drvar

Općina Drvar

Titova 1
80260 Drvar
Kanton 10
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 34 820 090
e-mail: opstinadrvar@ktsara.net

Načelnici:

2004 – 2008: Anka Papak-Dodig (SNSD)

2008 – 2012: Anka Papak-Dodig (SNSD)

2012 – 2016: Stevica Lukač (SNSD)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Bastasi
  2. Drvar grad
  3. Drvar selo
  4. Gruborski naslon
  5. Kamenica
  6. Mokronoge
  7. Podbrina
  8. Podovi
  9. Poljice
  10. Prekaja
  11. Šipovljani
  12. Trninić brijeg
  13. Vidovo selo
  14. Vrtoče
  15. Zaglavica

U okviru projektnih aktivnosti, u Drvaru je 1. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

  1. Problematika vezana za prirodne resurse: „Dajte da upravljamo svojim resursima!“

– Registar prirodnih resursa – Miloš Agić predsjednik MZ Poljice je pregledom kompilacije Registra uočio greške u uvodnom dijelu Registra za Drvar npr. dužina rijeke Unac je neispravna, te još neke pogreške koje ćemo ispraviti u elektronskoj verziji prirodnih resursa prikupljenih za općinu Drvar.

– Šuma i drvna masa – Kada su u pitanju sječa drveta i pošumljavanje na području Drvara prisutni tvrde da je situacija još uvijek nepromijenjena. U svojim izvještajima i elaboratima poduzeće Šume Hercegbosne i lokalne šumarije tvrde da posijeku upravo onoliko drveta koliko predvide planom o čemu informiraju općinu Drvar, da uredno i kvalitetno pošume odgovarajuće površine na kojima je prethodno vršena sječa i da vode računa o zabrani sječe na vodozaštitnim područjima.

– Prisutni tvrde, također, da količina posječenog drveta i pošumljena površina nije istinita, te da se daleko veće količine drveta posijeku (i u zaštićenim područjima), a neusporedivo manje površine pošume. Prihodi koji pripadaju Općini za korištenje ovoga resursa su i dalje nedovoljni, a štete od devastacije šuma veće su od profita koji se ubire korištenjem. Ogromne količine ogrjevnog drveta trunu u šumi, a ne dozvoljava se lokalnim stanovnicima da prikupe to drvo, koriste kao ogrjev i tako smanje štetu koju prouzrokuje truljenje drveta. Pored ovoga, prisutni tvrde da je pošumljavanje nekvalitetno, te da mali broj sadnica preživi i dalje raste. Predlažemo ponovno da se Javnom Poduzeću i šumarijama uputi prigovor s navedenim sumnjama stanovnika općine Drvar, koji kažu da Klekovački masiv treba gledati kao pluća Evrope.

– Voda – Prisutni tvrde a i ranije su upozoravali, da je zbog pretjeranog iskorištavanja šumskog bogatstva u Drvaru sve manje vode tj. da raniji vodotoci i izvori jednostavno presušuju i nestaju a vodotoci stalnih rijeka smanjuju.

  1. Ekonomija, nezaposlenost i rad na crno – Uzrok visokom procentu uposlenih na sivom tržištu, rad na crno, su velika opterećenja na rad, porezi, doprinosi i različite dažbine. Prisutni na sastanku smatraju da bi se smanjio broj nezaposlenih kao i rad na crno ukoliko bismo imali olakšano poslovanje za domaće proizvodne firme i zanatske radionice tj. kad bi porezna opterećenja na rad i druge dažbine bile smanjene. Porezi i doprinosi na rad u RS i FBiH se razlikuju. Prosjek plaća u FBiH je viši zbog većeg broja administrativnih jedinica (10 kantona) i visokih plaća zaposlenih u administraciji, zbog čega sve češće mnogi registriraju firme u RS jer im treba tri puta manje sredstava za plaće, poreze i doprinose za svakog uposlenika. Na ovaj način može zaposliti više radnika ili prijaviti one koji su do tada radili na crno.
  2. Strategija razvoja općine Drvar – Žarko Pećanac je prisutne obavijestio da je općina Drvar pripremila Strategiju razvoja općine do 2020. godine i pozvao prisutne da se odazovu javnoj raspravi o Strategiji kad budu pozvani. Prisutni su zaključili da strategija mora biti realna i provediva.
  3. Zdravstvo – Zdravstveni sistem u BiH je glomazan i neefikasan. Općine nemaju formirana Zdravstvena vijeća koja bi kontrolirala upotrebu sredstava iz zdravstvenog fonda i kvalitetu usluga koje zdravstvene ustanove pružaju građanima.

– Prisutni su iznijeli nekoliko primjera neefikasnosti ili preklapanja nadležnosti u ovoj oblasti npr. ljekarsko uvjerenje koje pribavi građanin iz Drvara u Bihaću, u Livnu važi za izradu vozačke dozvole, ali ne važi za nabavku oružja koja se može se dobiti samo u Livnu. Nije dobro da građanin koji ima zdravstveno osiguranje i uredno ovjerenu zdravstvenu knjižicu ne može koristiti usluge zdravstvenih ustanova bilo gdje u BiH gdje želi ili gdje se zatekne.

  1. Poljoprivreda – Poljoprivrednici u BiH nemaju nikakve ili imaju male i neredovite poticaje za ovu vrstu proizvodnje, ne mogu izvoziti svoje proizvode u EU jer nema zakona o poljoprivredi na nivou države.

– Vinko Kukolj, predsjednik MZ Bastasi obavijestio je prisutne da su proizvođači mlijeka i mesa iz Drvara osnovali Udruženje proizvođača mlijeka i mesa i do sada su realizirali projekte u vrijednosti oko 100.000 maraka. Unaprijedili su proizvodnju mlijeka, nabavili laktofrize, dogovorili otkup mlijeka sa Meggle iz Bihaća, proizvođači imaju poticaje i premije. U planu je izgradnja stočne pijace, instaliranje vaga za stoku i druge aktivnosti koje će znatno unaprijediti ovu oblast u općini Drvar. Ono što je važno i pohvalno jeste to da Općinska uprava podržava i pomaže rad Udruženja.

  1. Socijalna zaštita stanovnika – Lola Miljević iz Crvenog krsta je rekla da ljudi samo jadikuju i krive druge za svoje probleme i sami ne čine ništa da ih riješe. Crveni krst ima mobilni tim koji pomaže socijalno ugroženim stanovnicima cijele Općine, pruža im različite usluge bez obzira na bilo kakvu pripadnost i to kroz projekt koji nije financiran iz domaćih izvora sredstava. Na žalost, nemaju adekvatan prostor za rad, imaju bazu podataka za sve stanovnike u socijalnoj potrebi i imaju 2 000 korisnika. Lola je istaknula da se građani s njima osjećaju sigurnije, te podcrtala dobru suradnju sa mjesnim zajednicama, jer bez njihove pomoći ne bi mogli uraditi dobru bazu podataka i evidentirati socijalno ugrožene stanovnike tj. svoje korisnike.

Prisutni su također naglasili da je u općini Drvar pokrenuta inicijativa za izradu socijalne karte građana

  1. (Ne)informiranost građana – Više prisutnih je ustvrdilo da je neinformiranost veliki problem u Drvaru tako da se prije može govoriti dezinformacijama nego informacijama. Problem je i u tome što građani nisu aktivni i zainteresirani, ali i kad to jesu onda ne znaju kome se mogu obratiti.

– Lokalna radio stanica zbog malih prihoda, nedovoljnih i neadekvatnih kapaciteta (ljudskih i tehničkih) u ovom smislu nije dobar servis stanovnicima, te im je potrebno poboljšanje uslova rada.

– Žarko Pećanac je napomenuo da se u svrhu bolje informiranosti stanovnika Drvara, sjednice Općinskog vijeća prenose putem radija Drvar. Prisutni su dali primjedbu da se sjednice ne prenose uživo nego se „obrađuju“ na radiju, pa tek onda puste u eter.

– Prisutni traže da se informacije koje općinske službe stavljaju na oglasnu tablu u Općini dostave i mjesnim zajednicama putem koordinatora, kako bi se olakšao i ubrzao protok informacija od općinske uprave do krajnjih korisnika. Npr. stanovnici nisu na vrijeme obaviješteni o pristiglim poticajima.

– Službena WEB stranica općine Drvar je dokaz za navedene tvrdnje o neinformiranosti stanovnika. Naime, većina prisutnih nije znala da je općinska WEB stranica izrađena i da je u funkciji već duže vrijeme radi bolje informiranosti stanovnika i šire javnosti o aktivnostima Općine.

  1. Kako građani mogu participirati u procesima odlučivanja? – „Svi se moraju uključiti!“ – Neki od prisutnih tvrde da ne možemo značajno utjecati na procese odlučivanja, ali možemo biti aktivni građani. Trebamo utjecati na donosioce odluka i političare koji nas traže samo u predizborno vrijeme. Građani se trebaju sami organizirati i pokušati rješavati lokalne probleme a na nadležne i političare treba vršiti pritisak kako bi nam služili kao servis, a ne samo kao glasačka mašina.

ŽENE U POLITICI ILI POLITIKA U ŽENAMA

 

Autorica: Živana Sabljić

 

Vječita tema mnogih javnih tribina, okruglih stolova, javnih zagovaranja vladinih i nevladinih organizacija. ZENA velika, piše se malim slovima. Mnogo nas je emancipaciju nažalost shvatilo na pogrešan način. Ubismo se ubjeđivanjem kakva mi to prava imamo pa skratismo suknju povisismo potpeticu, sve češće rasturismo i porodicu. Aaaa ne dobismo GLAS. Do duše silom nametnuše neka pravila i dobismo svako treće mjesto na listama. Zadovoljni?! I tako uđosmo nametnutim zakonom, ne dobrom voljom. I?? Šta uradismo??? U malim sredinama kao sto je i moj grad Drvar, grad mog djetinjstva, mladosti, bogami i starosti kao i u mnogo većim sredinama i gradovima, dobi žena svako TREĆE mjesto. Uđoše žene u politiku. Ili politika uđe u zene??? Ovo navodim iz razloga što sem popunjavanja zakonskog procenta, širom otvorenih očiju i naćulenih ušiju ne vidjeh borbu žene za ženu. Možda u veoma rijetkim situacijama. A te situacije su budimo iskrene, minorne. Falilo mi drage ŽENE onog istinskog ženskog , brižljivog, majčinskog, onog borbenog. Ma falilo mi zalaganje za djecu za vrtiće, za bolnice, za porodilišta, falilo mi… Mnogo mi falilo. Utopismo se svjesno ili ne svjesno u kolotečinu one neke politike, politike u BIH, a to vam je da prostite neka politika daleko odmakla od stvarnog normalnog života. Udaljila se politika od naroda, pa valjda tako i žene političarke od žena. U opštinskom vijeću, u mom gradu u Drvaru, od 17 vijećnika imamo 5 žena. U Drvaru smo čak prešli zakonski broj, fino kavaljerski. Al za vrijeme bar ovog mandata nisam čula, žene moje Drvarčanke, potomke Mika i Marija, da je i jedna našla za shodno da izađe iz zone komfora političke partije, i da nametne neko eto žensko životno pitanje. Zar ovom gradu, kantonu, entitetu, državi, ne treba sigurnih kuća u vrijeme sve češćeg nasilja u porodici, nisam čula ni zalaganje za treće dijete, za naknadu za porodilje, za otvaranje vrtića, za sprečavanje maloljetničke delikvencije, za zapošljavanje žena u ruralnim sredinama… Mnogo toga bih mogla nabrajati. Nisam čula ni glas osude vijećnica u periodu seksističkih napada i uvreda, istih visoko rangiranih političara iz njihovih stranaka, kada sam i ja lično bila meta. NE! Tada je vladao zakon šutnje i nametnuta volja stranke. Ne izboriše se moje žene za žene, nego šutjeli za stranke. Nije ovdje drage žene riječ o pojedincu, o rivalitetu… Ovdje se radi o ženama. Također, da li zbog malograđanskog mentaliteta, il zbog ne zamjeranja, nije se čuo glas, niti bilo kakva akcija žena u politici, za sprečavanje maloljetničkog divljanja, kojeg svakodnevno gledamo, ne to nije program stranke. Postadosmo političari bez prefiksa ZENA, njega izgubismo u nametnutoj volji političkih partija. Zbog svega dozvolismo da politička partija potisne i onaj zakonom nametnuti procent. Glasne smo mi štiteći svoje POLITIČARE njihove stavove, stavove svojih lista, svojih partija, a sve manje štiteći ZENU, majku, radnicu, ljubavnicu, dojilju, dadilju. Da li nam to bi cilj??? I tako žene dobiše pravo treće al izgubiše prvo pravo prirode, a to je nama ženama dobro poznato pravo da “kuća stoji na tri ćoška a četvrti da stoji na ženi” . Kada shvatimo da je mjesna zajednica, grad, kanton, entitet, država kao kuća bićemo žene u politici, a ne politika u ženama. Ako se izborimo za pravo, žene budite sigurne da ćemo biti prave žene, a ne nametnuti broj. Ne dozvolite da budete broj! Budite ŽENE političarke! Budite žene koje se bore za žene! Pokažite snagu žene, a ne snagu političke partije. Volim vas žene! Pozdrav IRINI LOVRIC!

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Drvar treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Titova 1
80260 Drvar
Kanton 10
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 34 820 090
e-mail: opstinadrvar@ktsara.net

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Anka Papak-Dodig (SNSD)

2008 – 2012: Anka Papak-Dodig (SNSD)

2012 – 2016: Stevica Lukač (SNSD)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Bastasi
  2. Drvar grad
  3. Drvar selo
  4. Gruborski naslon
  5. Kamenica
  6. Mokronoge
  7. Podbrina
  8. Podovi
  9. Poljice
  10. Prekaja
  11. Šipovljani
  12. Trninić brijeg
  13. Vidovo selo
  14. Vrtoče
  15. Zaglavica
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Drvaru je 1. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

  1. Problematika vezana za prirodne resurse: „Dajte da upravljamo svojim resursima!“

– Registar prirodnih resursa – Miloš Agić predsjednik MZ Poljice je pregledom kompilacije Registra uočio greške u uvodnom dijelu Registra za Drvar npr. dužina rijeke Unac je neispravna, te još neke pogreške koje ćemo ispraviti u elektronskoj verziji prirodnih resursa prikupljenih za općinu Drvar.

– Šuma i drvna masa – Kada su u pitanju sječa drveta i pošumljavanje na području Drvara prisutni tvrde da je situacija još uvijek nepromijenjena. U svojim izvještajima i elaboratima poduzeće Šume Hercegbosne i lokalne šumarije tvrde da posijeku upravo onoliko drveta koliko predvide planom o čemu informiraju općinu Drvar, da uredno i kvalitetno pošume odgovarajuće površine na kojima je prethodno vršena sječa i da vode računa o zabrani sječe na vodozaštitnim područjima.

– Prisutni tvrde, također, da količina posječenog drveta i pošumljena površina nije istinita, te da se daleko veće količine drveta posijeku (i u zaštićenim područjima), a neusporedivo manje površine pošume. Prihodi koji pripadaju Općini za korištenje ovoga resursa su i dalje nedovoljni, a štete od devastacije šuma veće su od profita koji se ubire korištenjem. Ogromne količine ogrjevnog drveta trunu u šumi, a ne dozvoljava se lokalnim stanovnicima da prikupe to drvo, koriste kao ogrjev i tako smanje štetu koju prouzrokuje truljenje drveta. Pored ovoga, prisutni tvrde da je pošumljavanje nekvalitetno, te da mali broj sadnica preživi i dalje raste. Predlažemo ponovno da se Javnom Poduzeću i šumarijama uputi prigovor s navedenim sumnjama stanovnika općine Drvar, koji kažu da Klekovački masiv treba gledati kao pluća Evrope.

– Voda – Prisutni tvrde a i ranije su upozoravali, da je zbog pretjeranog iskorištavanja šumskog bogatstva u Drvaru sve manje vode tj. da raniji vodotoci i izvori jednostavno presušuju i nestaju a vodotoci stalnih rijeka smanjuju.

  1. Ekonomija, nezaposlenost i rad na crno – Uzrok visokom procentu uposlenih na sivom tržištu, rad na crno, su velika opterećenja na rad, porezi, doprinosi i različite dažbine. Prisutni na sastanku smatraju da bi se smanjio broj nezaposlenih kao i rad na crno ukoliko bismo imali olakšano poslovanje za domaće proizvodne firme i zanatske radionice tj. kad bi porezna opterećenja na rad i druge dažbine bile smanjene. Porezi i doprinosi na rad u RS i FBiH se razlikuju. Prosjek plaća u FBiH je viši zbog većeg broja administrativnih jedinica (10 kantona) i visokih plaća zaposlenih u administraciji, zbog čega sve češće mnogi registriraju firme u RS jer im treba tri puta manje sredstava za plaće, poreze i doprinose za svakog uposlenika. Na ovaj način može zaposliti više radnika ili prijaviti one koji su do tada radili na crno.
  2. Strategija razvoja općine Drvar – Žarko Pećanac je prisutne obavijestio da je općina Drvar pripremila Strategiju razvoja općine do 2020. godine i pozvao prisutne da se odazovu javnoj raspravi o Strategiji kad budu pozvani. Prisutni su zaključili da strategija mora biti realna i provediva.
  3. Zdravstvo – Zdravstveni sistem u BiH je glomazan i neefikasan. Općine nemaju formirana Zdravstvena vijeća koja bi kontrolirala upotrebu sredstava iz zdravstvenog fonda i kvalitetu usluga koje zdravstvene ustanove pružaju građanima.

– Prisutni su iznijeli nekoliko primjera neefikasnosti ili preklapanja nadležnosti u ovoj oblasti npr. ljekarsko uvjerenje koje pribavi građanin iz Drvara u Bihaću, u Livnu važi za izradu vozačke dozvole, ali ne važi za nabavku oružja koja se može se dobiti samo u Livnu. Nije dobro da građanin koji ima zdravstveno osiguranje i uredno ovjerenu zdravstvenu knjižicu ne može koristiti usluge zdravstvenih ustanova bilo gdje u BiH gdje želi ili gdje se zatekne.

  1. Poljoprivreda – Poljoprivrednici u BiH nemaju nikakve ili imaju male i neredovite poticaje za ovu vrstu proizvodnje, ne mogu izvoziti svoje proizvode u EU jer nema zakona o poljoprivredi na nivou države.

– Vinko Kukolj, predsjednik MZ Bastasi obavijestio je prisutne da su proizvođači mlijeka i mesa iz Drvara osnovali Udruženje proizvođača mlijeka i mesa i do sada su realizirali projekte u vrijednosti oko 100.000 maraka. Unaprijedili su proizvodnju mlijeka, nabavili laktofrize, dogovorili otkup mlijeka sa Meggle iz Bihaća, proizvođači imaju poticaje i premije. U planu je izgradnja stočne pijace, instaliranje vaga za stoku i druge aktivnosti koje će znatno unaprijediti ovu oblast u općini Drvar. Ono što je važno i pohvalno jeste to da Općinska uprava podržava i pomaže rad Udruženja.

  1. Socijalna zaštita stanovnika – Lola Miljević iz Crvenog krsta je rekla da ljudi samo jadikuju i krive druge za svoje probleme i sami ne čine ništa da ih riješe. Crveni krst ima mobilni tim koji pomaže socijalno ugroženim stanovnicima cijele Općine, pruža im različite usluge bez obzira na bilo kakvu pripadnost i to kroz projekt koji nije financiran iz domaćih izvora sredstava. Na žalost, nemaju adekvatan prostor za rad, imaju bazu podataka za sve stanovnike u socijalnoj potrebi i imaju 2 000 korisnika. Lola je istaknula da se građani s njima osjećaju sigurnije, te podcrtala dobru suradnju sa mjesnim zajednicama, jer bez njihove pomoći ne bi mogli uraditi dobru bazu podataka i evidentirati socijalno ugrožene stanovnike tj. svoje korisnike.

Prisutni su također naglasili da je u općini Drvar pokrenuta inicijativa za izradu socijalne karte građana

  1. (Ne)informiranost građana – Više prisutnih je ustvrdilo da je neinformiranost veliki problem u Drvaru tako da se prije može govoriti dezinformacijama nego informacijama. Problem je i u tome što građani nisu aktivni i zainteresirani, ali i kad to jesu onda ne znaju kome se mogu obratiti.

– Lokalna radio stanica zbog malih prihoda, nedovoljnih i neadekvatnih kapaciteta (ljudskih i tehničkih) u ovom smislu nije dobar servis stanovnicima, te im je potrebno poboljšanje uslova rada.

– Žarko Pećanac je napomenuo da se u svrhu bolje informiranosti stanovnika Drvara, sjednice Općinskog vijeća prenose putem radija Drvar. Prisutni su dali primjedbu da se sjednice ne prenose uživo nego se „obrađuju“ na radiju, pa tek onda puste u eter.

– Prisutni traže da se informacije koje općinske službe stavljaju na oglasnu tablu u Općini dostave i mjesnim zajednicama putem koordinatora, kako bi se olakšao i ubrzao protok informacija od općinske uprave do krajnjih korisnika. Npr. stanovnici nisu na vrijeme obaviješteni o pristiglim poticajima.

– Službena WEB stranica općine Drvar je dokaz za navedene tvrdnje o neinformiranosti stanovnika. Naime, većina prisutnih nije znala da je općinska WEB stranica izrađena i da je u funkciji već duže vrijeme radi bolje informiranosti stanovnika i šire javnosti o aktivnostima Općine.

  1. Kako građani mogu participirati u procesima odlučivanja? – „Svi se moraju uključiti!“ – Neki od prisutnih tvrde da ne možemo značajno utjecati na procese odlučivanja, ali možemo biti aktivni građani. Trebamo utjecati na donosioce odluka i političare koji nas traže samo u predizborno vrijeme. Građani se trebaju sami organizirati i pokušati rješavati lokalne probleme a na nadležne i političare treba vršiti pritisak kako bi nam služili kao servis, a ne samo kao glasačka mašina.
+ Glas lokalne zajednice

ŽENE U POLITICI ILI POLITIKA U ŽENAMA

 

Autorica: Živana Sabljić

 

Vječita tema mnogih javnih tribina, okruglih stolova, javnih zagovaranja vladinih i nevladinih organizacija. ZENA velika, piše se malim slovima. Mnogo nas je emancipaciju nažalost shvatilo na pogrešan način. Ubismo se ubjeđivanjem kakva mi to prava imamo pa skratismo suknju povisismo potpeticu, sve češće rasturismo i porodicu. Aaaa ne dobismo GLAS. Do duše silom nametnuše neka pravila i dobismo svako treće mjesto na listama. Zadovoljni?! I tako uđosmo nametnutim zakonom, ne dobrom voljom. I?? Šta uradismo??? U malim sredinama kao sto je i moj grad Drvar, grad mog djetinjstva, mladosti, bogami i starosti kao i u mnogo većim sredinama i gradovima, dobi žena svako TREĆE mjesto. Uđoše žene u politiku. Ili politika uđe u zene??? Ovo navodim iz razloga što sem popunjavanja zakonskog procenta, širom otvorenih očiju i naćulenih ušiju ne vidjeh borbu žene za ženu. Možda u veoma rijetkim situacijama. A te situacije su budimo iskrene, minorne. Falilo mi drage ŽENE onog istinskog ženskog , brižljivog, majčinskog, onog borbenog. Ma falilo mi zalaganje za djecu za vrtiće, za bolnice, za porodilišta, falilo mi… Mnogo mi falilo. Utopismo se svjesno ili ne svjesno u kolotečinu one neke politike, politike u BIH, a to vam je da prostite neka politika daleko odmakla od stvarnog normalnog života. Udaljila se politika od naroda, pa valjda tako i žene političarke od žena. U opštinskom vijeću, u mom gradu u Drvaru, od 17 vijećnika imamo 5 žena. U Drvaru smo čak prešli zakonski broj, fino kavaljerski. Al za vrijeme bar ovog mandata nisam čula, žene moje Drvarčanke, potomke Mika i Marija, da je i jedna našla za shodno da izađe iz zone komfora političke partije, i da nametne neko eto žensko životno pitanje. Zar ovom gradu, kantonu, entitetu, državi, ne treba sigurnih kuća u vrijeme sve češćeg nasilja u porodici, nisam čula ni zalaganje za treće dijete, za naknadu za porodilje, za otvaranje vrtića, za sprečavanje maloljetničke delikvencije, za zapošljavanje žena u ruralnim sredinama… Mnogo toga bih mogla nabrajati. Nisam čula ni glas osude vijećnica u periodu seksističkih napada i uvreda, istih visoko rangiranih političara iz njihovih stranaka, kada sam i ja lično bila meta. NE! Tada je vladao zakon šutnje i nametnuta volja stranke. Ne izboriše se moje žene za žene, nego šutjeli za stranke. Nije ovdje drage žene riječ o pojedincu, o rivalitetu… Ovdje se radi o ženama. Također, da li zbog malograđanskog mentaliteta, il zbog ne zamjeranja, nije se čuo glas, niti bilo kakva akcija žena u politici, za sprečavanje maloljetničkog divljanja, kojeg svakodnevno gledamo, ne to nije program stranke. Postadosmo političari bez prefiksa ZENA, njega izgubismo u nametnutoj volji političkih partija. Zbog svega dozvolismo da politička partija potisne i onaj zakonom nametnuti procent. Glasne smo mi štiteći svoje POLITIČARE njihove stavove, stavove svojih lista, svojih partija, a sve manje štiteći ZENU, majku, radnicu, ljubavnicu, dojilju, dadilju. Da li nam to bi cilj??? I tako žene dobiše pravo treće al izgubiše prvo pravo prirode, a to je nama ženama dobro poznato pravo da “kuća stoji na tri ćoška a četvrti da stoji na ženi” . Kada shvatimo da je mjesna zajednica, grad, kanton, entitet, država kao kuća bićemo žene u politici, a ne politika u ženama. Ako se izborimo za pravo, žene budite sigurne da ćemo biti prave žene, a ne nametnuti broj. Ne dozvolite da budete broj! Budite ŽENE političarke! Budite žene koje se bore za žene! Pokažite snagu žene, a ne snagu političke partije. Volim vas žene! Pozdrav IRINI LOVRIC!

+ Preporuke

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Drvar treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.