Općina Gradiška

Vidovdanska 1A
78400 Gradiška
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 51 810 300
e-mail: nacelnik.opstine@opstina-gradiska.com

Načelnici:

2004 – 2008: Nikola Kragulj (SNSD)

2008 – 2012: Nikola Kragulj (SNSD)

2012 – 2016: Zoran Latinović (Pokret za Gradišku)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Berek
  2. Bistrica
  3. Bok Jankovac
  4. Brestovčina
  5. Centar
  6. Cerovljani
  7. Cimiroti
  8. Čatrnja
  9. Dolina
  10. Donji Karajzovci
  11. Donji Podgradci
  12. Dragelji
  13. Dubrave
  14. Elezagići
  15. Gašnica
  16. Gornja Jurkovica
  17. Gornji Karajzovci
  18. Gornji Podgradci
  19. Grbavci
  20. Jablanica
  21. Jazovac
  22. Jurkovica
  23. Kijevci
  24. Kočićevo
  25. Kozinci
  26. Krajišnik
  27. Kruškik
  28. Laminci
  29. Laminci Brezici
  30. Liskovac
  31. Lužani
  32. Mašići
  33. Mičije
  34. Miloševo Brdo
  35. Miljevići
  36. Nova Topola
  37. Novo Selo
  38. Obradovac
  39. Orahova
  40. Petrovo Selo
  41. Rogolji
  42. Romanovci
  43. Rovine
  44. Seferovci
  45. Senjak
  46. Sovjak
  47. Stara Topola
  48. Tekija
  49. Trebovljani
  50. Trošelji
  51. Turjak
  52. Vakuf Vilusi
  53. Vrbaška
  54. Žeravica

U okviru projektnih aktivnosti, u Gradišci je 28. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija kao i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.


PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

  • MZ su razvlaštene
  • nemaju status pravne osobe
  • nisu registrirane
  • nemaju račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku općine (traže nas samo pred izbore) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava.
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura ( voda, kanalizacija, putovi, igrališta, zelene površine, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa upravom
  • stranačko djelovanje MZ (u vijeća MZ imenovani ljudi)
  • aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine; ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ
  • ne provode se izbori u MZ koji bi trebali biti nestranački
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ
  • Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Postoji suradnja MZ i NVO
  • NVO Žene i porodica radili na povećanju broja žena u savjetima mjesnih zajednica i sada ih ima 35% (nekoliko predsjednica)
  • ne možemo biti imuni na političare
  • MZ Topola je imenovala projekte – vodovod, infrastrukturu obuhvaćena regulacionim planom
  • projekti se rade zajedno
  • podrška lokalne zajednice izostaje
  • suradnja sa općinskom upravom je na nuli i nije dobra
  • GU traži prioritete od MZ
  • međuljudski odnosi su dobri
  • ekonomska situacije je jako loša
  • Posebno su Romi u lošem položaju – ne rade i žive od prikupljanja sekundarnih sirovina
  • Općina ne konzultira MZ za radove u MZ
  • MZ Čartnja – pored autoputa, nema rasvjete, nema trotoara, puno saobraćajnih udesa i poginulih ljudi, tražili pomoć od općine ali su rekli da nije u njihovoj nadležnosti rješavanje ovoga problema stanovnika; MZ Novo selo – situacija je ista u svim MZ, raseljena lica politički se dodjeljivala pomoć; nemaju vode, doma, igrališta, MZ osnovala folklornu sekciju sa 30-40 đaka
  • Općina Gradiška ne podržava projekte niti potrebe stanovnika MZ, načelnik ih neće primiti niti pomoćnici načelnika;
  • MZ Lijevče polje ima 470 ljudi a samo 5 radi, svi sele u grad – potrebno je stimulirati poljoprivrednu proizvodnju. Nitko nije zadovoljan i ne uspijevaju doći do načelnika; Nema dovoljno tabla i putne signalizacije
  • Prošle godine 35 MZ potpisalo dokument tražili sastanak i suradnju sa upravom
  • MZ se pozivaju na raspravu o budžetu po političkoj liniji
  • dijele MZ po političkoj pripadnosti,
  • MZ Senjak 10 000 stanovnika – infrastruktura ima plan za 2014/2015 ništa nije urađeno, poplave su najveći problem – miješaju se fekalne i otpadne vode i prijeti epidemija a općina ne obraća pažnju na ovaj problem, obraćala se načelniku i vodovodu, građani protestirali pred općinom – probleme je na razini RS i države; pumpne stanice remont; Grijanje loše – građani nezadovoljni jer se naknada obračunava po kvadratima; nemaju kancelarije, građani po pomoć dolaze kući
  • Stanovnici nisu informirani
  • Skupština se ne sastaje iz političkih razloga (načelnik i skupštinska većina nisi iz iste stranke)
  • MZ uradile anketiranje stanovnika vezano za pretrpljene štete od poplava, štete od poplava se nadoknađuju po političkoj liniji
  • nema komunikacije sa općinom
  • Parlament RS odlučuje o izmjenama Zakona o lokanoj samoupravi: prijedlog – svi savjeti MZ da dogovore sastanak na kojem će osigurati 5 narodnih poslanika
  • procedura po kojoj se mijenja zakon, sistem ne valja
  • 54 MZ zajedno mogu promijeniti zakon
  • Na raspravu o budžetu trebaju doći sve MZ.
  • MZ Tekoja gradska MZ nema puta i kanalizacije,: .
  • Dio prihoda od prirodnih resursa treba ići za potrebe i na razvoj mjesnih zajednica. MZ bi se izgrađivale od prirodnih resursa i bez pomoći općine ali ne mogu se dogovoriti.
  • Mediji neće pratiti rad MZ i NVO ako nisu politički podobne
  • Zdravstvo – pristup (neuvažavanje), usluge (nestručnost, slaba organizacija, korupcija – ne možete obaviti operativni zahvat ako nećete platiti – nema operacije bez dodatnog novca liječnicima), preduge liste čekanja, nema općeg liječenja stanovništva na cijeloj teritoriji BiH, ljudi se sami liječe jer zdravstveni sistem spor i korumpiran)
  • šuma se nekontrolirano siječe, nedovoljno pošumljavanje, zbog sječe šume ugroženi izvori pitke vode
  • politika i političari sve diktiraju, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO.
  • Raspodjela sredstava iz općinskog proračuna za NVO odvija se bez jasnih kriterija

RAD I POLOŽAJ MJESNIH ZAJEDNICA

Autorica: Desanka Rađević

 

Mjesna zajednica osnovna društvena ćelija života

Mjesna zajednica, zvala se tako ili onako, je svakako osnovna organizaciona ćelija svakog društva. Njeni građani žive uglavnom onako kako mogu, uzimajući u obzir sve ekonomske i socijalne mogućnosti svoje male sredine, svog šireg okruga i najviše – svoje države. Da bi živjeli bolje, sigurnije, zdravije, ljepše, potrebno je da se ispuni mnogo toga.

Prvo pitanje je: Šta ja kao građanin mogu da uradim, da bih bolje živio i da bi moja mjesna zajednica bila dobro mjesto za život?!

Drugo: Kako aktuelna vlast organizuje cjelokupni život u državi?!

Osnovni problem u učešću građana u vršenju vlasti jeste neinformisanost o suštini i značaju rada mjesne zajednice. Ustaljena je praksa da političke stranke, kako koja gdje ima više pristalica, pozovu desetak “svojih“ građana i POSTAVE savjet mjesne zajednice (u tome su SVE stranke iste). Do isteka tog mandata, preko 90 % stanovnika mjesne zajednice ne zna ko im je rukovodilac.

Mjesne zajednice nemaju dobre uslove za rad: nemaju prostor, kancelarijsku opremu, rade besplatno,dolaze u lokalnu upravu o svom trošku itd. S druge strane, sve što se u nekoj mjesnoj zajednici postigne, pripisuje se kao zasluga određene političke stranke, mjesnu zajednicu niko i ne spominje.


Opstruisanje projekata zbog političkih prepucavanja

Tako postavljen rad mjesnih zajednica ide ponekad i do takvog apsurda da grupa građana, pristalice određene političke stranke, radi na nekom projektu za bolji život u toj zajednici, a druga grupa, pristalice suprotne političke stranke, opstruiše taj projekat (da ne bi “ona stranka pokupila pozitivne poene“).

Primjer za ovakav apsurd imala je mjesna zajednica Brestovčina, prigradska mjesna zajednica Gradiške, koja ima preko 6.000 stanovnika. Postojala je permanentna potreba za izgradnju škole na tom terenu, jer je gradska, kojoj gravitira ovo stanovništvo, morala uvesti rad i u 4 smjene. Desilo se, međutim da su ministar prosvjete (tadašnji) u Vladi Republike Srpske, rodom iz Gradiške i narodna poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske, također iz Gradiške, bili članovi jedne političke stranke, koja je učestvovala u republičkoj vlasti, a lokalna vlast Gradiške, tadašnja u potpunosti je pripadala suprotnoj političkoj stranci. Urađen je i projekat za školu, određena lokacija za izgradnju, a onda je zapelo oko dozvola za gradnju i sličnih birokratskih prepreka. Na medijima su se „prepucavali“jedni i drugi, optužujući se međusobno zašto se škola ne gradi. Rezultat je: Brestovčina ni danas nema školu, djeca pješače, roditelji ih vozare ili kombiji sumnjive ispravnosti prevoze djecu. A „ONI“ ni jedni ni drugi. ne vladaju na svojim dotadašnjim nivoima.


Ni građani nisu bezgrešni

Građani – ćute! Zašto- zato što pojma nemaju ko rukovodi mjesnom zajednicom i još gore, pojma nemaju o tome šta sve mogu preduzeti kao građansku inicijativu. Ovo je samo jedan primjer loše postavljenog rada mjesnih zajednica. A da u toj banalnosti ni građani nisu bezgrešni pokazuje sljedeći primjer.

U mjesnoj zajednici Jablanica (opština Gradiška) zalaganjem jedne, naravno stranke, renovira se škola, gradi asvaltni put, pravi crkva i dva spomenika. Stari spomenik iz 2.svjetskog rata je propao i nalazi se na ulazu u selo. Novi spomenik poginulim borcima u zadnjem ratu treba da se gradi u dvorištu škole. Spomenici su udaljeni jedan od drugog 2 km. Uzalud su bila sva nastojanja da se spomenici izgrade na jednom mjestu. Pošto je to teška tema za pregovore, ostalo je da se stari renovira gdje jeste, a novi gradi kod škole. To je gradnju poskupilo mnogo,za te pare moglo se nešto još uraditi u selu. Danas to selo krase dva spomenika, a nažalost najčešće ni na jedan nema ko da dođe!!!

Naša iskustva govore da se sa nivoa države (jer je rad mjesnih zajednica u BiH svugdje isti) mora DONIJETI NOVI ZAKON koji reguliše rad osnovnih društvenih ćelija života – mjesnih zajednica, tako da se, dosada uočene poteškoće otklone. S druge strane da se obezbijedi finansijski i obrazovni temelj za rukovođenje mjesnom zajednicom. Treba uraditi priručnik ili pravilnik o radu mjesnih zajednica, ali i o pravima i obavezama građana u radu njihove osnovne ćelije organizovane vlasti. Nije svejedno ako ujutro izađete iz svoje kuće u mjesnoj zajednici i vidite dobar put, adekvatnu školu, ambulantu, biblioteku, društveni dom, uličnu rasvjetu, Internet, telefon, bazen, uređenu rijeku itd,itd.

Građanin mora biti motivisan da svoju mjesnu zajednicu voli i teži da je što bolje uredi u svakom smislu riječi. Rijetki su primjeri da građani mjesne zajednice učestvuju u javnoj raspravi o nacrtu budžeta opštine za sljedeću godinu i da zahtijevaju planiranje sredstava za to i to… Građani obično NE ZNAJU ni šta je javna rasprava, niti kada se i gdje vodi. PROBLEM JE NEINFORMISANOST građana, a ni oni sami, a ni vlast se ne trude da bude drukčije.

Sada – imamo stanje da ni vlast, ali ni građani ne čine ni ono što bi mogli, ali ne čine ništa ni da stvore uslove u kojima bi mogli i više.


Primjeri dobre prakse se šire kao plima

Mjesne zajednice su, takođe mjesto, gdje se najlakše uređuju međunacionalni i međuljudski odnosi. Svaki primjer dobre prakse širi se kao plima. I drugi shvataju kako je bolje živjeti. Nedovoljno iskorišteni resursi svake vlasti i svake mjesne zajednice jesu i nevladine i civilne (nestranačke)organizacije. One pokrivaju baš svaku oblast života: od ravnopravnosti žena i muškaraca, do esnafskih udruženja voćara, stočara, ribara, do osoba sa invaliditetom, sportista, omladine, istraživača itd. Ponekad neka NVO u mjesnoj zajednici gdje joj je sjedište, kroz projekte i svoju viziju razvoja više učini za svoje mještane nego bilo koja vlast. Vlast bi trebala pružiti više podrške ovim organizacijama, učiniti ih svojim saradnicima – po određenim pravilima. Sve to bi novi zakon o lokalnoj samoupravi mogao urediti, ali i drugi zakoni koji uređuju život građana i obezbijeđuju učešće građana u procesima odlučivanja. Ovako – samo vam osvane propis:uvodi se porez na ovo, na ono, uvijek više i više – a građanima ništa nije bolje.

Ostaje pitanje KAKO to postići?

Jedan od odgovora jeste svakako: educirati građane o tome kako biraju svoje predstavnike i kako ih prate u radu i kako ih na kraju prozivaju da podnesu izvještaj o svom radu. Neprihvatljivo je da izbori prođu, izabrani se “namjeste” i sve ide dalje kao i dosada. Onda opet izbori, isti građani biraju iste i dalje se bune kako ništa nije kako treba, kako niko ne void računa o građanima. Treba razvijati stav: moja mjesna zajednica je najvažnija, a ja u njoj sam jako potreban…

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

Preporuke Opštinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da opštinska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da opštinske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od opštinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini opštine ili upravi.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine treba svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Opštinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnica/načelnik i/ili predsjednik OS;
  • Načelnica/načelnik, pomoćnici, predsjednik OS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Opštinske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Opština i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Opštinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Opštinski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt opštinskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Opštinske uprave;
  • Prilikom izrade opštinskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Opština bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Opštinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Opština;
  1. Pri opštinskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Opštine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Opštinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti opštinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Vidovdanska 1A
78400 Gradiška
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 51 810 300
e-mail: nacelnik.opstine@opstina-gradiska.com

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Nikola Kragulj (SNSD)

2008 – 2012: Nikola Kragulj (SNSD)

2012 – 2016: Zoran Latinović (Pokret za Gradišku)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Berek
  2. Bistrica
  3. Bok Jankovac
  4. Brestovčina
  5. Centar
  6. Cerovljani
  7. Cimiroti
  8. Čatrnja
  9. Dolina
  10. Donji Karajzovci
  11. Donji Podgradci
  12. Dragelji
  13. Dubrave
  14. Elezagići
  15. Gašnica
  16. Gornja Jurkovica
  17. Gornji Karajzovci
  18. Gornji Podgradci
  19. Grbavci
  20. Jablanica
  21. Jazovac
  22. Jurkovica
  23. Kijevci
  24. Kočićevo
  25. Kozinci
  26. Krajišnik
  27. Kruškik
  28. Laminci
  29. Laminci Brezici
  30. Liskovac
  31. Lužani
  32. Mašići
  33. Mičije
  34. Miloševo Brdo
  35. Miljevići
  36. Nova Topola
  37. Novo Selo
  38. Obradovac
  39. Orahova
  40. Petrovo Selo
  41. Rogolji
  42. Romanovci
  43. Rovine
  44. Seferovci
  45. Senjak
  46. Sovjak
  47. Stara Topola
  48. Tekija
  49. Trebovljani
  50. Trošelji
  51. Turjak
  52. Vakuf Vilusi
  53. Vrbaška
  54. Žeravica
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Gradišci je 28. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija kao i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.


PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

  • MZ su razvlaštene
  • nemaju status pravne osobe
  • nisu registrirane
  • nemaju račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku općine (traže nas samo pred izbore) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava.
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura ( voda, kanalizacija, putovi, igrališta, zelene površine, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa upravom
  • stranačko djelovanje MZ (u vijeća MZ imenovani ljudi)
  • aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine; ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ
  • ne provode se izbori u MZ koji bi trebali biti nestranački
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ
  • Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Postoji suradnja MZ i NVO
  • NVO Žene i porodica radili na povećanju broja žena u savjetima mjesnih zajednica i sada ih ima 35% (nekoliko predsjednica)
  • ne možemo biti imuni na političare
  • MZ Topola je imenovala projekte – vodovod, infrastrukturu obuhvaćena regulacionim planom
  • projekti se rade zajedno
  • podrška lokalne zajednice izostaje
  • suradnja sa općinskom upravom je na nuli i nije dobra
  • GU traži prioritete od MZ
  • međuljudski odnosi su dobri
  • ekonomska situacije je jako loša
  • Posebno su Romi u lošem položaju – ne rade i žive od prikupljanja sekundarnih sirovina
  • Općina ne konzultira MZ za radove u MZ
  • MZ Čartnja – pored autoputa, nema rasvjete, nema trotoara, puno saobraćajnih udesa i poginulih ljudi, tražili pomoć od općine ali su rekli da nije u njihovoj nadležnosti rješavanje ovoga problema stanovnika; MZ Novo selo – situacija je ista u svim MZ, raseljena lica politički se dodjeljivala pomoć; nemaju vode, doma, igrališta, MZ osnovala folklornu sekciju sa 30-40 đaka
  • Općina Gradiška ne podržava projekte niti potrebe stanovnika MZ, načelnik ih neće primiti niti pomoćnici načelnika;
  • MZ Lijevče polje ima 470 ljudi a samo 5 radi, svi sele u grad – potrebno je stimulirati poljoprivrednu proizvodnju. Nitko nije zadovoljan i ne uspijevaju doći do načelnika; Nema dovoljno tabla i putne signalizacije
  • Prošle godine 35 MZ potpisalo dokument tražili sastanak i suradnju sa upravom
  • MZ se pozivaju na raspravu o budžetu po političkoj liniji
  • dijele MZ po političkoj pripadnosti,
  • MZ Senjak 10 000 stanovnika – infrastruktura ima plan za 2014/2015 ništa nije urađeno, poplave su najveći problem – miješaju se fekalne i otpadne vode i prijeti epidemija a općina ne obraća pažnju na ovaj problem, obraćala se načelniku i vodovodu, građani protestirali pred općinom – probleme je na razini RS i države; pumpne stanice remont; Grijanje loše – građani nezadovoljni jer se naknada obračunava po kvadratima; nemaju kancelarije, građani po pomoć dolaze kući
  • Stanovnici nisu informirani
  • Skupština se ne sastaje iz političkih razloga (načelnik i skupštinska većina nisi iz iste stranke)
  • MZ uradile anketiranje stanovnika vezano za pretrpljene štete od poplava, štete od poplava se nadoknađuju po političkoj liniji
  • nema komunikacije sa općinom
  • Parlament RS odlučuje o izmjenama Zakona o lokanoj samoupravi: prijedlog – svi savjeti MZ da dogovore sastanak na kojem će osigurati 5 narodnih poslanika
  • procedura po kojoj se mijenja zakon, sistem ne valja
  • 54 MZ zajedno mogu promijeniti zakon
  • Na raspravu o budžetu trebaju doći sve MZ.
  • MZ Tekoja gradska MZ nema puta i kanalizacije,: .
  • Dio prihoda od prirodnih resursa treba ići za potrebe i na razvoj mjesnih zajednica. MZ bi se izgrađivale od prirodnih resursa i bez pomoći općine ali ne mogu se dogovoriti.
  • Mediji neće pratiti rad MZ i NVO ako nisu politički podobne
  • Zdravstvo – pristup (neuvažavanje), usluge (nestručnost, slaba organizacija, korupcija – ne možete obaviti operativni zahvat ako nećete platiti – nema operacije bez dodatnog novca liječnicima), preduge liste čekanja, nema općeg liječenja stanovništva na cijeloj teritoriji BiH, ljudi se sami liječe jer zdravstveni sistem spor i korumpiran)
  • šuma se nekontrolirano siječe, nedovoljno pošumljavanje, zbog sječe šume ugroženi izvori pitke vode
  • politika i političari sve diktiraju, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO.
  • Raspodjela sredstava iz općinskog proračuna za NVO odvija se bez jasnih kriterija
+ Glas lokalne zajednice

RAD I POLOŽAJ MJESNIH ZAJEDNICA

Autorica: Desanka Rađević

 

Mjesna zajednica osnovna društvena ćelija života

Mjesna zajednica, zvala se tako ili onako, je svakako osnovna organizaciona ćelija svakog društva. Njeni građani žive uglavnom onako kako mogu, uzimajući u obzir sve ekonomske i socijalne mogućnosti svoje male sredine, svog šireg okruga i najviše – svoje države. Da bi živjeli bolje, sigurnije, zdravije, ljepše, potrebno je da se ispuni mnogo toga.

Prvo pitanje je: Šta ja kao građanin mogu da uradim, da bih bolje živio i da bi moja mjesna zajednica bila dobro mjesto za život?!

Drugo: Kako aktuelna vlast organizuje cjelokupni život u državi?!

Osnovni problem u učešću građana u vršenju vlasti jeste neinformisanost o suštini i značaju rada mjesne zajednice. Ustaljena je praksa da političke stranke, kako koja gdje ima više pristalica, pozovu desetak “svojih“ građana i POSTAVE savjet mjesne zajednice (u tome su SVE stranke iste). Do isteka tog mandata, preko 90 % stanovnika mjesne zajednice ne zna ko im je rukovodilac.

Mjesne zajednice nemaju dobre uslove za rad: nemaju prostor, kancelarijsku opremu, rade besplatno,dolaze u lokalnu upravu o svom trošku itd. S druge strane, sve što se u nekoj mjesnoj zajednici postigne, pripisuje se kao zasluga određene političke stranke, mjesnu zajednicu niko i ne spominje.


Opstruisanje projekata zbog političkih prepucavanja

Tako postavljen rad mjesnih zajednica ide ponekad i do takvog apsurda da grupa građana, pristalice određene političke stranke, radi na nekom projektu za bolji život u toj zajednici, a druga grupa, pristalice suprotne političke stranke, opstruiše taj projekat (da ne bi “ona stranka pokupila pozitivne poene“).

Primjer za ovakav apsurd imala je mjesna zajednica Brestovčina, prigradska mjesna zajednica Gradiške, koja ima preko 6.000 stanovnika. Postojala je permanentna potreba za izgradnju škole na tom terenu, jer je gradska, kojoj gravitira ovo stanovništvo, morala uvesti rad i u 4 smjene. Desilo se, međutim da su ministar prosvjete (tadašnji) u Vladi Republike Srpske, rodom iz Gradiške i narodna poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske, također iz Gradiške, bili članovi jedne političke stranke, koja je učestvovala u republičkoj vlasti, a lokalna vlast Gradiške, tadašnja u potpunosti je pripadala suprotnoj političkoj stranci. Urađen je i projekat za školu, određena lokacija za izgradnju, a onda je zapelo oko dozvola za gradnju i sličnih birokratskih prepreka. Na medijima su se „prepucavali“jedni i drugi, optužujući se međusobno zašto se škola ne gradi. Rezultat je: Brestovčina ni danas nema školu, djeca pješače, roditelji ih vozare ili kombiji sumnjive ispravnosti prevoze djecu. A „ONI“ ni jedni ni drugi. ne vladaju na svojim dotadašnjim nivoima.


Ni građani nisu bezgrešni

Građani – ćute! Zašto- zato što pojma nemaju ko rukovodi mjesnom zajednicom i još gore, pojma nemaju o tome šta sve mogu preduzeti kao građansku inicijativu. Ovo je samo jedan primjer loše postavljenog rada mjesnih zajednica. A da u toj banalnosti ni građani nisu bezgrešni pokazuje sljedeći primjer.

U mjesnoj zajednici Jablanica (opština Gradiška) zalaganjem jedne, naravno stranke, renovira se škola, gradi asvaltni put, pravi crkva i dva spomenika. Stari spomenik iz 2.svjetskog rata je propao i nalazi se na ulazu u selo. Novi spomenik poginulim borcima u zadnjem ratu treba da se gradi u dvorištu škole. Spomenici su udaljeni jedan od drugog 2 km. Uzalud su bila sva nastojanja da se spomenici izgrade na jednom mjestu. Pošto je to teška tema za pregovore, ostalo je da se stari renovira gdje jeste, a novi gradi kod škole. To je gradnju poskupilo mnogo,za te pare moglo se nešto još uraditi u selu. Danas to selo krase dva spomenika, a nažalost najčešće ni na jedan nema ko da dođe!!!

Naša iskustva govore da se sa nivoa države (jer je rad mjesnih zajednica u BiH svugdje isti) mora DONIJETI NOVI ZAKON koji reguliše rad osnovnih društvenih ćelija života – mjesnih zajednica, tako da se, dosada uočene poteškoće otklone. S druge strane da se obezbijedi finansijski i obrazovni temelj za rukovođenje mjesnom zajednicom. Treba uraditi priručnik ili pravilnik o radu mjesnih zajednica, ali i o pravima i obavezama građana u radu njihove osnovne ćelije organizovane vlasti. Nije svejedno ako ujutro izađete iz svoje kuće u mjesnoj zajednici i vidite dobar put, adekvatnu školu, ambulantu, biblioteku, društveni dom, uličnu rasvjetu, Internet, telefon, bazen, uređenu rijeku itd,itd.

Građanin mora biti motivisan da svoju mjesnu zajednicu voli i teži da je što bolje uredi u svakom smislu riječi. Rijetki su primjeri da građani mjesne zajednice učestvuju u javnoj raspravi o nacrtu budžeta opštine za sljedeću godinu i da zahtijevaju planiranje sredstava za to i to… Građani obično NE ZNAJU ni šta je javna rasprava, niti kada se i gdje vodi. PROBLEM JE NEINFORMISANOST građana, a ni oni sami, a ni vlast se ne trude da bude drukčije.

Sada – imamo stanje da ni vlast, ali ni građani ne čine ni ono što bi mogli, ali ne čine ništa ni da stvore uslove u kojima bi mogli i više.


Primjeri dobre prakse se šire kao plima

Mjesne zajednice su, takođe mjesto, gdje se najlakše uređuju međunacionalni i međuljudski odnosi. Svaki primjer dobre prakse širi se kao plima. I drugi shvataju kako je bolje živjeti. Nedovoljno iskorišteni resursi svake vlasti i svake mjesne zajednice jesu i nevladine i civilne (nestranačke)organizacije. One pokrivaju baš svaku oblast života: od ravnopravnosti žena i muškaraca, do esnafskih udruženja voćara, stočara, ribara, do osoba sa invaliditetom, sportista, omladine, istraživača itd. Ponekad neka NVO u mjesnoj zajednici gdje joj je sjedište, kroz projekte i svoju viziju razvoja više učini za svoje mještane nego bilo koja vlast. Vlast bi trebala pružiti više podrške ovim organizacijama, učiniti ih svojim saradnicima – po određenim pravilima. Sve to bi novi zakon o lokalnoj samoupravi mogao urediti, ali i drugi zakoni koji uređuju život građana i obezbijeđuju učešće građana u procesima odlučivanja. Ovako – samo vam osvane propis:uvodi se porez na ovo, na ono, uvijek više i više – a građanima ništa nije bolje.

Ostaje pitanje KAKO to postići?

Jedan od odgovora jeste svakako: educirati građane o tome kako biraju svoje predstavnike i kako ih prate u radu i kako ih na kraju prozivaju da podnesu izvještaj o svom radu. Neprihvatljivo je da izbori prođu, izabrani se “namjeste” i sve ide dalje kao i dosada. Onda opet izbori, isti građani biraju iste i dalje se bune kako ništa nije kako treba, kako niko ne void računa o građanima. Treba razvijati stav: moja mjesna zajednica je najvažnija, a ja u njoj sam jako potreban…

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

+ Preporuke

Preporuke Opštinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da opštinska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da opštinske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od opštinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini opštine ili upravi.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine treba svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Opštinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnica/načelnik i/ili predsjednik OS;
  • Načelnica/načelnik, pomoćnici, predsjednik OS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Opštinske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Opština i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Opštinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Opštinski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt opštinskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Opštinske uprave;
  • Prilikom izrade opštinskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Opština bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Opštinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Opština;
  1. Pri opštinskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Opštine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Opštinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti opštinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.