goražde

Općina Goražde

Maršala Tita 2
73000 Goražde
Bosansko-podrinjski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 38 221 002
e-mail: opcina@gorazde.ba

Načelnici:

2004 – 2008: Mustafa Kurtović (SDA)

2008 – 2012: Muhamed Ramović (SBiH)

2012 – 2016: Muhamed Ramović (SBB)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Berič
  2. Bogušići
  3. Faočići
  4. Goražde I
  5. Goražde II
  6. Goražde III
  7. Goražde IV
  8. Hubjeri
  9. Ilovača
  10. Kraboriš
  11. Mravinjac
  12. Orahovice
  13. Osanica
  14. Osječani
  15. Posestra
  16. Rešetnica
  17. Sadba
  18. Vitkoviči
  19. Vranići
  20. Zupčići

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

 

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

 

Ekonomsko i socijalno stanje:

  • nedostatak stalnih financija pri isplati socijalnih pomoći ili drugih primanja ljudi u socijalnoj potrebi (kasne i po nekoliko mjeseci a za većinu su to jedina primanja i od toga preživljavaju)
  • Proces dug za izvršenje naknada za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite (puno papirologije koju često treba obnavljati i tamo gdje se stvarno stanje ne mijenja)
  • Dezinformiranje ljudi o njihovim pravima  (maltretiranje ljudi kroz administraciju – nekad se stječe utisak da se sto sistemski radi da bi sto manje ljudi ostvarilo neko pravo pa se komplicira raznim procedurama)
  • Korupcija na svim poljima: zapošljavanje, obrazovanje, dodjela donacija.
  • Vidljiv “divlji kapitalizam”, gospodarstvo nema etike, – izrabljivanje radnika i nesigurno radno mjesto ( povećava se ova mogućnost donošenjem novog Zakona o radu)
  • ZDRAVSTVO – pristup (neuvažavanje), usluge (nestručnost, slaba organizacija, korupcija (često nema operacije bez dodatnog novca), ograničena valjanost knjižice na kanton ili federaciju, nema općeg liječenja stanovništva na cijeloj teritoriji BiH)
  • izraženo siromaštvo kod velikog broja ljudi; jedni žive odlično a drugi nemaju osnovna sredstva za život)
  • Čovjek umjesto da je na prvom mjestu, čovjek je zadnji
  • Administracija je prevelika u smislu tri razine vlasti.
  • Ustav BiH se oslanja na poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti pa treba da to i garantira.
  • Građani očekuju: Provesti mjere sprječavanja korupcije na svim nivoima društva (antikoruptivni sistem); Da se uvede ETIKA i vratiti se na osnovne ljudske vrijednosti; Prekine sa nepravednim djelanjem društvenih uloga na svim nivoima (položaj žene je vraćen unazad)
  • Ustavne promjene su neophodne – trebaju nam samo dvije razine vlasti i to lokalna i državna, sve nadležnosti prenijeti na ove dvije razine
  • Izborni zakon predstavlja veliku prepreku za demokratične izbore te ga je potrebno mijenjati. Sadašnji izborni zakon je loš, te njegova promjena može samo donijeti nešto bolje. Prije svega to su otvorene liste koje bi trebale biti sastavljene na način da biramo sposobne pojedince bez obzira na bilo kakvu pripadnost, političku, nacionalnu ili bilo koju drugu
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • Nisu svi jednako tretirani od gradske administracije
  • Nedostatak igrališta za djecu u gradskim naseljima i zelenih površina
  • Aktivnosti u MZ je sve manje, gradska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ. MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta (13 sela potpuno prazno)
  • odlazak mladih ljudi
  • Upravljanje i korištenje prirodnih resursa – vode, nadležnosti; Općina Goražde nema naknadu od korištenja voda i za potopljeno zemljište na Drini. Prisutni su rekli da bi ta sredstva trebalo usmjeriti na povoljne kredite (ili grantove) za ruralni razvoj, male obiteljske biznise, poticanje poduzetništva
  • Rasprave o projektima koji se provode u MZ nema niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • MZ su razvlaštene, nemaju status pravne osobe, račune, urede, opremu za rad pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
  • Ipak, općina Goražde je jedna od općina u Bosni i Hercegovini, gdje je razvoj gospodarstva, industrije i poljoprivrede u ekspanziji. To je jedna od rijetkih općina u BiH s visokim stupnjem razvoja i najmanjim brojem nezaposlenih. Općina je osigurala besplatno zdravstveno osiguranje za sve svoje stanovnike (zaposleni i nezaposleni). Sudionici sastanka su istaknuli da su potrebne ustavne promjene i da je Izborni zakon najveći problem u BiH. Uz izmjenu ovog zakona moramo postići “povećanje kvalitete nad kvantitetom“

IMAMO USTAV, ALI NE I PRAVO NA KVALITETAN ŽIVOT

Autorica: Aida Bičo

 

Važnost prevladavanja indivudualne i kolektivne traume

Stanovništvo Goražda je prošlo kroz teške ratne traume – opsada, granatiranja i glad tokom četiri godine, mnoge teško traumatizirane izbjeglice iz okolnih sela su pobjegle u grad (preživjeli silovanja i koncentracijske logore) . Mnoge žrtve se i dalje bore sa svojim traumama, jer godinama nije bilo adekvatne psihološke i psiho-edukativne podrške, koja bi im mogla pomoći da prevladaju traumatska iskustva. Danas postoji SEKA i Centar za mentalno zdravlje, koji djeluje pri Domu zdravlja, Isak Samokovlija Goražde, ali još uvjek sa ne dovoljnim kapacitetima.

Kao odgovor na već navedene potrebe, Projekat Kuća SEKA je došao u Goražde (nakon 10 godina rada na otoku Braču) . Tokom 16 godina iskustva u trauma-terapiji, razvile smo specifični mirovno-terapijski pristup, koji naglašava važnost prevladavanja individualne i kolektivne traume, kao preduvjeta za uspostavu trajnog mirovnog, pravednog i demokratskog društva. To uključuje rad na širenju svijesti o temama koje se odnose na traumu i njene posljedice, nasilje i senzibilizaciju prema rodnoj diskriminaciji i nasilju.

Rad Projekta je susredotočen na (trauma)-terapeutski i psiho-edukativni rad sa ženama, kao i terapeutsko-pedagoške grupe i individualni rad s djecom i mladima, koji pate od primarne, sekundarne ili trans-generacijske traume. Pored toga se angažujemo u aktivizmu za ženska / ljudska prava i podržavamo aktivizam mladih. Još jedan važan aspekt našeg rada predstavljaju treninzi i supervizija za stručne kolege/kolegice i psiho-socijalne volonterke/re. Iskustvo u radu sa ljudima pokazalo nam je sa kakvim se sve problemima ljudi suočavaju, kroz sve segmente poslijeratnog života.

Ljudi na rubu egzistencije i sveprisutna rodna neravnopravnost otežavaju rad

Poslije svega sto su preživjeli u ratu, poslije tog strašnog vremena, svaki dan, ljudi se suočavaju sa problemima za koje teško nalaze rješenje. Ljudi skoro nikako ne mogu ostvariti svoja prava koja im pripadaju i jako teško rješavaju svoja egzistencijalna pitanja. Generacije koje su iznijele rat na leđima, ostale su nezbrinute u većini slučajeva. Mnogo njih je bez posla i stalnog primanja, žive na rubu siromaštva. Institucije su neefikasne i nekoordinirane, a često se ne poštuju osnovna ljudska prava. Pored toga poremećen je odnos ljudskih vrijednosti, pošteni ljudi teško se mogu snaći u novim navikama, i društvenim vrijednostima, koje su poremećene još od ratnih dana.

Činjenica je da unutar društva postoji izrazit pritisak, gdje se žena treba prilagodti stereotipnim ulogama ženskog spola. U vaspitanju dječaka i djevojčica prisutna je velika razlika, tako da se oni od ranog djetinjstva uče određenim muško-ženskim podjelama i ponašanjima. Iz rodne neravnopravnosti često proizlaze svakodnevni problemi sa kojima se danas susreću mlade djevojke, ali i žene različitih starosnih dobi.

20 godina od Daytonskog sporazuma

Prošlo je dvadeset godina poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, i kada pogledamo unatrag, mnogo više se moglo učiniti, samo da smo imali više političke volje od strane lidera. Dejtonski mirovni sporazum je zaustavio rat, ali ostalo je mnogo otvorenih pitanja: komplikovana i neefikasna struktura, slaba funkcionalnost države, nizak ekonomski učinak, visok nivo korupcije. Društveno ekonomska, politička, obrazovna, zdravstvena situacija u cijeloj BiH je prilično neuređena zahvaljujući korupciji, mitu i nepotizmu.

Istina je da postoje zakoni i pravila, ali se ne poštuju i ne primjenjuju u stvarnom životu. Prema podacima raznih domaćih i stranih organizacija, oko 18 % stanovništva živi ispod granice kritičnog siromaštva, dok se 48 % nalazi na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti.

Cijena korupcije u zdravstvu, odnosno mito je javna tajna. Nažalost sve ima svoju cijenu, porođaji, operacije, razna snimanja i pregledi, a svačiji novčanik to ne može podnijeti.

Temeljne vrijednosti svakog društvenog života su socijalna pravda, jednakost i pravičnost. U BiH nije postignut zadovoljavajući nivo. Nedovršena tranzicija i neizgrađen ekonomski sistem Bosne i Hercegovine naša je svakodnevnica. Snage tržišta i poduzetništva pokušavaju da pokrenu razvoj, ali u ovakvom društvu, i na ovakav način teško se može krenuti prema naprijed. Ovakva situacija stvara velike socijalne devijacije, te su najveći problemi visoka nezaposlenost, neodrživost javnih usluga u oblasti socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja i sugurnosti.

Sve što trebamo su volja i interesovanje

Reforma socijalnog sistema je neophodna. Takav proces bi zahtjevao mnogo vremena, ali da postoji politička volja i interesovanje, za kratko vrijeme bi došli do kvalitetnog rješenja. Primarni problem sistema socijalne zaštite je nedostatak novca, a nedostatak novca je prouzrokovan stranačkim zapošljavanjem u javnom sektoru, zbog čega imamo preskupu, neučinkovitu i preglomaznu administraciju, koja je izvor korupcije i kriminala.

Sistem socijalne zaštite u BiH je nepravedan, neefikasan i neodrživ. Prema podacima istraživanja iz 2011. godine, od ukupnih transfera iz budžeta za socijalnu zaštitu, najsiromašnija petina stanovništva dobija 17 %, a najbogatija, što je paradoks, dobija 20 %. Navedeno je u potpunosti nepravedno. Oni kojima treba ne dobijaju, a oni kojima ne treba dobijaju. 

Korupcija u obrazovanju je najrasprostranjenija i najvulgarnija pojava. Očituje se prije svega u direktnoj kupovini diploma, ocjena i ispita. Pojavljuje se i u više oblika: davanje saglasnosti za rad u instituciji obazovanja (naročito visokoškolskim ustanovama) iako se ne ispunjavaju uslovi; korupcija prilikom zapošljavanja na radnim mjestima, iskorištavanje i zloupotreba studenata na druge različite načine (fizički, seksualno, itd.) u cilju dobijanja boljih ocjena i polaganja ispita; kupovina mjesta za školovanje u određenim institucijama…

Mnoga istraživanja ukazuju na visok stepen korupcije u bosanskohercegovačkom društvu, koji godinama bilježi kontinuirani rast.

Da bi se ovaj trend rasta zaustavio i počeo bilježiti pad, potrebno je da se uključi cijela država i društvo, kao i mijenjanje ponašanja građana, koji konačno moraju postati odgovorni članovi društva i države.

Agencije i sudovi bi trebali biti neovisni, te bi se trebali osoloboditi pritiska političkih struktura i državnih moćnika. Evidentan je visok stepen autocenzure među tužilaštvima, jer ne žele procesuirati velike močnike. Agencije trebaju biti neovisne od politike. Borba protiv korupcije je kompliciran posao, koji zahtjeva puno žrtve, energije, odlučnosti, znanja ali i političke volje – koja je presudna u našoj situaciji.

Temeljni uzroci ovakvog stanja leže u institucionalnim preprekama za pristup, neadekvatnosti socijalnih usluga, ograničenošću učešća civilnog društva, prisutnošću diskriminatornih stavova unutar zajednica, te politička i administrativna razjedinjenost po etničkim linijama.

U našem kantonu zadnjih godina situacija se u mnogim aspektima ljudskog djelovanja poboljšala, ali opšte stanje cijelog stanovništva može se promijeniti uključivanjem mlađih generacija, koje moraju imati svježe ideje i mogućnost djelovanja bez pritisaka.

Goražde se može pohvaliti potencijalom mladih osoba, koje su vrlo aktivne i kreativne. SEKA im pruža podršku, posebno mladim djevojakama, jer smatramo da je naša budućnost u njihovim rukama.

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Goražde treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Maršala Tita 2
73000 Goražde
Bosansko-podrinjski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 38 221 002
e-mail: opcina@gorazde.ba

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Mustafa Kurtović (SDA)

2008 – 2012: Muhamed Ramović (SBiH)

2012 – 2016: Muhamed Ramović (SBB)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Berič
  2. Bogušići
  3. Faočići
  4. Goražde I
  5. Goražde II
  6. Goražde III
  7. Goražde IV
  8. Hubjeri
  9. Ilovača
  10. Kraboriš
  11. Mravinjac
  12. Orahovice
  13. Osanica
  14. Osječani
  15. Posestra
  16. Rešetnica
  17. Sadba
  18. Vitkoviči
  19. Vranići
  20. Zupčići
+ Lokalna problematika

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

 

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

 

Ekonomsko i socijalno stanje:

  • nedostatak stalnih financija pri isplati socijalnih pomoći ili drugih primanja ljudi u socijalnoj potrebi (kasne i po nekoliko mjeseci a za većinu su to jedina primanja i od toga preživljavaju)
  • Proces dug za izvršenje naknada za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite (puno papirologije koju često treba obnavljati i tamo gdje se stvarno stanje ne mijenja)
  • Dezinformiranje ljudi o njihovim pravima  (maltretiranje ljudi kroz administraciju – nekad se stječe utisak da se sto sistemski radi da bi sto manje ljudi ostvarilo neko pravo pa se komplicira raznim procedurama)
  • Korupcija na svim poljima: zapošljavanje, obrazovanje, dodjela donacija.
  • Vidljiv “divlji kapitalizam”, gospodarstvo nema etike, – izrabljivanje radnika i nesigurno radno mjesto ( povećava se ova mogućnost donošenjem novog Zakona o radu)
  • ZDRAVSTVO – pristup (neuvažavanje), usluge (nestručnost, slaba organizacija, korupcija (često nema operacije bez dodatnog novca), ograničena valjanost knjižice na kanton ili federaciju, nema općeg liječenja stanovništva na cijeloj teritoriji BiH)
  • izraženo siromaštvo kod velikog broja ljudi; jedni žive odlično a drugi nemaju osnovna sredstva za život)
  • Čovjek umjesto da je na prvom mjestu, čovjek je zadnji
  • Administracija je prevelika u smislu tri razine vlasti.
  • Ustav BiH se oslanja na poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti pa treba da to i garantira.
  • Građani očekuju: Provesti mjere sprječavanja korupcije na svim nivoima društva (antikoruptivni sistem); Da se uvede ETIKA i vratiti se na osnovne ljudske vrijednosti; Prekine sa nepravednim djelanjem društvenih uloga na svim nivoima (položaj žene je vraćen unazad)
  • Ustavne promjene su neophodne – trebaju nam samo dvije razine vlasti i to lokalna i državna, sve nadležnosti prenijeti na ove dvije razine
  • Izborni zakon predstavlja veliku prepreku za demokratične izbore te ga je potrebno mijenjati. Sadašnji izborni zakon je loš, te njegova promjena može samo donijeti nešto bolje. Prije svega to su otvorene liste koje bi trebale biti sastavljene na način da biramo sposobne pojedince bez obzira na bilo kakvu pripadnost, političku, nacionalnu ili bilo koju drugu
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • Nisu svi jednako tretirani od gradske administracije
  • Nedostatak igrališta za djecu u gradskim naseljima i zelenih površina
  • Aktivnosti u MZ je sve manje, gradska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ. MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta (13 sela potpuno prazno)
  • odlazak mladih ljudi
  • Upravljanje i korištenje prirodnih resursa – vode, nadležnosti; Općina Goražde nema naknadu od korištenja voda i za potopljeno zemljište na Drini. Prisutni su rekli da bi ta sredstva trebalo usmjeriti na povoljne kredite (ili grantove) za ruralni razvoj, male obiteljske biznise, poticanje poduzetništva
  • Rasprave o projektima koji se provode u MZ nema niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • MZ su razvlaštene, nemaju status pravne osobe, račune, urede, opremu za rad pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
  • Ipak, općina Goražde je jedna od općina u Bosni i Hercegovini, gdje je razvoj gospodarstva, industrije i poljoprivrede u ekspanziji. To je jedna od rijetkih općina u BiH s visokim stupnjem razvoja i najmanjim brojem nezaposlenih. Općina je osigurala besplatno zdravstveno osiguranje za sve svoje stanovnike (zaposleni i nezaposleni). Sudionici sastanka su istaknuli da su potrebne ustavne promjene i da je Izborni zakon najveći problem u BiH. Uz izmjenu ovog zakona moramo postići “povećanje kvalitete nad kvantitetom“
+ Glas lokalne zajednice

IMAMO USTAV, ALI NE I PRAVO NA KVALITETAN ŽIVOT

Autorica: Aida Bičo

 

Važnost prevladavanja indivudualne i kolektivne traume

Stanovništvo Goražda je prošlo kroz teške ratne traume – opsada, granatiranja i glad tokom četiri godine, mnoge teško traumatizirane izbjeglice iz okolnih sela su pobjegle u grad (preživjeli silovanja i koncentracijske logore) . Mnoge žrtve se i dalje bore sa svojim traumama, jer godinama nije bilo adekvatne psihološke i psiho-edukativne podrške, koja bi im mogla pomoći da prevladaju traumatska iskustva. Danas postoji SEKA i Centar za mentalno zdravlje, koji djeluje pri Domu zdravlja, Isak Samokovlija Goražde, ali još uvjek sa ne dovoljnim kapacitetima.

Kao odgovor na već navedene potrebe, Projekat Kuća SEKA je došao u Goražde (nakon 10 godina rada na otoku Braču) . Tokom 16 godina iskustva u trauma-terapiji, razvile smo specifični mirovno-terapijski pristup, koji naglašava važnost prevladavanja individualne i kolektivne traume, kao preduvjeta za uspostavu trajnog mirovnog, pravednog i demokratskog društva. To uključuje rad na širenju svijesti o temama koje se odnose na traumu i njene posljedice, nasilje i senzibilizaciju prema rodnoj diskriminaciji i nasilju.

Rad Projekta je susredotočen na (trauma)-terapeutski i psiho-edukativni rad sa ženama, kao i terapeutsko-pedagoške grupe i individualni rad s djecom i mladima, koji pate od primarne, sekundarne ili trans-generacijske traume. Pored toga se angažujemo u aktivizmu za ženska / ljudska prava i podržavamo aktivizam mladih. Još jedan važan aspekt našeg rada predstavljaju treninzi i supervizija za stručne kolege/kolegice i psiho-socijalne volonterke/re. Iskustvo u radu sa ljudima pokazalo nam je sa kakvim se sve problemima ljudi suočavaju, kroz sve segmente poslijeratnog života.

Ljudi na rubu egzistencije i sveprisutna rodna neravnopravnost otežavaju rad

Poslije svega sto su preživjeli u ratu, poslije tog strašnog vremena, svaki dan, ljudi se suočavaju sa problemima za koje teško nalaze rješenje. Ljudi skoro nikako ne mogu ostvariti svoja prava koja im pripadaju i jako teško rješavaju svoja egzistencijalna pitanja. Generacije koje su iznijele rat na leđima, ostale su nezbrinute u većini slučajeva. Mnogo njih je bez posla i stalnog primanja, žive na rubu siromaštva. Institucije su neefikasne i nekoordinirane, a često se ne poštuju osnovna ljudska prava. Pored toga poremećen je odnos ljudskih vrijednosti, pošteni ljudi teško se mogu snaći u novim navikama, i društvenim vrijednostima, koje su poremećene još od ratnih dana.

Činjenica je da unutar društva postoji izrazit pritisak, gdje se žena treba prilagodti stereotipnim ulogama ženskog spola. U vaspitanju dječaka i djevojčica prisutna je velika razlika, tako da se oni od ranog djetinjstva uče određenim muško-ženskim podjelama i ponašanjima. Iz rodne neravnopravnosti često proizlaze svakodnevni problemi sa kojima se danas susreću mlade djevojke, ali i žene različitih starosnih dobi.

20 godina od Daytonskog sporazuma

Prošlo je dvadeset godina poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, i kada pogledamo unatrag, mnogo više se moglo učiniti, samo da smo imali više političke volje od strane lidera. Dejtonski mirovni sporazum je zaustavio rat, ali ostalo je mnogo otvorenih pitanja: komplikovana i neefikasna struktura, slaba funkcionalnost države, nizak ekonomski učinak, visok nivo korupcije. Društveno ekonomska, politička, obrazovna, zdravstvena situacija u cijeloj BiH je prilično neuređena zahvaljujući korupciji, mitu i nepotizmu.

Istina je da postoje zakoni i pravila, ali se ne poštuju i ne primjenjuju u stvarnom životu. Prema podacima raznih domaćih i stranih organizacija, oko 18 % stanovništva živi ispod granice kritičnog siromaštva, dok se 48 % nalazi na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti.

Cijena korupcije u zdravstvu, odnosno mito je javna tajna. Nažalost sve ima svoju cijenu, porođaji, operacije, razna snimanja i pregledi, a svačiji novčanik to ne može podnijeti.

Temeljne vrijednosti svakog društvenog života su socijalna pravda, jednakost i pravičnost. U BiH nije postignut zadovoljavajući nivo. Nedovršena tranzicija i neizgrađen ekonomski sistem Bosne i Hercegovine naša je svakodnevnica. Snage tržišta i poduzetništva pokušavaju da pokrenu razvoj, ali u ovakvom društvu, i na ovakav način teško se može krenuti prema naprijed. Ovakva situacija stvara velike socijalne devijacije, te su najveći problemi visoka nezaposlenost, neodrživost javnih usluga u oblasti socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja i sugurnosti.

Sve što trebamo su volja i interesovanje

Reforma socijalnog sistema je neophodna. Takav proces bi zahtjevao mnogo vremena, ali da postoji politička volja i interesovanje, za kratko vrijeme bi došli do kvalitetnog rješenja. Primarni problem sistema socijalne zaštite je nedostatak novca, a nedostatak novca je prouzrokovan stranačkim zapošljavanjem u javnom sektoru, zbog čega imamo preskupu, neučinkovitu i preglomaznu administraciju, koja je izvor korupcije i kriminala.

Sistem socijalne zaštite u BiH je nepravedan, neefikasan i neodrživ. Prema podacima istraživanja iz 2011. godine, od ukupnih transfera iz budžeta za socijalnu zaštitu, najsiromašnija petina stanovništva dobija 17 %, a najbogatija, što je paradoks, dobija 20 %. Navedeno je u potpunosti nepravedno. Oni kojima treba ne dobijaju, a oni kojima ne treba dobijaju. 

Korupcija u obrazovanju je najrasprostranjenija i najvulgarnija pojava. Očituje se prije svega u direktnoj kupovini diploma, ocjena i ispita. Pojavljuje se i u više oblika: davanje saglasnosti za rad u instituciji obazovanja (naročito visokoškolskim ustanovama) iako se ne ispunjavaju uslovi; korupcija prilikom zapošljavanja na radnim mjestima, iskorištavanje i zloupotreba studenata na druge različite načine (fizički, seksualno, itd.) u cilju dobijanja boljih ocjena i polaganja ispita; kupovina mjesta za školovanje u određenim institucijama…

Mnoga istraživanja ukazuju na visok stepen korupcije u bosanskohercegovačkom društvu, koji godinama bilježi kontinuirani rast.

Da bi se ovaj trend rasta zaustavio i počeo bilježiti pad, potrebno je da se uključi cijela država i društvo, kao i mijenjanje ponašanja građana, koji konačno moraju postati odgovorni članovi društva i države.

Agencije i sudovi bi trebali biti neovisni, te bi se trebali osoloboditi pritiska političkih struktura i državnih moćnika. Evidentan je visok stepen autocenzure među tužilaštvima, jer ne žele procesuirati velike močnike. Agencije trebaju biti neovisne od politike. Borba protiv korupcije je kompliciran posao, koji zahtjeva puno žrtve, energije, odlučnosti, znanja ali i političke volje – koja je presudna u našoj situaciji.

Temeljni uzroci ovakvog stanja leže u institucionalnim preprekama za pristup, neadekvatnosti socijalnih usluga, ograničenošću učešća civilnog društva, prisutnošću diskriminatornih stavova unutar zajednica, te politička i administrativna razjedinjenost po etničkim linijama.

U našem kantonu zadnjih godina situacija se u mnogim aspektima ljudskog djelovanja poboljšala, ali opšte stanje cijelog stanovništva može se promijeniti uključivanjem mlađih generacija, koje moraju imati svježe ideje i mogućnost djelovanja bez pritisaka.

Goražde se može pohvaliti potencijalom mladih osoba, koje su vrlo aktivne i kreativne. SEKA im pruža podršku, posebno mladim djevojakama, jer smatramo da je naša budućnost u njihovim rukama.

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

+ Preporuke

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Goražde treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.