kakanj

Općina Kakanj

Alije Izetbegovića 123
72240 Kakanj
Zeničko-dobojski kanton
Federacija Bosne i Hercegovina
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 32 771 800
e-mail: urednacelnika@kakanj.com.ba

Načelnici:

2004 – 2008: Mensur Jašarspahić Suri (SDP)

2008 – 2012: Mensur Jašarspahić Suri (SDP)

2012 – 2016: Nermin Mandra (SDA)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Bičer
  2. Bijele Vode
  3. Bjelavići
  4. Brežani
  5. Brnjic
  6. Bilješevo
  7. Bukovlje
  8. Čatići
  9. Donji Kakanj
  10. Dubovo Brdo
  11. Dumanac
  12. Doboj
  13. Haljinići
  14. Kakanj I
  15. Kakanj II
  16. Krševac
  17. Mramor
  18. Modrinje
  19. Nažbilj
  20. Pope
  21. Podgora
  22. Papratnica
  23. Povezice
  24. Poljani
  25. Ričica
  26. Seoce
  27. Slapnica
  28. Starposle
  29. Tršće
  30. Termoelektrana
  31. Varda
  32. Veliki Trnovci
  33. Zagrađe
  34. Zgošća

U okviru projektnih aktivnosti, u Kaknju je 21. decembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

  • Na izborima za Vijeća MZ može se kandidirati svatko tko živi na području te MZ
  • BiH je država s najviše državica – kantona, koji doslovno guše ovu zemlju
  • Sami građani nisu informirani, ne znaju gdje tražiti informacije i tu je najveća greška građana. Ako želiš tražiti svoja prava bilo gdje moraš biti informiran.
  • Sami građani ne žele da sudjeluju u bilo kakvim procesima – oni mogu itekako kreirati procese odlučivanja, ali toga nisu svjesni
  • Najveći je problem što institucije prebacuju odgovornost s jedne na drugu, i tako se vrtimo u krug. Nadležnosti su podijeljene i nejasne a koriste se kako kome odgovara.
  • Nepotizam zapošljavanje po rodbinskoj liniji i preko „veze“ – sumnja u ispravnosti natječaja za posao
  • korupcija i mito proždiru naše društvo
  • često čitamo novinske naslove da je Kakanj općina za zapošljavanje, a malo tko zna da rudnik posluje s minusom
  • premala naknada Općini za korištenje termoelektrane
  • žalosno je što je sve jasnije da se općine i mjesne zajednice s njima zaobilaze u svemu
  • postoji suradnja između NVO i MZ putem projekata
  • zabranjen je izvoz voća, i sve što je do sada dogovoreno doslovno je palo u vodu
  • zdravstveni sektor je sektor u kojem se može raditi na način „tko šta želi“ a najveći su problem privatne prakse gdje liječnici u javnim sektoru prikupljaju pacijente za svoju privatnu praksu
  • problem naplate naknade od koncesija – ove godine je općina prvi put dobila 3 miliona KM
  • „Ono što mi nismo dobili nakon 50 godina rada termoelektrane, Jablanica, Prozor Rama i Konjic su dobili odmah (naknada za potopljeno zemljište)
  • Imamo mnoštvo strategija razvoja na svim mogućim razinama ali ih nitko ne realizira
  • MZ zajedno s NVO sektorom bi trebala raditi pritisak da se same strategije pođu provoditi
  • naplate naknada za koncesije su vrlo upitne prije svega jer se niti 1 KM ne vrati u MZ
  • mediji nisu neovisni i obično prikazuju program koji je usklađen s vladajućom strukturom
  • sve MZ nisu jednako tretirane od strane općine ( u nekim se MZ stavlja asfalt na asfalt a u nekima nema ni makadama)
  • MZ koja je nastradala u poplavama nije dobila niti jedan projekt, a aplicirali su 6 puta
  • problem željezničke pruge i puta koji je „skliznuo“ na prugu te dovodi u opasnost ljudske živote i pored naših pisanih upozorenja i molbi da se problem riješi ali još uvijek nije riješen jer nitko nije nadležan
  • ne radi signalizacija na pruzi – obraćali su se Općini, Federalnim cestama, ministarstvima, željeznici i svi govore da to nije u njihovoj nadležnosti
  • 80 % računa MZ je ugašeno jer banke ugase račune – nema novca za održavanje računa – općina ne prebacuje novac za održavanje
  • problem je što boračke i sportske udruge ne podnose niti narativne niti financijske izvještaje OV-u
  • NVO imaju obvezu da daju narativne i financijske izvještaje
  • MZ, NVO ovise o političkoj volji načelnika
  • MZ je uvelike zapostavljene, a izgovor je da u njima živi vrlo mali broj ljudi
  • MZ koje su favorizirane od strane političkih stranaka imaju potporu
  • tek kada dođe do većih problema u MZ, onda reagiraju i ostali mještani a ne samo predsjednik MZ
  • MZ moraju biti na vrijeme obaviještene o budžetu i javnoj raspravi
  • U MZ je vrlo bitno tko je čije glasačko tijelo
  • pojedini predsjednici MZ su tražili da se napravi neovisna komisija koja bi napravila lične karte MZ, gdje bi bili pobrojani osnovni podaci, potrebe ali i mogućnosti za razvoj – nikad nije došlo do takvog vida suradnje općine i MZ
  • u svemu što se događa na prostoru općine, potrebno je da se ima „veza“
  • veliki problem su i ilegalne jame iz kojih se iskapa ugalj – to više ne čine socijalni slučajevi, nego se od toga napravio pravi „biznis“
  • na površinskim kopovima čak su viđeni policajci koji u službenim odorama pretaču gorivo iz bagera (?!)
  • načelnici bi trebali biti neovisni, jer se često dogodi da se i samom načelniku „podmeće“ noga iz njegove vlastite stranke, jer čovjek želi da razmišlja vlastitom glavom
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • MZ imaju status pravne osobe, većina nema otvorene račune jer nemaju redovite prihode, nemaju urede, opremu za rad, koordinatora i podršku Općine pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
  • Ne konzultiraju se Vijeće MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ
  • Od MZ se samo traži a dogovori se ne poštuju.
  • Ne traži se mišljenje i suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje prirodnih resursa u MZ
  • Ne provode se nestranački izbori u MZ: načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ; Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Šta se događa ako MZ uskrate informaciju?; Savjeti MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu
  • Aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • Općina traži prioritete od MZ
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura (voda, kanalizacija, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, rasvjeta, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa lokalnom upravom
  • stranačko djelovanje u MZ

NELEGALNE JAME UGROŽAVAJU PUTNU I VODNU INFRASTRUKTURU

 

Autor: Josip Miočević

 

Mjesna zajednica Bukovlje jedna je od trideset sedam mjesnih zajednica u Općini Kakanj. teritorijalno je povezana sa gradskom Mjesnom zajednicom Kakanj I, odnosno od centra grada udaljena je svega tri kilometra vazdušnom linijom.

Mještani ove MZ kada govore o kvaliteti života u njoj kažu da nema bliže MZ gradu sa lošijom infrastrukturom, što potkrepljuju ne samo stanjem već i dugogodišnjim ignorisanjem Općine za finansiranje projekata koji se odmnose na izgradnju i sanaciju infrastrukture. Najlošije stanje je vezano za putnu komunikaciju. Put je izgrađen 1974. ali nikada nije saniran uprkos izuzetno lošem stanju a posebno ugroženom nelegalnim jamama za iskopavanje uglja usljed kojih se stvaraju klizišta i odroni te i prijevozom uglja iskopanog u tim nelegalnim jamama. I to traje već preko 15 godina. Treba reći da se nelegalne jame nalaze i na privatnim posjedima ljudi koji privremeno ne žive tu, radi se o raseljenim i izbjeglim hrvatskim obiteljima.

Vezano za ovaj problem važno je istaći da u MZ Bukovlje danas živi oko 15 hrvatskih obitelji koje čine uglavnom starije osobe. Prije rata je u ovoj MZ od ukupno oko 1400 stanovnika oko 800 stanovnika je bilo hrvatske i oko 600 bošnjačke nacionalnosti.

 

 

Šutnja administracije – niti jedna razina vlasti ne reagira

 

Za probleme uništavanja putne i vodne infrastrukture čemu najviše doprinose nelegalne jame za iskopavanje uglja zajedno su Bošnjaci i Hrvati reagirali prema nadležnim institucijama i najčešće prema Općini Kakanj.

Sva dosadašnja reagiranja, pismena upozorenja prema svim općinskim, kantonalnim i federalnim institucijama nisu imala pozitivne rezultate.

Mjesna zajednica kao osnovna ćelija i mjesto sa kojeg se pokreću sva pitanja od interesa za njene stanovnike i kvalitet življenja uprkos upornosti i demokratskoj praksi oslanjanja na zakone i institucije nije uspjela smanjiti intenzitet iskopavanja. U preko 20 od 40 jama i dalje se intenzivno nelegalno kopa ugalj. Nelegalno iskopavanje znači i to da jame nisu osigurane kvalitetnim podgradama i da se okoliš stalno potkopava odnosno osim putne i vodne infrastrukture ugrožavaju šume i voćnjaci.

Dakle, radeći na nelegalnom iskopavanju uglja na privatnim posjedima (zemlja je većinom vlasništvo hrvata koji izbjegli sa ovih područja), stvaraju se i ogromne štete u svim segmentima.

  • Uništava se putna infrastruktura (koja je ionako slaba) usljed stalnog transporta uglja koji se mjeri stotinama tona dnevno a prevozi se sa velikim kamionima.
  • Uništavaju se privatne zemljene parcele jer se preko njih mimo regulisanog puta stvaraju novi koji uništavaju potpuno njive, bašte i travnjake.
  • Stalnom sječom drveta koje im služi kao podgrada u jamama sječe se svako drvo koje može da im pomogne te je tako na teritoriju koji gravitira ovim jamama posječeni dugogodišnji nasadi jabuka, šljiva, krušaka, i svakog drugog voća koje se nalazi na ovim prostorima.
  • Nelegalnim iskopavanjem doveden je u opasnost i lokalni vodovod iz kojeg se pitkom vodom snbdjeva 170 domaćinstava, koji je dug preko 28 kilometara i prijeti uništavanju i propadanju za tri vodena bazena koji imaju preko 220 metara kubnih vode. Postoji opasnost koja se već ogleda u kidanju preko 60 metara vodovodnih cijevi usljed klizanja terena.
  • Šteta koja je nastala nelegalnim iskopavanjem je najvidljivija i koja i danas traje ogleda se u najvećem klizištu koje je na prostorima naše općine. Pokrenuto je tlo koje je širine preko 800 metara a dužine preko 1000 metara i koje je uništilo putnu infrastrukturu u dužini preko 100 metara odsječen put koji vodi do seoskog groblja i drugog puta nema tako da se sahrane poojnika dešavaju tako što se pokojnici prenose ručno do mjesta sahrane. Važno je napomenuti da se na osposobljavanju ove putne komunikacije nije ništa uradilo iako su poslana mnoga pisma upozorenja svim strukturama od općine do federacije.

 

Problem nelegalno iskopavanja uglja se ogleda i u činjenici da se svako tijelo kojem se uputi dopis o intervenciji proglašava da nije mjerodavno u riješavanju ovo gorućeg problema sa kojim se susreću mještani ove Mjesne zajednice a poseban aspekt i prijetnja u prekidu snadbjevanjem pitkom vodom za sve stanovnike.

Većina dopisa koji su upućeni na više adresa po ovim pitanjima do sada nisu imali pozitivne odgovore što bi mogli i karakterisati kao nezaiteresiranost vlasti i odgovornih institucija na svim razinama vlasti.

Nerješavanje ovih problema stvara među stanovnicima ove Mjesne zajednice i otpor prema vlastima, ljudi gube povjerenje, na svakom sastanku ljudi pokreću ponovno riješavanje ovog pitanja a i ovih dana se završava potpisivanje peticije u kojoj seizričito od vlasti traži hitno riješavanje ovog gorućeg problema.

 

 

Vodovod Lipnica

Autor: Josip Močević

Na području općine Kakanj nalazi se oko 40 seoskih vodovoda kojima Upravljaju predstavnici korisnika vodovoda ili jedne i više mjesnih zajednica na čijem području se nalaze vodovodi.

Organizirano i odgovorno nad većinom vodovoda se kroz odluke Općinskog Vijeća se nastojalo staviti pod upravljanje Javnog Preduzeća Vodokom ćiji je osnivač Općinsko vijeće Kakanj. Otpori kod većine korisnika postoje s obzirom da su korisnici u većini slučajeva djelimično ili u potpunosti finansirali izgradnju vodovodne infrastrukture. Općina i Javno komunalno preduzeće nisu iskoristile zakonsku mogućnost da seoske vodovode stave pod upravljanje javnog preduzeća s obzirom da nisu našle model nadoknade korisnicima z auložena sredstva pa makar se to radilo o nižim cijenama za usluge održavanja infrastrukture snabdijevanja i usluge administriranja i upravljanja vodovodom.

Za neke od 40 seoskih vodovoda, JP Vodokom Kakanj nije bilo zainteresirano zbog loše i zastarjele infrastrukture koja je zahtjevala sanaciju. Za druge vodovode koja nisu zahtijevala veća ulaganja a imaju izdašne kapacitete i veliki broj korisnika, među kojima je i vodovod 2Lipnica“ JP Vodokom pokazivalo je snažan interes. Međutim, korisnici vodovoda odlučili su zadržati pravo na upravljanje vodovodom što je zahtijevalo i neke promjene u načinu održavanja infrastrukture te sanitarne i zdravstvene ispravnosti vode.

U donošenju Pravilnika odgovornog upravljanja vodom, potpisivanju ugovora sa svim korisnicima o načunu korištenja i uvođenju simboličnih ali ovaj put redovnih mjesečnih naknada za održavanje imali su podršku u projektu „Budimo odgovorni u upravljanju seoskim vodovodima“ . projekat implementira UG „Alternative Kakanj kroz ETNAR program kog provodi Zelena akcija iz hrvatske sa partnerima. Kroz projekat je uspostavljena odlična suradnja sa Općinom Kakanj i resornim službama naroočito inspekcijom odnosno Službom za privredu, urbanizam i zaštitu okoliša te Zavodoma za izgradnju i razvoj Općine Kakanj.

Općinski načelnik je na raspolaganje projektu stavio stručne ljude a aktivno je uključena Mjesna zajednica Bukovlje na čijem području se nalazi vodovod kao i korisnici vodovoda.

Zajedničkim djelovanjem korisnika vodovoda, MZ, Općina i UG „Alternative“ Kakanj postignuti su značajni rezultati:

  • U mjesnoj zajednici Bukovlje formiran je Upravni Odbor vodovoda „Lipnica“, koji je usvojio strategiju i rokove u kojima bi trebali legalizirati vodovod koji je prije rata bio legaliziran ali je na veliku žalost nakon svih ratnih dešavanja dokumentacija koja je bila u Općini i MZ uništena
  • Na zboru korisnika vodovoda Lipnica, donesene su i usvojene važne odluke i dokumenta, (1) Pravilnik o korištenju i gospodarenju vodovodom Lipnica, (2) Odluka o visini naknade za korištenje vode, (3) Ugovori za sve korisnike kao i ugovori za nove korisnike, (4) Odluka o ljudima koji imaju pravo rada na vodovodu.
  • Članovi Upravnog Odbora i jedan dio članova vodovoda Lipnica, prošao je radionice na temu Strateškog planiranja, Odgovornog upravljanja, Prednostima organiziranog upravljanja sa vlastitim resursima koje su uradili stručne osobe u projektu Udruženja Građana „Alternative“ Kakanj.
  • Na zajedničkim radionicama na kojima su doneseni strateški pravci rada i djelovanja krenulo se sa radom u tri strateška pravca: DOBIJANJE VODNE SUGLASNOSTI; Odgovorno upravljanje vodovodom i obezbjeđenje kvalitete vodosnabdijevanja uključujući zdravstvenu i sanitarnu ispravnost. Rezultati zajedničkog rada Općine Kakanj, NVO „Alternative“ i Mjesne Zajednice Bukovlje bili su vidljivi nakon deset mjeseci rada; (1) Vodovod Lipnica je dobio vodovodnu saglasnost na deset godina; (2) Naplata paušala za korištenje vode iz vodovoda Lipnica se realizira u kontinuitetu svaki mjesec. (3) Obezbjeđena je stalna sredstva za održavanje te osigurana stalna opskrba vodom i u mjesecima kada su ogromne suše.
  • Dodatno, usvojena je odluka na Općinskom Vijeću Kakanj o organiziranom djelovanju na registriranju i drugih vodovoda na općini Kakanj. U ovom procesu podrška legalizaciji drugih vodovoda osigurana je korz nastavak projekta UG „Alternative“ Kakanj „Budimo odgovorni u upravljanju seoskim vodovodima“ podržanog ETNAR projektom 8sredstva EU) i sredstvima iz budžeta Općine Kakanj

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Kakanj treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Alije Izetbegovića 123
72240 Kakanj
Zeničko-dobojski kanton
Federacija Bosne i Hercegovina
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 32 771 800
e-mail: urednacelnika@kakanj.com.ba

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Mensur Jašarspahić Suri (SDP)

2008 – 2012: Mensur Jašarspahić Suri (SDP)

2012 – 2016: Nermin Mandra (SDA)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Bičer
  2. Bijele Vode
  3. Bjelavići
  4. Brežani
  5. Brnjic
  6. Bilješevo
  7. Bukovlje
  8. Čatići
  9. Donji Kakanj
  10. Dubovo Brdo
  11. Dumanac
  12. Doboj
  13. Haljinići
  14. Kakanj I
  15. Kakanj II
  16. Krševac
  17. Mramor
  18. Modrinje
  19. Nažbilj
  20. Pope
  21. Podgora
  22. Papratnica
  23. Povezice
  24. Poljani
  25. Ričica
  26. Seoce
  27. Slapnica
  28. Starposle
  29. Tršće
  30. Termoelektrana
  31. Varda
  32. Veliki Trnovci
  33. Zagrađe
  34. Zgošća
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Kaknju je 21. decembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

  • Na izborima za Vijeća MZ može se kandidirati svatko tko živi na području te MZ
  • BiH je država s najviše državica – kantona, koji doslovno guše ovu zemlju
  • Sami građani nisu informirani, ne znaju gdje tražiti informacije i tu je najveća greška građana. Ako želiš tražiti svoja prava bilo gdje moraš biti informiran.
  • Sami građani ne žele da sudjeluju u bilo kakvim procesima – oni mogu itekako kreirati procese odlučivanja, ali toga nisu svjesni
  • Najveći je problem što institucije prebacuju odgovornost s jedne na drugu, i tako se vrtimo u krug. Nadležnosti su podijeljene i nejasne a koriste se kako kome odgovara.
  • Nepotizam zapošljavanje po rodbinskoj liniji i preko „veze“ – sumnja u ispravnosti natječaja za posao
  • korupcija i mito proždiru naše društvo
  • često čitamo novinske naslove da je Kakanj općina za zapošljavanje, a malo tko zna da rudnik posluje s minusom
  • premala naknada Općini za korištenje termoelektrane
  • žalosno je što je sve jasnije da se općine i mjesne zajednice s njima zaobilaze u svemu
  • postoji suradnja između NVO i MZ putem projekata
  • zabranjen je izvoz voća, i sve što je do sada dogovoreno doslovno je palo u vodu
  • zdravstveni sektor je sektor u kojem se može raditi na način „tko šta želi“ a najveći su problem privatne prakse gdje liječnici u javnim sektoru prikupljaju pacijente za svoju privatnu praksu
  • problem naplate naknade od koncesija – ove godine je općina prvi put dobila 3 miliona KM
  • „Ono što mi nismo dobili nakon 50 godina rada termoelektrane, Jablanica, Prozor Rama i Konjic su dobili odmah (naknada za potopljeno zemljište)
  • Imamo mnoštvo strategija razvoja na svim mogućim razinama ali ih nitko ne realizira
  • MZ zajedno s NVO sektorom bi trebala raditi pritisak da se same strategije pođu provoditi
  • naplate naknada za koncesije su vrlo upitne prije svega jer se niti 1 KM ne vrati u MZ
  • mediji nisu neovisni i obično prikazuju program koji je usklađen s vladajućom strukturom
  • sve MZ nisu jednako tretirane od strane općine ( u nekim se MZ stavlja asfalt na asfalt a u nekima nema ni makadama)
  • MZ koja je nastradala u poplavama nije dobila niti jedan projekt, a aplicirali su 6 puta
  • problem željezničke pruge i puta koji je „skliznuo“ na prugu te dovodi u opasnost ljudske živote i pored naših pisanih upozorenja i molbi da se problem riješi ali još uvijek nije riješen jer nitko nije nadležan
  • ne radi signalizacija na pruzi – obraćali su se Općini, Federalnim cestama, ministarstvima, željeznici i svi govore da to nije u njihovoj nadležnosti
  • 80 % računa MZ je ugašeno jer banke ugase račune – nema novca za održavanje računa – općina ne prebacuje novac za održavanje
  • problem je što boračke i sportske udruge ne podnose niti narativne niti financijske izvještaje OV-u
  • NVO imaju obvezu da daju narativne i financijske izvještaje
  • MZ, NVO ovise o političkoj volji načelnika
  • MZ je uvelike zapostavljene, a izgovor je da u njima živi vrlo mali broj ljudi
  • MZ koje su favorizirane od strane političkih stranaka imaju potporu
  • tek kada dođe do većih problema u MZ, onda reagiraju i ostali mještani a ne samo predsjednik MZ
  • MZ moraju biti na vrijeme obaviještene o budžetu i javnoj raspravi
  • U MZ je vrlo bitno tko je čije glasačko tijelo
  • pojedini predsjednici MZ su tražili da se napravi neovisna komisija koja bi napravila lične karte MZ, gdje bi bili pobrojani osnovni podaci, potrebe ali i mogućnosti za razvoj – nikad nije došlo do takvog vida suradnje općine i MZ
  • u svemu što se događa na prostoru općine, potrebno je da se ima „veza“
  • veliki problem su i ilegalne jame iz kojih se iskapa ugalj – to više ne čine socijalni slučajevi, nego se od toga napravio pravi „biznis“
  • na površinskim kopovima čak su viđeni policajci koji u službenim odorama pretaču gorivo iz bagera (?!)
  • načelnici bi trebali biti neovisni, jer se često dogodi da se i samom načelniku „podmeće“ noga iz njegove vlastite stranke, jer čovjek želi da razmišlja vlastitom glavom
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • MZ imaju status pravne osobe, većina nema otvorene račune jer nemaju redovite prihode, nemaju urede, opremu za rad, koordinatora i podršku Općine pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
  • Ne konzultiraju se Vijeće MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ
  • Od MZ se samo traži a dogovori se ne poštuju.
  • Ne traži se mišljenje i suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje prirodnih resursa u MZ
  • Ne provode se nestranački izbori u MZ: načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ; Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Šta se događa ako MZ uskrate informaciju?; Savjeti MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu
  • Aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • Općina traži prioritete od MZ
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura (voda, kanalizacija, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, rasvjeta, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa lokalnom upravom
  • stranačko djelovanje u MZ
+ Glas lokalne zajednice

NELEGALNE JAME UGROŽAVAJU PUTNU I VODNU INFRASTRUKTURU

 

Autor: Josip Miočević

 

Mjesna zajednica Bukovlje jedna je od trideset sedam mjesnih zajednica u Općini Kakanj. teritorijalno je povezana sa gradskom Mjesnom zajednicom Kakanj I, odnosno od centra grada udaljena je svega tri kilometra vazdušnom linijom.

Mještani ove MZ kada govore o kvaliteti života u njoj kažu da nema bliže MZ gradu sa lošijom infrastrukturom, što potkrepljuju ne samo stanjem već i dugogodišnjim ignorisanjem Općine za finansiranje projekata koji se odmnose na izgradnju i sanaciju infrastrukture. Najlošije stanje je vezano za putnu komunikaciju. Put je izgrađen 1974. ali nikada nije saniran uprkos izuzetno lošem stanju a posebno ugroženom nelegalnim jamama za iskopavanje uglja usljed kojih se stvaraju klizišta i odroni te i prijevozom uglja iskopanog u tim nelegalnim jamama. I to traje već preko 15 godina. Treba reći da se nelegalne jame nalaze i na privatnim posjedima ljudi koji privremeno ne žive tu, radi se o raseljenim i izbjeglim hrvatskim obiteljima.

Vezano za ovaj problem važno je istaći da u MZ Bukovlje danas živi oko 15 hrvatskih obitelji koje čine uglavnom starije osobe. Prije rata je u ovoj MZ od ukupno oko 1400 stanovnika oko 800 stanovnika je bilo hrvatske i oko 600 bošnjačke nacionalnosti.

 

 

Šutnja administracije – niti jedna razina vlasti ne reagira

 

Za probleme uništavanja putne i vodne infrastrukture čemu najviše doprinose nelegalne jame za iskopavanje uglja zajedno su Bošnjaci i Hrvati reagirali prema nadležnim institucijama i najčešće prema Općini Kakanj.

Sva dosadašnja reagiranja, pismena upozorenja prema svim općinskim, kantonalnim i federalnim institucijama nisu imala pozitivne rezultate.

Mjesna zajednica kao osnovna ćelija i mjesto sa kojeg se pokreću sva pitanja od interesa za njene stanovnike i kvalitet življenja uprkos upornosti i demokratskoj praksi oslanjanja na zakone i institucije nije uspjela smanjiti intenzitet iskopavanja. U preko 20 od 40 jama i dalje se intenzivno nelegalno kopa ugalj. Nelegalno iskopavanje znači i to da jame nisu osigurane kvalitetnim podgradama i da se okoliš stalno potkopava odnosno osim putne i vodne infrastrukture ugrožavaju šume i voćnjaci.

Dakle, radeći na nelegalnom iskopavanju uglja na privatnim posjedima (zemlja je većinom vlasništvo hrvata koji izbjegli sa ovih područja), stvaraju se i ogromne štete u svim segmentima.

  • Uništava se putna infrastruktura (koja je ionako slaba) usljed stalnog transporta uglja koji se mjeri stotinama tona dnevno a prevozi se sa velikim kamionima.
  • Uništavaju se privatne zemljene parcele jer se preko njih mimo regulisanog puta stvaraju novi koji uništavaju potpuno njive, bašte i travnjake.
  • Stalnom sječom drveta koje im služi kao podgrada u jamama sječe se svako drvo koje može da im pomogne te je tako na teritoriju koji gravitira ovim jamama posječeni dugogodišnji nasadi jabuka, šljiva, krušaka, i svakog drugog voća koje se nalazi na ovim prostorima.
  • Nelegalnim iskopavanjem doveden je u opasnost i lokalni vodovod iz kojeg se pitkom vodom snbdjeva 170 domaćinstava, koji je dug preko 28 kilometara i prijeti uništavanju i propadanju za tri vodena bazena koji imaju preko 220 metara kubnih vode. Postoji opasnost koja se već ogleda u kidanju preko 60 metara vodovodnih cijevi usljed klizanja terena.
  • Šteta koja je nastala nelegalnim iskopavanjem je najvidljivija i koja i danas traje ogleda se u najvećem klizištu koje je na prostorima naše općine. Pokrenuto je tlo koje je širine preko 800 metara a dužine preko 1000 metara i koje je uništilo putnu infrastrukturu u dužini preko 100 metara odsječen put koji vodi do seoskog groblja i drugog puta nema tako da se sahrane poojnika dešavaju tako što se pokojnici prenose ručno do mjesta sahrane. Važno je napomenuti da se na osposobljavanju ove putne komunikacije nije ništa uradilo iako su poslana mnoga pisma upozorenja svim strukturama od općine do federacije.

 

Problem nelegalno iskopavanja uglja se ogleda i u činjenici da se svako tijelo kojem se uputi dopis o intervenciji proglašava da nije mjerodavno u riješavanju ovo gorućeg problema sa kojim se susreću mještani ove Mjesne zajednice a poseban aspekt i prijetnja u prekidu snadbjevanjem pitkom vodom za sve stanovnike.

Većina dopisa koji su upućeni na više adresa po ovim pitanjima do sada nisu imali pozitivne odgovore što bi mogli i karakterisati kao nezaiteresiranost vlasti i odgovornih institucija na svim razinama vlasti.

Nerješavanje ovih problema stvara među stanovnicima ove Mjesne zajednice i otpor prema vlastima, ljudi gube povjerenje, na svakom sastanku ljudi pokreću ponovno riješavanje ovog pitanja a i ovih dana se završava potpisivanje peticije u kojoj seizričito od vlasti traži hitno riješavanje ovog gorućeg problema.

 

 

Vodovod Lipnica

Autor: Josip Močević

Na području općine Kakanj nalazi se oko 40 seoskih vodovoda kojima Upravljaju predstavnici korisnika vodovoda ili jedne i više mjesnih zajednica na čijem području se nalaze vodovodi.

Organizirano i odgovorno nad većinom vodovoda se kroz odluke Općinskog Vijeća se nastojalo staviti pod upravljanje Javnog Preduzeća Vodokom ćiji je osnivač Općinsko vijeće Kakanj. Otpori kod većine korisnika postoje s obzirom da su korisnici u većini slučajeva djelimično ili u potpunosti finansirali izgradnju vodovodne infrastrukture. Općina i Javno komunalno preduzeće nisu iskoristile zakonsku mogućnost da seoske vodovode stave pod upravljanje javnog preduzeća s obzirom da nisu našle model nadoknade korisnicima z auložena sredstva pa makar se to radilo o nižim cijenama za usluge održavanja infrastrukture snabdijevanja i usluge administriranja i upravljanja vodovodom.

Za neke od 40 seoskih vodovoda, JP Vodokom Kakanj nije bilo zainteresirano zbog loše i zastarjele infrastrukture koja je zahtjevala sanaciju. Za druge vodovode koja nisu zahtijevala veća ulaganja a imaju izdašne kapacitete i veliki broj korisnika, među kojima je i vodovod 2Lipnica“ JP Vodokom pokazivalo je snažan interes. Međutim, korisnici vodovoda odlučili su zadržati pravo na upravljanje vodovodom što je zahtijevalo i neke promjene u načinu održavanja infrastrukture te sanitarne i zdravstvene ispravnosti vode.

U donošenju Pravilnika odgovornog upravljanja vodom, potpisivanju ugovora sa svim korisnicima o načunu korištenja i uvođenju simboličnih ali ovaj put redovnih mjesečnih naknada za održavanje imali su podršku u projektu „Budimo odgovorni u upravljanju seoskim vodovodima“ . projekat implementira UG „Alternative Kakanj kroz ETNAR program kog provodi Zelena akcija iz hrvatske sa partnerima. Kroz projekat je uspostavljena odlična suradnja sa Općinom Kakanj i resornim službama naroočito inspekcijom odnosno Službom za privredu, urbanizam i zaštitu okoliša te Zavodoma za izgradnju i razvoj Općine Kakanj.

Općinski načelnik je na raspolaganje projektu stavio stručne ljude a aktivno je uključena Mjesna zajednica Bukovlje na čijem području se nalazi vodovod kao i korisnici vodovoda.

Zajedničkim djelovanjem korisnika vodovoda, MZ, Općina i UG „Alternative“ Kakanj postignuti su značajni rezultati:

  • U mjesnoj zajednici Bukovlje formiran je Upravni Odbor vodovoda „Lipnica“, koji je usvojio strategiju i rokove u kojima bi trebali legalizirati vodovod koji je prije rata bio legaliziran ali je na veliku žalost nakon svih ratnih dešavanja dokumentacija koja je bila u Općini i MZ uništena
  • Na zboru korisnika vodovoda Lipnica, donesene su i usvojene važne odluke i dokumenta, (1) Pravilnik o korištenju i gospodarenju vodovodom Lipnica, (2) Odluka o visini naknade za korištenje vode, (3) Ugovori za sve korisnike kao i ugovori za nove korisnike, (4) Odluka o ljudima koji imaju pravo rada na vodovodu.
  • Članovi Upravnog Odbora i jedan dio članova vodovoda Lipnica, prošao je radionice na temu Strateškog planiranja, Odgovornog upravljanja, Prednostima organiziranog upravljanja sa vlastitim resursima koje su uradili stručne osobe u projektu Udruženja Građana „Alternative“ Kakanj.
  • Na zajedničkim radionicama na kojima su doneseni strateški pravci rada i djelovanja krenulo se sa radom u tri strateška pravca: DOBIJANJE VODNE SUGLASNOSTI; Odgovorno upravljanje vodovodom i obezbjeđenje kvalitete vodosnabdijevanja uključujući zdravstvenu i sanitarnu ispravnost. Rezultati zajedničkog rada Općine Kakanj, NVO „Alternative“ i Mjesne Zajednice Bukovlje bili su vidljivi nakon deset mjeseci rada; (1) Vodovod Lipnica je dobio vodovodnu saglasnost na deset godina; (2) Naplata paušala za korištenje vode iz vodovoda Lipnica se realizira u kontinuitetu svaki mjesec. (3) Obezbjeđena je stalna sredstva za održavanje te osigurana stalna opskrba vodom i u mjesecima kada su ogromne suše.
  • Dodatno, usvojena je odluka na Općinskom Vijeću Kakanj o organiziranom djelovanju na registriranju i drugih vodovoda na općini Kakanj. U ovom procesu podrška legalizaciji drugih vodovoda osigurana je korz nastavak projekta UG „Alternative“ Kakanj „Budimo odgovorni u upravljanju seoskim vodovodima“ podržanog ETNAR projektom 8sredstva EU) i sredstvima iz budžeta Općine Kakanj
+ Preporuke

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Kakanj treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.