konjic

Općina Konjic

Maršala Tita 62
88400 Konjic
Hercegovačko-neretvanski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 36 712 200
e-mail: opcina.konjic@konjic.ba

Načelnici:

2004 – 2008: Emir Bubalo (SDA)

2008 – 2012: Emir Bubalo (SDA)

2012 – 2016: Emir Bubalo (SDA)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Bijakovići
  2. Biletići
  3. Blizanci
  4. Čalići
  5. Čerin
  6. Čitluk Grad
  7. Čitluk Selo
  8. Blatnica
  9. Dobro Selo
  10. Donji Hamzići
  11. Donji Mali Ograđenik
  12. Donji Veliki Ograđenik
  13. Dragićina
  14. Gornja Blatnica
  15. Gornji Hamzići
  16. Gornji Ograđenici
  17. Gradnići
  18. Krehin Gradac
  19. Krućevići
  20. Međugorje
  21. Mostarsko Cerno
  22. Paoča-Vidovići
  23. Potpolje
  24. Služanj
  25. Tepčići
  26. Vionica

U okviru projektnih aktivnosti, u Konjicu je 27. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

„Šuti i trpi, jer može biti i gore, glave u pijesak!“

  • Mladi u Konjicu za pet godina nisu uspjeli ni formirati vijeće mladih, kao prvi korak u borbi mladih za mlade
  • Općina nema sportski savez, nema udruženje dobrovoljnih davalaca krvi
  • Općina je odredila predstavnika svih NVO, umjesto da svoga predstavnika izaberu same NVO
  • Ni rukovodstva mjesnih zajednica, uglavnom, nemaju legalitet ni legitimitet, ali na sve ovo skoro niko javno ne reaguje
  • Ko će mijenjati stanje ako su i sami građani pasivni, neinformisani, izolirani, nezainteresovani, bez ideala, politički nepismeni, a generacije mladih su izgubljene, zbunjene i odgojene da sliježu ramenima?
  • O neodgovornosti i neradu članova OV, govore podaci da su vijećnici općine Konjic, za samo tri minute, usvojili ključne godišnje izvještaje šest veoma značajnih javnih ustanova. Izvještaj o provođenju općinske politike i aktivnostima općinskog načelnika za 2014., na sjednici OV, usvojen je bez i jedne diskusije 27 vijećnika iz 7 političkih partija. Godišnji izvještaji o radu OV i njegovih komisija (pojedine nisu održale ni jedan sastanak) za 2014. godinu, vijećnici su usvojili za samo stotinu pedeset sekundi. Za 1,5 sat završeno je razmatranje 17 tačaka dnevnog reda (22. sjednica OV, 7.7.2015.)
  • Konjičke firme za obavezno zdravstveno osiguranje za 625 zaposlenika duguju518.757,84 KM
  • stečaj “Energetike” otvoren. Većinski vlasnik ove firme je Općina koja je postavljala sva rukovodstva, a za gašenje gradske toplane i katastrofalne historijske ekološke posljedice, odgovornosti nema
  • Javnost šuti
  • Odgovornost vijećnika ne postoji, partije su birokratizirane, vladaju klanovi oko lidera koji prave privid demokratije, lokalni radio prenosi snimak sjednica OV, ali sa zakašnjenjem od jednog dana. Općinska web stranica je neažurna, lokalne novine ne postoje, a jedina oglasna tabla u gradu, nalazi se unutar zgrade Općine
  • Broj nezaposlenih, broj zaposlenih i broj penzionera u općini Konjic skoro je izjednačen, kreće se oko 4.200
  • Povećava se broj ovisnika o drogama, kao i broj osoba bez zdravstvenog osiguranja (od 23.194 osiguranika, 20 % nije kupilo markice ZZO), a broj umrlih je veći od broja rođenih ( u 2014-oj godini bilo je 224 umrlih, a 144 rođenih)
  • Broj učenika se smanjuje, škole, firme i sela se gase, poslovni prostori se zatvaraju, zajedničke prirodne vrijednosti koriste grupe i pojedinci, socijalna diferencijacija se povećava…Na sve ovo nema nikakve reakcije
  • Nacrt prostornog plana općine Konjic 2013.-2033. predviđa negativan prirodni priraštaj stanovništva (izgubili 30 % stanovnika od 1991.). Od 175 naselja, 23 naselja statistički su definisana, a u njima ima 10 ili manje stanovnika. U krugu od 100 m oko srednje škole ima 15 kafića i kladionica, sve veći broj djece dobija dijagnozu „potreban povećan nadzor“ i „poremećaj u ponašanju“. Svi šute.
  • Pasivnost se ogleda i u isključenosti građana iz javnih diskusija, jer kažu da je dugogodišnja samovolja nadležnih, građane isključila iz uticaja na odluke, te ubila volju za aktivnošću
  • Istraživanja pokazuju da bh (pa i konjičke) vlasti ne komuniciraju sa oko 75 % građana.
  • Općina sa 1.386,6 km2 (površinski najveća u BiH), sa 175 sela i naselja, bila je podijeljena na 28 mjesnih zajednica, pa na 23, a sada na 18. (u većoj MZ manji je čovjek pojedinac, slabija je dvosmjerna komunikacija, a lakša manipulacija)
  • Neznanje i pasivnost glavni su neprijatelji razvoja ove zajednice, koja vapi za kritičkom misli i akcijom, informacijom i radikalnom demokracijom
  • MZ su razvlaštene
  • nemaju status pravne osobe
  • nemaju račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku Općine (traže nas samo pred izbore!) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
  • Općina ne konzultira Vijeća/savjete MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ; Od MZ se samo traži a dogovori se ne poštuju
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura (voda, kanalizacija, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija (javne nabavke)
  • kriminal privrednika i političara
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta, oduzeta im je imovina, nema komunikacije sa lokalnom upravom, stranačko djelovanje u MZ;
  • aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine
  • ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje prirodnih resursa u MZ
  • Ne provode se izbori u MZ koji bi trebali biti nestranački: načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ
  • Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Šta se događa ako MZ uskrate informaciju?; Savjeti MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu
  • Nema suradnje MZ i NVO
  • Općinska uprava traži prioritete od MZ
  • Politika i političari sve diktiraju, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • Mediji će pratiti rad MZ i NVO (posebno ako su politički podobne)
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO

BIĆE BOLJE, ALI SAMO UZ JAKI GRAĐANSKI AKTIVIZAM!

 

Autor: Mirsad Čukle

Što treba učini da bi mladi počeli mjenjati postojeće stanje?

Biće bolje! Većina ljudi ovim riječima neodređeno i sjetno završi prijateljski razgovor o teškoj situaciji u društvu. Ali, bolje biti neće samo od sebe. Bolje može biti samo ako neko radi na tome. Konjic je jedan od primjera pasivnosti građana. Postavlja se pitanje zašto i dokle ?

Stanje u bh društvu opisano je više puta sa: najjadnija, najnesretnija i najsiromašnija država, s najvećom nezaposlenosti mladih u Evropi. U BiH 50.000 radnika nema uvezan radni staž, 40.000 radnika u prošloj godini ostalo bez posla, 200.000 radno aktivnih ljudi u BiH radi “na crno”, brojka od 546.779 nezaposlenih je u stalnom porastu…

Federalna strategija prema mladima ovih dana objavljuje da je 67,1 % mladih u F BiH nezaposleno, 50 % mladih nikada nije putovalo izvan zemlje, 27 % mladih smatra da se trenutno stanje neće promijeniti, 4 od 5 mladih iz ovih bi stopa napustili BiH. Podaci koje je prikupila Unija za održivi povratak i integraciju BiH, pokazuju da je u periodu od 2013. do 2014. godine iz općine Sanski Most emigriralo 2.300 porodica, dok se iz općina Zvornik i Bijeljina iselilo ukupno 2.000 porodica. Iz Brčkog je emigriralo 1.358 porodica, slijede Drvar, Cazin, Šamac, Foča, Ljubuški, Glamoč, Modriča, Doboj, Bihać…

Država nema odgovore na ova životna pitanja. Problemi se ne rješavaju pa se zato zaoštravaju, a mladi spavaju. Svoju besperspektivnost i na sve drugo ostaju pasivni, nijemi, skrštenih ruku gledaju svoje propadanje, kažu čekaju “ispaljivanje” negdje vaniŠta još treba da se desi pa da se građani, posebno mladi, organizuju, da reaguju, probude se i pobune, da odlučnije mijenjaju stanje?

Što se to događa u Konjicu?

Mladi u Konjicu za pet godina nisu uspjeli ni formirati vijeće mladih, kao prvi korak u borbi mladih za mlade. Općina nema sportski savez, nema udruženje dobrovoljnih davalaca krvi. Općina je odredila predstavnika svih NVO, umjesto da svoga predstavnika izaberu same NVO. Ni rukovodstva mjesnih zajednica, uglavnom nemaju legalitet ni legitimitet, ali na sve ovo skoro niko javno ne reaguje. Ko će mijenjati stanje ako su i sami građani pasivni, neinformisani, izolirani, nezainteresovani, bez ideala, politički nepismeni, a generacije mladih su izgubljene, zbunjene i odgojene da sliježu ramenima?

O neodgovornosti i neradu članova OV, govore podaci da su vijećnici općine Konjic, za samo tri minute, usvojili ključne godišnje izvještaje šest veoma značajnih javnih ustanova, (21. sjednica, 18.5. 2015., ukupno 24 dokumenta). Izvještaj o provođenju općinske politike i aktivnostima općinskog načelnika za 2014., na sjednici OV, usvojen je bez i jedne diskusije 27 vijećnika iz 7 političkih partija. Godišnji izvještaji o radu OV i njegovih komisija (pojedine nisu održale ni jedan sastanak) za 2014. godinu, vijećnici su usvojili za samo stotinu pedeset sekundi.   Za 1,5 sat završeno je razmatranje 17 tačaka dnevnog reda (22. sjednica OV, 7.7.2015.).

Sredinom januara 2015., mediji bilježe- Konjičke firme za obavezno zdravstveno osiguranje za 625 zaposlenika duguju 4.518.757,84 KM, a registrovali su i da je stečaj “Energetike” otvoren 22. 4. 2014. u 12 sati. Većinski vlasnik ove firme je Općina koja je postavljala sva rukovodstva, a za gašenje gradske toplane i katastrofalne historijske ekološke posljedice, odgovornosti nema. Javnost naravno šuti.

Odgovornost vijećnika ne postoji, partije su birokratizirane, vladaju klanovi oko lidera koji prave privid demokratije, lokalni radio prenosi snimak sjednica OV, ali sa zakašnjenjem od jednog dana. Općinska web stranica je neažurna, lokalne novine ne postoje, a jedina oglasna tabla u gradu, nalazi se unutar zgrade Općine.

 

Šuti i trpi, jer može biti i gore – princip guranja glave u pijesak

Broj nezaposlenih, broj zaposlenih i broj penzionera u općini Konjic skoro je izjednačen, kreće se oko 4.200. Povećava se broj ovisnika o drogama, kao i broj osoba bez zdravstvenog osiguranja (od 23.194 osiguranika, 20 % nije kupilo markice ZZO), a broj umrlih je veći od broja rođenih ( u 2014-oj godini bilo je 224 umrlih, a 144 rođenih). Broj učenika se smanjuje, škole, firme i sela se gase, poslovni prostori se zatvaraju, zajedničke prirodne vrijednosti koriste grupe i pojedinci, socijalna diferencijacija se povećava…Na sve ovo nema nikakve reakcije. Kažu šuti i trpi, jer može biti i gore.

Nacrt prostornog plana općine Konjic 2013.-2033. predviđa negativan prirodni priraštaj stanovništva (izgubili 30 % stanovnika od 1991.). Od 175 naselja, 23 naselja statistički su definisana, a u njima ima 10 ili manje stanovnika. U krugu od 100 m oko srednje škole ima 15 kafića i kladionica, sve veći broj djece dobija dijagnozu „potreban povećan nadzor“ i „poremećaj u ponašanju“. Svi ponovno šute.

Pasivnost se ogleda i u isključenosti građana iz javnih diskusija, jer kažu da je dugogodišnja samovolja nadležnih, građane isključila iz uticaja na odluke, te ubila volju za aktivnošću. Istraživanja pokazuju da bh (pa i konjičke) vlasti ne komuniciraju sa oko 75 % građana.

Šta da se radi da se stanje mijenja? Stručna analiza pokazala bi krizu demokracije. Npr. Općina sa 1.386,6 km2 (površinski najveća u BiH), sa 175 sela i naselja, bila je podijeljena na 28 mjesnih zajednica, pa na 23, a sada na 18. (u većoj MZ manji je čovjek pojedinac, slabija je dvosmjerna komunikacija, a lakša manipulacija). Neznanje i pasivnost glavni su neprijatelji razvoja zajednice, koja vapi za kritičkom misli i akcijom, informacijom i radikalnom demokracijom.

Gdje je izlaz iz začaranog kruga pasivnog, bh i lokalnog društva? Gdje je nestala potrebna energija, radnički i omladinski ponos, prkos, solidarnost?

Mladi kreativni, obrazovani, inteligentni, osnažite kritičku svijest, oslobodite se indoktrinacije, zarobljenosti u vlastite strahove, te od manipulacije političko-klerikalnih klanova. Mladi Konjica i BiH, vi zaslužujete bolje, ne gledajte nijemo kako nestaje vaša budućnost! Bolja i ljepša BiH je moguća!

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Konjic treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Maršala Tita 62
88400 Konjic
Hercegovačko-neretvanski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 36 712 200
e-mail: opcina.konjic@konjic.ba

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Emir Bubalo (SDA)

2008 – 2012: Emir Bubalo (SDA)

2012 – 2016: Emir Bubalo (SDA)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Bijakovići
  2. Biletići
  3. Blizanci
  4. Čalići
  5. Čerin
  6. Čitluk Grad
  7. Čitluk Selo
  8. Blatnica
  9. Dobro Selo
  10. Donji Hamzići
  11. Donji Mali Ograđenik
  12. Donji Veliki Ograđenik
  13. Dragićina
  14. Gornja Blatnica
  15. Gornji Hamzići
  16. Gornji Ograđenici
  17. Gradnići
  18. Krehin Gradac
  19. Krućevići
  20. Međugorje
  21. Mostarsko Cerno
  22. Paoča-Vidovići
  23. Potpolje
  24. Služanj
  25. Tepčići
  26. Vionica
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Konjicu je 27. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

„Šuti i trpi, jer može biti i gore, glave u pijesak!“

  • Mladi u Konjicu za pet godina nisu uspjeli ni formirati vijeće mladih, kao prvi korak u borbi mladih za mlade
  • Općina nema sportski savez, nema udruženje dobrovoljnih davalaca krvi
  • Općina je odredila predstavnika svih NVO, umjesto da svoga predstavnika izaberu same NVO
  • Ni rukovodstva mjesnih zajednica, uglavnom, nemaju legalitet ni legitimitet, ali na sve ovo skoro niko javno ne reaguje
  • Ko će mijenjati stanje ako su i sami građani pasivni, neinformisani, izolirani, nezainteresovani, bez ideala, politički nepismeni, a generacije mladih su izgubljene, zbunjene i odgojene da sliježu ramenima?
  • O neodgovornosti i neradu članova OV, govore podaci da su vijećnici općine Konjic, za samo tri minute, usvojili ključne godišnje izvještaje šest veoma značajnih javnih ustanova. Izvještaj o provođenju općinske politike i aktivnostima općinskog načelnika za 2014., na sjednici OV, usvojen je bez i jedne diskusije 27 vijećnika iz 7 političkih partija. Godišnji izvještaji o radu OV i njegovih komisija (pojedine nisu održale ni jedan sastanak) za 2014. godinu, vijećnici su usvojili za samo stotinu pedeset sekundi. Za 1,5 sat završeno je razmatranje 17 tačaka dnevnog reda (22. sjednica OV, 7.7.2015.)
  • Konjičke firme za obavezno zdravstveno osiguranje za 625 zaposlenika duguju518.757,84 KM
  • stečaj “Energetike” otvoren. Većinski vlasnik ove firme je Općina koja je postavljala sva rukovodstva, a za gašenje gradske toplane i katastrofalne historijske ekološke posljedice, odgovornosti nema
  • Javnost šuti
  • Odgovornost vijećnika ne postoji, partije su birokratizirane, vladaju klanovi oko lidera koji prave privid demokratije, lokalni radio prenosi snimak sjednica OV, ali sa zakašnjenjem od jednog dana. Općinska web stranica je neažurna, lokalne novine ne postoje, a jedina oglasna tabla u gradu, nalazi se unutar zgrade Općine
  • Broj nezaposlenih, broj zaposlenih i broj penzionera u općini Konjic skoro je izjednačen, kreće se oko 4.200
  • Povećava se broj ovisnika o drogama, kao i broj osoba bez zdravstvenog osiguranja (od 23.194 osiguranika, 20 % nije kupilo markice ZZO), a broj umrlih je veći od broja rođenih ( u 2014-oj godini bilo je 224 umrlih, a 144 rođenih)
  • Broj učenika se smanjuje, škole, firme i sela se gase, poslovni prostori se zatvaraju, zajedničke prirodne vrijednosti koriste grupe i pojedinci, socijalna diferencijacija se povećava…Na sve ovo nema nikakve reakcije
  • Nacrt prostornog plana općine Konjic 2013.-2033. predviđa negativan prirodni priraštaj stanovništva (izgubili 30 % stanovnika od 1991.). Od 175 naselja, 23 naselja statistički su definisana, a u njima ima 10 ili manje stanovnika. U krugu od 100 m oko srednje škole ima 15 kafića i kladionica, sve veći broj djece dobija dijagnozu „potreban povećan nadzor“ i „poremećaj u ponašanju“. Svi šute.
  • Pasivnost se ogleda i u isključenosti građana iz javnih diskusija, jer kažu da je dugogodišnja samovolja nadležnih, građane isključila iz uticaja na odluke, te ubila volju za aktivnošću
  • Istraživanja pokazuju da bh (pa i konjičke) vlasti ne komuniciraju sa oko 75 % građana.
  • Općina sa 1.386,6 km2 (površinski najveća u BiH), sa 175 sela i naselja, bila je podijeljena na 28 mjesnih zajednica, pa na 23, a sada na 18. (u većoj MZ manji je čovjek pojedinac, slabija je dvosmjerna komunikacija, a lakša manipulacija)
  • Neznanje i pasivnost glavni su neprijatelji razvoja ove zajednice, koja vapi za kritičkom misli i akcijom, informacijom i radikalnom demokracijom
  • MZ su razvlaštene
  • nemaju status pravne osobe
  • nemaju račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku Općine (traže nas samo pred izbore!) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
  • Općina ne konzultira Vijeća/savjete MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ; Od MZ se samo traži a dogovori se ne poštuju
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura (voda, kanalizacija, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija (javne nabavke)
  • kriminal privrednika i političara
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta, oduzeta im je imovina, nema komunikacije sa lokalnom upravom, stranačko djelovanje u MZ;
  • aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine
  • ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje prirodnih resursa u MZ
  • Ne provode se izbori u MZ koji bi trebali biti nestranački: načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ
  • Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Šta se događa ako MZ uskrate informaciju?; Savjeti MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu
  • Nema suradnje MZ i NVO
  • Općinska uprava traži prioritete od MZ
  • Politika i političari sve diktiraju, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • Mediji će pratiti rad MZ i NVO (posebno ako su politički podobne)
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
+ Glas lokalne zajednice

BIĆE BOLJE, ALI SAMO UZ JAKI GRAĐANSKI AKTIVIZAM!

 

Autor: Mirsad Čukle

Što treba učini da bi mladi počeli mjenjati postojeće stanje?

Biće bolje! Većina ljudi ovim riječima neodređeno i sjetno završi prijateljski razgovor o teškoj situaciji u društvu. Ali, bolje biti neće samo od sebe. Bolje može biti samo ako neko radi na tome. Konjic je jedan od primjera pasivnosti građana. Postavlja se pitanje zašto i dokle ?

Stanje u bh društvu opisano je više puta sa: najjadnija, najnesretnija i najsiromašnija država, s najvećom nezaposlenosti mladih u Evropi. U BiH 50.000 radnika nema uvezan radni staž, 40.000 radnika u prošloj godini ostalo bez posla, 200.000 radno aktivnih ljudi u BiH radi “na crno”, brojka od 546.779 nezaposlenih je u stalnom porastu…

Federalna strategija prema mladima ovih dana objavljuje da je 67,1 % mladih u F BiH nezaposleno, 50 % mladih nikada nije putovalo izvan zemlje, 27 % mladih smatra da se trenutno stanje neće promijeniti, 4 od 5 mladih iz ovih bi stopa napustili BiH. Podaci koje je prikupila Unija za održivi povratak i integraciju BiH, pokazuju da je u periodu od 2013. do 2014. godine iz općine Sanski Most emigriralo 2.300 porodica, dok se iz općina Zvornik i Bijeljina iselilo ukupno 2.000 porodica. Iz Brčkog je emigriralo 1.358 porodica, slijede Drvar, Cazin, Šamac, Foča, Ljubuški, Glamoč, Modriča, Doboj, Bihać…

Država nema odgovore na ova životna pitanja. Problemi se ne rješavaju pa se zato zaoštravaju, a mladi spavaju. Svoju besperspektivnost i na sve drugo ostaju pasivni, nijemi, skrštenih ruku gledaju svoje propadanje, kažu čekaju “ispaljivanje” negdje vaniŠta još treba da se desi pa da se građani, posebno mladi, organizuju, da reaguju, probude se i pobune, da odlučnije mijenjaju stanje?

Što se to događa u Konjicu?

Mladi u Konjicu za pet godina nisu uspjeli ni formirati vijeće mladih, kao prvi korak u borbi mladih za mlade. Općina nema sportski savez, nema udruženje dobrovoljnih davalaca krvi. Općina je odredila predstavnika svih NVO, umjesto da svoga predstavnika izaberu same NVO. Ni rukovodstva mjesnih zajednica, uglavnom nemaju legalitet ni legitimitet, ali na sve ovo skoro niko javno ne reaguje. Ko će mijenjati stanje ako su i sami građani pasivni, neinformisani, izolirani, nezainteresovani, bez ideala, politički nepismeni, a generacije mladih su izgubljene, zbunjene i odgojene da sliježu ramenima?

O neodgovornosti i neradu članova OV, govore podaci da su vijećnici općine Konjic, za samo tri minute, usvojili ključne godišnje izvještaje šest veoma značajnih javnih ustanova, (21. sjednica, 18.5. 2015., ukupno 24 dokumenta). Izvještaj o provođenju općinske politike i aktivnostima općinskog načelnika za 2014., na sjednici OV, usvojen je bez i jedne diskusije 27 vijećnika iz 7 političkih partija. Godišnji izvještaji o radu OV i njegovih komisija (pojedine nisu održale ni jedan sastanak) za 2014. godinu, vijećnici su usvojili za samo stotinu pedeset sekundi.   Za 1,5 sat završeno je razmatranje 17 tačaka dnevnog reda (22. sjednica OV, 7.7.2015.).

Sredinom januara 2015., mediji bilježe- Konjičke firme za obavezno zdravstveno osiguranje za 625 zaposlenika duguju 4.518.757,84 KM, a registrovali su i da je stečaj “Energetike” otvoren 22. 4. 2014. u 12 sati. Većinski vlasnik ove firme je Općina koja je postavljala sva rukovodstva, a za gašenje gradske toplane i katastrofalne historijske ekološke posljedice, odgovornosti nema. Javnost naravno šuti.

Odgovornost vijećnika ne postoji, partije su birokratizirane, vladaju klanovi oko lidera koji prave privid demokratije, lokalni radio prenosi snimak sjednica OV, ali sa zakašnjenjem od jednog dana. Općinska web stranica je neažurna, lokalne novine ne postoje, a jedina oglasna tabla u gradu, nalazi se unutar zgrade Općine.

 

Šuti i trpi, jer može biti i gore – princip guranja glave u pijesak

Broj nezaposlenih, broj zaposlenih i broj penzionera u općini Konjic skoro je izjednačen, kreće se oko 4.200. Povećava se broj ovisnika o drogama, kao i broj osoba bez zdravstvenog osiguranja (od 23.194 osiguranika, 20 % nije kupilo markice ZZO), a broj umrlih je veći od broja rođenih ( u 2014-oj godini bilo je 224 umrlih, a 144 rođenih). Broj učenika se smanjuje, škole, firme i sela se gase, poslovni prostori se zatvaraju, zajedničke prirodne vrijednosti koriste grupe i pojedinci, socijalna diferencijacija se povećava…Na sve ovo nema nikakve reakcije. Kažu šuti i trpi, jer može biti i gore.

Nacrt prostornog plana općine Konjic 2013.-2033. predviđa negativan prirodni priraštaj stanovništva (izgubili 30 % stanovnika od 1991.). Od 175 naselja, 23 naselja statistički su definisana, a u njima ima 10 ili manje stanovnika. U krugu od 100 m oko srednje škole ima 15 kafića i kladionica, sve veći broj djece dobija dijagnozu „potreban povećan nadzor“ i „poremećaj u ponašanju“. Svi ponovno šute.

Pasivnost se ogleda i u isključenosti građana iz javnih diskusija, jer kažu da je dugogodišnja samovolja nadležnih, građane isključila iz uticaja na odluke, te ubila volju za aktivnošću. Istraživanja pokazuju da bh (pa i konjičke) vlasti ne komuniciraju sa oko 75 % građana.

Šta da se radi da se stanje mijenja? Stručna analiza pokazala bi krizu demokracije. Npr. Općina sa 1.386,6 km2 (površinski najveća u BiH), sa 175 sela i naselja, bila je podijeljena na 28 mjesnih zajednica, pa na 23, a sada na 18. (u većoj MZ manji je čovjek pojedinac, slabija je dvosmjerna komunikacija, a lakša manipulacija). Neznanje i pasivnost glavni su neprijatelji razvoja zajednice, koja vapi za kritičkom misli i akcijom, informacijom i radikalnom demokracijom.

Gdje je izlaz iz začaranog kruga pasivnog, bh i lokalnog društva? Gdje je nestala potrebna energija, radnički i omladinski ponos, prkos, solidarnost?

Mladi kreativni, obrazovani, inteligentni, osnažite kritičku svijest, oslobodite se indoktrinacije, zarobljenosti u vlastite strahove, te od manipulacije političko-klerikalnih klanova. Mladi Konjica i BiH, vi zaslužujete bolje, ne gledajte nijemo kako nestaje vaša budućnost! Bolja i ljepša BiH je moguća!

+ Preporuke

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Konjic treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.