mrkonjić grad

Općina Mrkonjić Grad

Trg Kralja Petra Karađorđevića 1
70260 Mrkonjić Grad
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 50 220 920
e-mail: kabinet_nacelnika@mrkonjic-grad.rs.ba

Načelnici:

2004 – 2008: Zoran Tegeltija (SNSD)

2008 – 2011: Zoran Tegeltija (SNSD)

2011 – 2012: Divna Aničić (SNSD)

2012 – 2016: Divna Aničić (SNSD)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Baljvine
  2. Baraći
  3. Bjelajce
  4. Brkića Bašta
  5. Centar Mrkonjić Grad
  6. Gerzovo
  7. Gornja Pecka
  8. Gornji Šehovci
  9. Graci
  10. Gustovara
  11. Kamenica
  12. Magaljdol
  13. Majdan
  14. Medna
  15. Novo Naselje
  16. Orahovljani
  17. Podbrdo
  18. Podgorja
  19. Podorugla
  20. Podrašnica
  21. Stupari
  22. Zborište

U okviru projektnih aktivnosti, u Mrkonjić Gradu je 8. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • Bojana Rudić, MZ Stupari istaknula je da se MZ nalaze između čekića i nakovnja. Stanovnici MZ traže rješavanje lokalnih problema a općinska uprava nema ili sluha ili nema dovoljno sredstava za rješavanje istih
  • Predstavnik Udruženja lovaca ističe da država nema nadležnosti nad ovim sektorom (lov divljači, naknada za štete poljoprivrednicima po Zakon o lovstvu nadoknađuje organizacija koja gazduje lovištem, nadležno ministarstvo i općina)
  • Neplansko iskorištavanje prirodnih resursa
  • Nema podrške za rad udruženja i MZ
  • Izborni zakon predstavlja veliku prepreku za demokratične izbore, te ga je potrebno mijenjati. Sadašnji izborni zakon je loš, te njegova promjena može samo donijeti nešto bolje. Prije svega to su otvorene liste koje bi trebale biti sastavljene na način da biramo sposobne pojedince bez obzira na bilo kakvu pripadnost, političku, nacionalnu ili bilo koju drugu
  • Nažalost, mora se naglasiti da je međunarodna zajednica najveći krivac za ovakvo stanje u državi, a mi građani snosimo jednaku krivicu ako ne i veću.
  • Općina je u mnogim segmentima izgubila nadležnosti, ali to ne znači da ne može bolje raditi i vršiti pritisak na više razine vlasti.
  • Nekome je u cilju da najmanje lokalne jedinice ne funkcioniraju, te na taj način čine mjesne zajednice neaktivnima, a samim time i građane.
  • Ima problema kod komunikacije sa vlastima, od najmanje razine općine prema višim razinama. Radi se o šutnji administracije koja ne odgovara na bilo kakav zahtjev ili upit MZ, udruga i građana pojedinaca.
  • Šutnja administracije (neažurna i prespora) je stalna i često se događa da odgovor moramo tražiti putem drugih institucija (Obdusmen), a samim tim se krši više zakona. Građani rijetko koriste tužbe za šutnju administracije jer se plaše da u tom slučaju mogu imati problema I opet neće dobiti ono što su tražili.
  • Građanima je najvažnija općinska razina vlasti i stalo nam je da imamo jaku i stabilnu općinu pa bi više razine vlasti na ovaj način morale bolje funkcionirati.
  • Načelnici su kao predsjednici ranijih mjesnih zajednica. Gotovo sve nadležnosti su im oduzete, a obaveze su ostale isti ili još veće.
  • Elita na vrhu ima novce i može upravljati masom, a mi im to dozvoljavamo.
  • Rad na crno je veliki problem, ne plaćaju se porezi pa na koji se onda način može financirati država i da funkcionira kako treba
  • Nema odgovornosti niti stručnosti kod političara
  • Općine, mjesne zajednice u udruge nisu konzultirane za bilo što od viših razina vlasti. Sprovodi se samovolja RS
  • Koordinacija slijepih i slabovidnih osoba: nema podrške za rad udruženja a članovi da bi dobili socijalnu pomoć moraju biti članovi udruženja
  • Alkoholizam je u porastu zajedno s nasiljem u obitelji
  • Odlazak mladih i visokoobrazovanih osoba

NEMA EFEKTIVNOG UČEŠĆA MLADIH I GRAĐANA UKOLIKO ONI NISU INFORMISANI

 

Autor: Borislav Đurić

Nema efektivnog učešća mladih i građana ukoliko oni nisu informisani. Ukratko, građani ne mogu praktikovati svoja prava i preuzeti odgovornosti ako nisu adekvatno informisani. Zbog svega toga posjeta “Buke” je značajna, jer je bila usmjerena ka tome da ohrabri ljude da preuzmu aktivnu ulogu u zajednici. Dobar odziv i diskusije tokom samog druženja dokazuju koliko su ljudi željni istine, pravde i nadam se da će u nekom budućem vremenu iskoristiti mogućnosti koje pruza “Buka”, ali i drugi dostupni mehanizmi građanskog aktivizma, koje i sami nudimo kroz aktivnosti “Centra”.

Ratna stradanja, alkoholizam, nasilje u porodici, nezaposlenost, odlazak mladih…

Kada govorimo o problemima u Mrkonjić Gradu, generalno su zastupljeni problem koji su vezani za mentalno zdravlje, posebno, ako se zna da je Mrkonjić Grad preživio teška razaranja i zbog toga se ljudi teško nose sa teretom te tragične prošlosti. To opet dovodi do alkoholizma pa do nasilja u porodicu i tako dalje.

Naravno tu je i (ne)zaposlenost kao neizostavna tema kada govorimo o stanju u društvu. Gotovo svi perspektivni ljudi su napustili grad. Generacije koje stasavaju ni ne razmišljaju da ostanu ovde. Nekada imam osjećaj da će ostati samo oni koji su primorani, pošto nemaju druge alternative ili ambicije. Preživljavaće(mo) kao socijalni slučajevi ili će(mo) raditi u nehumanim uslovima za minimalac, dok su “guzonje” već odavno “kupili” perspektivu svojoj djeci u Inostranstvu ili Banjaluci.

Ne bih volio da zvučim kao “žalosna sova”, pa naglašavam da su se u Mrkonjić Gradu, za razliku od većine drugih opština, zadnjih godina neke bitne stvari pokrenute sa mrtve takče, no to nije dovoljno, posebno ako se zna koje sve kapacitete posjeduje Opština. Kao da se ti kapaciteti ne prepoznaju ili ne shvata njihov značaj.

Mladi ljudi su često bezidejni i nezainteresovani, što opet proizilazi iz tog opšteg stanja u društvu.

No za trenutak ću se udaljiti od potreba i problema problemima, te istaći volontere tj. udruženja i sportske kolektive, koji ovaj grad čine prepoznatljivim. Prije svega ističem humanitarni rad i solidarnost. Organizuju se i razne manifestacije: Dani pozoriša, Dani Gljiva, Međunarodni jazz festival, smotra folklora, Kosidba na Balkani, susreti pjesnika… Postojeći sportski kolektivi su po rezultatima u samom vrhu. Ništa od toga ne bi postojalo da nema aktivnih mladih ljudi, no i onih starijih, koji su svojim djelovanjem i entuzijazmom iznijeli sve zadatke i ostavili neizbrisiv pečat u našoj zajednici. No i to je stihijski, bez prave sistemske podrške i sve je prepušteno entuzijastima, koji sa minimalnim sredstvima uspjevaju da naprave nešto. No svakako treba i mora bolje ako želimo da zadržimo stanovništvo, ako želimo da napravimo bolji životni i poslovni ambijent.

Šta uraditi?

A šta uraditi? Prije svega treba poboljšati poslovno okruženje, od izmjene propisa koji guše male preduzetnike, do onih mjera koji će osigurati stabilan rast srednjih i velikih preduzeća. Učiniti sve da se na minimum svede rad na crno i mobing. Poboljšati uslove rada, ako već ne možemo postići rast plata u određenim sektorima. Razviti jasnu strategiju za unapređenje turizma, poljoprivrede i stočartva. Tu prema postojećim analizama leže ogromni potencijali.

Pošto kao lokalna zajednica ne možemo previse uticati na formalno obrazovanja, neohodno je napraviti dobar program cjeloživotnog učenja, sa posebnim akcentom na edukacije za postizanje izvrsnosti . Treba naći najbolje načine za upravljanje ljudskim kapitalom i kako privući ljudski kapital.

U Mrkonjiću svijest o značaju intelektualne svojine, kao i veza između obrazovanja i komercijalnog sektora nije razvijena. Međutim, ohrabruje činjenica da su za Mrkonjić Grad vezani određeni ljudi koji mogu “povući” Mrkonjić Grad naprijed. Intelektualna svojina je unikatna i ona je plod lične kreativnosti i inovativnosti. Zadatak društvene zajednice je, između ostalog, i da promoviše i podrži kreativna ostvarenja od kojih kreativni pojedinci (inovatori i stvaraoci), privredni subjekti i društvo u cjelini treba da ostvare korist, dobrobit, ekonomski razvoj i ukupan napredak. Činjenica jeste da to zahtjeva finansijska ulaganja, a sam proces dugo traje, no koristi su mnogostruko veće. To je jedna od glavnih zamjerki ne samo našoj zajednici. Tu je naša šansa, dok još uvijek imamo određeni ljudski kapital. Zapravo krajnje je vrijeme da uložimo u njega ako želimo da opstanemo tj. da se Mrkonjić Grad ne pretvori u mjesnu zajednicu.

Na kraju, ali ništa manje bitno, jeste pitanje ekologije. Od zaštite šuma i voda, do ulaganja u “zelenu” energiju. Sa te strane Mrkonjić Grad ima zaista sjajne resurse, ali valjda zbog svega toga često i zaboravljamo na značaj očuvanja prirodnog blaga. Već smo u nekim djelovima narušili balans tako da je neophodno da se načinjena šteta što je više umanji, da se usvoje propisi sa jasnim standardima očuvanja životne sredine, da ta priroda ne bude žrtva teške industrije – industrije koja u tom nekom prvom trenutku može doprinjeti boljitku, ali suštinski, ako uništimo izvore vode i šumu, dovešćemo se na rub propasti.

(Članak je na jeziku autora i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

Preporuke Opštinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da opštinska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da opštinske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od opštinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini opštine ili upravi.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine treba svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Opštinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnica/načelnik i/ili predsjednik OS;
  • Načelnica/načelnik, pomoćnici, predsjednik OS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Opštinske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Opština i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Opštinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Opštinski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt opštinskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Opštinske uprave;
  • Prilikom izrade opštinskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Opština bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Opštinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Opština;
  1. Pri opštinskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Opštine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Opštinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti opštinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Trg Kralja Petra Karađorđevića 1
70260 Mrkonjić Grad
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 50 220 920
e-mail: kabinet_nacelnika@mrkonjic-grad.rs.ba

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Zoran Tegeltija (SNSD)

2008 – 2011: Zoran Tegeltija (SNSD)

2011 – 2012: Divna Aničić (SNSD)

2012 – 2016: Divna Aničić (SNSD)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Baljvine
  2. Baraći
  3. Bjelajce
  4. Brkića Bašta
  5. Centar Mrkonjić Grad
  6. Gerzovo
  7. Gornja Pecka
  8. Gornji Šehovci
  9. Graci
  10. Gustovara
  11. Kamenica
  12. Magaljdol
  13. Majdan
  14. Medna
  15. Novo Naselje
  16. Orahovljani
  17. Podbrdo
  18. Podgorja
  19. Podorugla
  20. Podrašnica
  21. Stupari
  22. Zborište
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Mrkonjić Gradu je 8. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • Bojana Rudić, MZ Stupari istaknula je da se MZ nalaze između čekića i nakovnja. Stanovnici MZ traže rješavanje lokalnih problema a općinska uprava nema ili sluha ili nema dovoljno sredstava za rješavanje istih
  • Predstavnik Udruženja lovaca ističe da država nema nadležnosti nad ovim sektorom (lov divljači, naknada za štete poljoprivrednicima po Zakon o lovstvu nadoknađuje organizacija koja gazduje lovištem, nadležno ministarstvo i općina)
  • Neplansko iskorištavanje prirodnih resursa
  • Nema podrške za rad udruženja i MZ
  • Izborni zakon predstavlja veliku prepreku za demokratične izbore, te ga je potrebno mijenjati. Sadašnji izborni zakon je loš, te njegova promjena može samo donijeti nešto bolje. Prije svega to su otvorene liste koje bi trebale biti sastavljene na način da biramo sposobne pojedince bez obzira na bilo kakvu pripadnost, političku, nacionalnu ili bilo koju drugu
  • Nažalost, mora se naglasiti da je međunarodna zajednica najveći krivac za ovakvo stanje u državi, a mi građani snosimo jednaku krivicu ako ne i veću.
  • Općina je u mnogim segmentima izgubila nadležnosti, ali to ne znači da ne može bolje raditi i vršiti pritisak na više razine vlasti.
  • Nekome je u cilju da najmanje lokalne jedinice ne funkcioniraju, te na taj način čine mjesne zajednice neaktivnima, a samim time i građane.
  • Ima problema kod komunikacije sa vlastima, od najmanje razine općine prema višim razinama. Radi se o šutnji administracije koja ne odgovara na bilo kakav zahtjev ili upit MZ, udruga i građana pojedinaca.
  • Šutnja administracije (neažurna i prespora) je stalna i često se događa da odgovor moramo tražiti putem drugih institucija (Obdusmen), a samim tim se krši više zakona. Građani rijetko koriste tužbe za šutnju administracije jer se plaše da u tom slučaju mogu imati problema I opet neće dobiti ono što su tražili.
  • Građanima je najvažnija općinska razina vlasti i stalo nam je da imamo jaku i stabilnu općinu pa bi više razine vlasti na ovaj način morale bolje funkcionirati.
  • Načelnici su kao predsjednici ranijih mjesnih zajednica. Gotovo sve nadležnosti su im oduzete, a obaveze su ostale isti ili još veće.
  • Elita na vrhu ima novce i može upravljati masom, a mi im to dozvoljavamo.
  • Rad na crno je veliki problem, ne plaćaju se porezi pa na koji se onda način može financirati država i da funkcionira kako treba
  • Nema odgovornosti niti stručnosti kod političara
  • Općine, mjesne zajednice u udruge nisu konzultirane za bilo što od viših razina vlasti. Sprovodi se samovolja RS
  • Koordinacija slijepih i slabovidnih osoba: nema podrške za rad udruženja a članovi da bi dobili socijalnu pomoć moraju biti članovi udruženja
  • Alkoholizam je u porastu zajedno s nasiljem u obitelji
  • Odlazak mladih i visokoobrazovanih osoba
+ Glas lokalne zajednice

NEMA EFEKTIVNOG UČEŠĆA MLADIH I GRAĐANA UKOLIKO ONI NISU INFORMISANI

 

Autor: Borislav Đurić

Nema efektivnog učešća mladih i građana ukoliko oni nisu informisani. Ukratko, građani ne mogu praktikovati svoja prava i preuzeti odgovornosti ako nisu adekvatno informisani. Zbog svega toga posjeta “Buke” je značajna, jer je bila usmjerena ka tome da ohrabri ljude da preuzmu aktivnu ulogu u zajednici. Dobar odziv i diskusije tokom samog druženja dokazuju koliko su ljudi željni istine, pravde i nadam se da će u nekom budućem vremenu iskoristiti mogućnosti koje pruza “Buka”, ali i drugi dostupni mehanizmi građanskog aktivizma, koje i sami nudimo kroz aktivnosti “Centra”.

Ratna stradanja, alkoholizam, nasilje u porodici, nezaposlenost, odlazak mladih…

Kada govorimo o problemima u Mrkonjić Gradu, generalno su zastupljeni problem koji su vezani za mentalno zdravlje, posebno, ako se zna da je Mrkonjić Grad preživio teška razaranja i zbog toga se ljudi teško nose sa teretom te tragične prošlosti. To opet dovodi do alkoholizma pa do nasilja u porodicu i tako dalje.

Naravno tu je i (ne)zaposlenost kao neizostavna tema kada govorimo o stanju u društvu. Gotovo svi perspektivni ljudi su napustili grad. Generacije koje stasavaju ni ne razmišljaju da ostanu ovde. Nekada imam osjećaj da će ostati samo oni koji su primorani, pošto nemaju druge alternative ili ambicije. Preživljavaće(mo) kao socijalni slučajevi ili će(mo) raditi u nehumanim uslovima za minimalac, dok su “guzonje” već odavno “kupili” perspektivu svojoj djeci u Inostranstvu ili Banjaluci.

Ne bih volio da zvučim kao “žalosna sova”, pa naglašavam da su se u Mrkonjić Gradu, za razliku od većine drugih opština, zadnjih godina neke bitne stvari pokrenute sa mrtve takče, no to nije dovoljno, posebno ako se zna koje sve kapacitete posjeduje Opština. Kao da se ti kapaciteti ne prepoznaju ili ne shvata njihov značaj.

Mladi ljudi su često bezidejni i nezainteresovani, što opet proizilazi iz tog opšteg stanja u društvu.

No za trenutak ću se udaljiti od potreba i problema problemima, te istaći volontere tj. udruženja i sportske kolektive, koji ovaj grad čine prepoznatljivim. Prije svega ističem humanitarni rad i solidarnost. Organizuju se i razne manifestacije: Dani pozoriša, Dani Gljiva, Međunarodni jazz festival, smotra folklora, Kosidba na Balkani, susreti pjesnika… Postojeći sportski kolektivi su po rezultatima u samom vrhu. Ništa od toga ne bi postojalo da nema aktivnih mladih ljudi, no i onih starijih, koji su svojim djelovanjem i entuzijazmom iznijeli sve zadatke i ostavili neizbrisiv pečat u našoj zajednici. No i to je stihijski, bez prave sistemske podrške i sve je prepušteno entuzijastima, koji sa minimalnim sredstvima uspjevaju da naprave nešto. No svakako treba i mora bolje ako želimo da zadržimo stanovništvo, ako želimo da napravimo bolji životni i poslovni ambijent.

Šta uraditi?

A šta uraditi? Prije svega treba poboljšati poslovno okruženje, od izmjene propisa koji guše male preduzetnike, do onih mjera koji će osigurati stabilan rast srednjih i velikih preduzeća. Učiniti sve da se na minimum svede rad na crno i mobing. Poboljšati uslove rada, ako već ne možemo postići rast plata u određenim sektorima. Razviti jasnu strategiju za unapređenje turizma, poljoprivrede i stočartva. Tu prema postojećim analizama leže ogromni potencijali.

Pošto kao lokalna zajednica ne možemo previse uticati na formalno obrazovanja, neohodno je napraviti dobar program cjeloživotnog učenja, sa posebnim akcentom na edukacije za postizanje izvrsnosti . Treba naći najbolje načine za upravljanje ljudskim kapitalom i kako privući ljudski kapital.

U Mrkonjiću svijest o značaju intelektualne svojine, kao i veza između obrazovanja i komercijalnog sektora nije razvijena. Međutim, ohrabruje činjenica da su za Mrkonjić Grad vezani određeni ljudi koji mogu “povući” Mrkonjić Grad naprijed. Intelektualna svojina je unikatna i ona je plod lične kreativnosti i inovativnosti. Zadatak društvene zajednice je, između ostalog, i da promoviše i podrži kreativna ostvarenja od kojih kreativni pojedinci (inovatori i stvaraoci), privredni subjekti i društvo u cjelini treba da ostvare korist, dobrobit, ekonomski razvoj i ukupan napredak. Činjenica jeste da to zahtjeva finansijska ulaganja, a sam proces dugo traje, no koristi su mnogostruko veće. To je jedna od glavnih zamjerki ne samo našoj zajednici. Tu je naša šansa, dok još uvijek imamo određeni ljudski kapital. Zapravo krajnje je vrijeme da uložimo u njega ako želimo da opstanemo tj. da se Mrkonjić Grad ne pretvori u mjesnu zajednicu.

Na kraju, ali ništa manje bitno, jeste pitanje ekologije. Od zaštite šuma i voda, do ulaganja u “zelenu” energiju. Sa te strane Mrkonjić Grad ima zaista sjajne resurse, ali valjda zbog svega toga često i zaboravljamo na značaj očuvanja prirodnog blaga. Već smo u nekim djelovima narušili balans tako da je neophodno da se načinjena šteta što je više umanji, da se usvoje propisi sa jasnim standardima očuvanja životne sredine, da ta priroda ne bude žrtva teške industrije – industrije koja u tom nekom prvom trenutku može doprinjeti boljitku, ali suštinski, ako uništimo izvore vode i šumu, dovešćemo se na rub propasti.

(Članak je na jeziku autora i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

+ Preporuke

Preporuke Opštinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da opštinska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da opštinske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od opštinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini opštine ili upravi.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine treba svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Opštinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnica/načelnik i/ili predsjednik OS;
  • Načelnica/načelnik, pomoćnici, predsjednik OS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Opštinske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Opština i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Opštinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Opštinski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt opštinskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Opštinske uprave;
  • Prilikom izrade opštinskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Opština bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Opštinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Opština;
  1. Pri opštinskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Opštine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Opštinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti opštinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.