upisano je 486 udruženja građana. Dodamo li ovom broju i 78 mjesnih zajednica koje u svojstvu najniže jedinice lokalne zajednice djeluju kao udruženja građana, civilni sektor Distrikta, danas, broji preko 564 udruženja.

 

Pododjeljenje za podršku mjesnim zajednicama, udruženjima građana i nevladinim organizacijma, prema svojim zadacima i nadležnostima u dosadašnjem radu ostvarilo je kontakte sa oko 200 NVO, dok  za maksimalno 120 udruženja i sami možemo reći da smo kroz 23 godine ostvarili konkretnu saradnju i u partnerstvu realizovali vidljive akcije za dobrobit zajednice. Gdje su ostali?

 

Putem grantova organizacijama civilnog društva i/ili pojedincima Vlada Brčko distrikta na godišnjem nivou dodjeli ukupno 12 500 000, 00 KM Vlada. Na štetu organizacija koje već posjeduju odgovraući kredibilitet baziran na zavidnim kapacitetima, u takvoj raspodjeli sredstava, nerjetko, učestvuju i tzv. „kofer organizacije“. Osnovane od strane tri čovjeka i vidljive samo za rijetke pojedince uglavnom za vrijeme dodjele sredstava, uživaju ravnopravan status, bez ikakvih ograničenja.

 

Sa ruge strane, Odjel za stručne i administrativne poslove, od pomenutog iznosa, samo 100 000,00 KM raspodjeljuje putem javnog poziva, gdje se privremene komisije, uslijed ograničenih sredstava, stavljaju u nezavidan položaj i baziraju proces selekcije na kupovini socijalnog mira. U takvim uslovima, projektne inicijative trpe, i uslijed isparčanih budžeta, u procesu realizacije nužno obesmišljavaju projektne ideje i gube na kvaliteti. Tako ograničen doprinos zajednici, uglavnom se kao brumerang vraća na „teret“ implementatora akcije.

 

Iz svega navedenog izvjesno je stanje dvostrukog nezadovljstva, i to zajednice koja ne vidi znatne pomake i održiva rješenja koja nude OCD, i Udruženja koja uz ograničene kapacitete i minimalna sredstva nisu u prilici ponuditi inicijalno predviđene rezultate. Sa ovakvim izazovom susreće se najveći broj organizacija civilnog društva, tj. sve one koje zavise od lokalnih izvora finansiranja. A upravo takva percepcija namicanja sredstava okosnica je razvoja civilnog društva u Distriktu.

Sa druge strane, prilagođavanje prioritetnim područjima finansiranja samih donatora, te upliv u problematiku različitih sektora i područja rada nameće  problem svaštarenja civilnog društva. Ovo je kao i u drugim sredinama bh društva, nužno zlo u procesu rasta i razvoja Udruženja.

 

Omladinski Centar Vermont, jedan je od osnovnih mehanizama za prevazilaženje ovakvog stanja NVO sektora, vidi kroz jačanje civilnog sektora i osnaživanje ljudskih kapaciteta, te umrežavanje resursa u zajednici u svrhu multipliciranja usluge.

 

Kroz uspostavljen Resursni centar, zamišljen kao mjesto za pomoć i podršku mladima i organizacijma civilnog društva kako bi ojačali vlastite i organizacijske kapacitete, te aktivnim djelovanjem pružili riješenja za probleme koji pogađaju lokalnu zajednicu, nastojimo stvoriti  produktivno i proaktivno okruženje prvenstveno za mlade, te na koncu i samu zajednicu. Priliku da ojača nedovoljno izgrađene kapacitete kroz angažman u Resursnom centru do sada je prepoznalo 32 organizacije civilnog društva. „Fokus je na organizacijma koje žele da se razvijaju i rastu, a nas kao nosioca akcije posebno veseli činjenica sve inteznivnijeg interesovanja udruženih žena, roditelja, romske populacije“ istakao je direktor Resursnog centra.

 

„Unapređenje sistema kontrole ključna je karika za značajnije pomake razvoja i profilisanje organizacija civilnog društva. Prijedlog OC Vermont jeste izraditi jedinstvenu bazu podataka koja će transparentno prikazati profile organizacija i biti svojevrsan monitoring alat“ zaključuje direktror OC Vermont, Damir Radenković.

 

Preuzimanjem jedne ovakve inicijative Vermont je dobio status liderske organizacije,  ali i svojevrsan „teret“ da iznova djeluje proaktivnije i efektivnije držeći korak sa gorućim problemima koji pogađaju zajednicu. 10 000 mladih koji su do danas primili neku od naših usluga, preko 400 uspješno provedenih projektnih inicijativa i blizu 300 volontera koji vjeruju u naš rad samo su neke od činjenica kojima se danas možemo podičiti. A strast prema projektima i posvećenost korisnicima garantuje da ćemo sagledati sve aspekte njihovih problema i potreba, te isporučiti im dodatnu uslugu.

 

Poseban aspekt rada, kojim prkosimo poražavajućim statistikama na polju nezaposlenosti, ogleda se u osnaživanju mladih i profilisanju na polju profesionalnog angažmana. Od 2009. godine do danas nudimo mogućnost obavljanja pripravničkog staža i putem ovog programa preko 50 mladih imalo je priliku iskusiti angažman u civilnom sektoru i raditi na stvaranju radnih navika. Tako osnaženi i isprofilisani mladi za širok krug različitih poslova, kadar su uhvatiti se sa rastućim zahtjevima na tržištu rada. Upravo takav potencijal ključna je karika za modeliranje reformi koje su, na evropskom putu ,u BiH izvjesne.

 

S toga, stvarajmo mondenska bica..

+ Preporuke

Preporuke upravi Distrikta Brčko

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u DB nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da se pokrene inicijativa za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da službe DB u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Uprava i Skupština DB trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini ili upravi.
  • Uprava i Skupština treba svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Uprave DB sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik Skupštine DB;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik Skupštine i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Skupštine DB kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Uprave DB;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Uprava BD i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Proračun/budžet Distrikta Brčko i financiranje MZ
  • Nacrt budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad uprave DB;
  • Prilikom izrade Proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda (visina prema broju stanovnika MZ) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Uprava DB bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Distrikta;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika/sekretara u MZ ili jednog tajnika/sekretara za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu DB, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Distrikt u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti uprave DB ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima/Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.