prijedor

Grad Prijedor

Trg oslobođenja 1
79101 Prijedor
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 52 245 100

Gradonačelnici:

2004 – 2008: Marko Pavić (DNS)

2008 – 2012: Marko Pavić (DNS)

2012 – 2016: Marko Pavić (DNS)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. “Dr Mladen Stojanović” Palančište
  2. Bistrica
  3. Bišćani
  4. Božići
  5. Brezičani
  6. Busnovi
  7. Cikote
  8. Čarakovo
  9. Čejreci
  10. Čirkin Polje
  11. Donja Dragotinja
  12. Donja Ljubija
  13. Donja Puharska
  14. Donji Orlovci
  15. Donji Volar
  16. Gomjenica
  17. Gornja Dragotinja
  18. Gornja Ravska
  19. Gornji Jelovac
  20. Gornji Orlovci
  21. Gornji Petrov Gaj
  22. Gradina
  23. Hambarine
  24. Jutrogošta
  25. Kamičani
  26. Kevljani
  27. Kokin Grad
  28. Kozarac
  29. Kozaruša
  30. Lamovita
  31. Ljeskare i Kalajevo
  32. Ljubija
  33. Marićka
  34. Miska Glava
  35. Omarska
  36. Orlovača
  37. Petrov Gaj
  38. Petrovo
  39. Prijedor Centar
  40. Prijedor II
  41. Rakelići
  42. Rakovčani
  43. Rasavci
  44. Raškovac
  45. Rizvanovići
  46. Šurkovac
  47. Trnopolje
  48. Tukovi
  49. Zecovi

U okviru projektnih aktivnosti, u Prijedoru je 27. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području grada.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • MZ su razvlaštene
  • nemaju status pravne osobe
  • nisu registrirane
  • nemaju račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku općine (traže nas samo pred izbore) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava.
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura ( voda, kanalizacija, putovi, igrališta, zelene površine, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa upravom
  • stranačko djelovanje MZ (u vijeća MZ imenovani ljudi)
  • aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine
  • Ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ; ne provode se izbori u MZ koji bi trebali biti nestranački
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ
  • Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Postoji suradnja MZ i NVO i svi projekti se rade zajedno
  • Podrška lokalne zajednice izostaje
  • suradnja sa GU nije dobra; GU traži prioritete od MZ
  • žene u lošem položaju potrebno ekonomsko osnaživanje; žene ne mogu registrirati poduzetništvo jer nemaju vlastite imovine
  • Dio prihoda od prirodnih resursa treba ići za potrebe i na razvoj mjesnih zajednica. MZ bi se izgrađivale od prirodnih resursa i bez pomoći općine ali ne mogu se dogovoriti.
  • Savez poljoprivrednih udruženja, jagodičasto voće i poticaji za poduzetništvo
  • Općina sufinancira projekte za i poticaji za samozapošljavanje u malim iznosima do 6000 KM, treba pomagati u većim iznosima za projekte mladih sa poduzetničkim duhom do 20000 KM
  • Mediji neće pratiti rad MZ i NVO ako nisu politički podobne
  • Zdravstvo – pristup (neuvažavanje), usluge (nestručnost, slaba organizacija, korupcija – ne možete obaviti operativni zahvat ako nećete platiti – nema operacije bez dodatnog novca liječnicima), preduge liste čekanja, nema općeg liječenja stanovništva na cijeloj teritoriji BiH, ljudi se sami liječe jer zdravstveni sistem spor i korumpiran)
  • šuma se nekontrolirano siječe, nedovoljno pošumljavanje, zbog sječe šume ugroženi izvori pitke vode
  • politika i političari sve diktiraju, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO.
  • Raspodjela sredstava iz općinskog proračuna za NVO odvija se bez jasnih kriterija

Kritika ili saradnja?

Autor: Goran Zorić

Centar za mlade „KVART“ je organizacija aktivna dvije i po godine na polju borbe za ljudska prava i rada sa mladima. Lokalno je utemeljena organizacija, što znači da je za područje svog djelovanja prvenstveno izabrala Prijedor, kao zajednicu u kojoj je i osnovana.

Bitno je napomenuti da je udruženje wach dog pozicionirano te da za svoj rad ostvaruje kroz angažman u javnom prostoru.

Djelujući u svojoj lokalnoj zajednici i boreći se za vrijednosti koje u najmanju ruku odudaraju, a ponekad su i dijametralno suprotne u odnosu na vrijednosti zastupljene u javnom diskursu, organizacija i članovi_ice Centra za mlade „KVART“ nailaze na brojne probleme. Uslovno bi se ove prepreke mogle podijeliti na dvije grupe. Prva grupa se odnosi na neprihvatanje šire lokalne zajednice, dok se druga grupa odnosi na probleme vezane za odnos sa lokalnim institucijama.

Kada se radi o odnosu šire lokalne zajednice, najveći problem jeste bio korištenje nelegitimnih sredstava kao što su prijetnje, zastrašivanja, te verbalni i fizički napadi na članove_ice organizacije od strane neofašističkih i drugih ekstremno desničarskih grupacija. Pokušavajući ove situacije adekvatno adresirati, a ne pokleknuti i ne odstupiti od borbe za vrijednosti organizacije, dolazi se do nekoliko zaključaka. Najznačajniji, što nas dovodi i do druge problema, jeste spoznaja da nadležne lokalne institucije nemaju kapaciteta ili volje da ovakve nelegitimne vidove borbe adekvatno sankcionišu i počiniocima, ali i čitavoj lokalnoj zajednici, pošalju poruku da ovi postupci nisu prihvatljivi u našem društvu. Neosporna je činjenica da do sada ni jedan počinilac već navedenih djela nije snosio ni krivičnu, ni prekršajnu odgovornost, iako su incidenti uredno prijavljivani. Obzirom da se radi o maloj lokalnoj zajednici kao što je Prijedor, interesantno je iznijeti i jedan subjektivni doživljaj kada se radi o reakcijama lokalne zajednice.

Često se protiv neistomišljenika koriste metodi diskreditovanja, koje se šire lokalnim tračevima a po već isprobanim metodama.Tako se priča o basnoslovnim sumama koje osoblje Centra za mlade „KVART“ prima kao plate, o plaćenicima izdajnicima, pretpostavljenim seksualnim orjentacijama osoblja, a nerijetko se i druge lične osobine članova_ica osoblja koriste kako bi se skrenula pažnja sa onoga o čemu članovi_ice udruženja govore i zašta se zalažu.

Posebno je interesantno ignorisanje od strane lokalnih medija, najčešće onih finansiranih iz lokalnog budžeta i pod direktnim uticajem lokalnih donosioca odluka.

Kada se radi o lokalnim institucijama, na djelu je praktično tiha ucjena u smislu da ne postoji mogućnost da se institucije istovremeno i kritikuju, kada za to postoji opravdana potreba i da se sa njima sarađuje na poboljšanju stanja u društvu. Pritom, saradnja ne podrazumijeva bilo kakvo zajedničko nastupanje ili djelovanje već na situacije kao što su odgovaranje na zahtjeve na osnovu Zakona o slobodnom pristupu nformacijama, iznajmljivanje javnih prostora u gradskom vlasništvu ili učešće u radu institucija kao što je Forum za bezbjednost grada Prijedora, u čijem radu sa sigurnošću možemo reći na osnovu stečenog iskustva možemo jako puno doprinijeti.

Sa druge strane, treba istaći da ponekad i institucionalni odgovor može biti adekvatan što je očito iz reakcija Odjeljenja za javnu bezbjednost policijske stanice Prijedor 1, koji je odgovoran za bezbjednost javnih skupova u centru grada. Organizaciji je profesionalni policijski angažman od prvorazrednog značaja, obzirom da se radi o bezbjednosno vjerovatno najrizičnijim skupovima koji se organizuju u Prijedoru a i šire.

Iako je često na djelu tiha ucjena od strane institucija, u smislu ili sarađuj ili kritikuj, iskustvo Centra za mlade „KVART“ je pokazalo da su izazovi koje institucije i lokalna zajednica stavljaju pred osoblje organizacije često i najbolji način izgradnje kapaciteta udruženja i članova i članica, te se ispostavilo da isprobavanje novih načina borbe i dobijanja onoga što jeste zakonom definisano, pravo dovodi do kreiranja novih mehanizama koje organizacija ima na raspolaganju.

(Članak je na jeziku autora i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

Preporuke Gradskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da Gradska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da Gradske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od Gradske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini Grada ili upravi.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Gradske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju gradonačelnik i/ili predsjednik GS;
  • Gradonačelnik, pomoćnici, predsjednik GS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Gradske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Gradske uprave;
  • Predsjednici i Savjeti MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Gradska i sve druge razine vlasti moraju obavezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Gradskom komisijom za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Gradski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt Gradskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Gradske uprave;
  • Prilikom izrade Gradskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
  1. za materijalne troškove ureda (visina prema broju stanovnika) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine,
  2. za projekte u MZ – za ova sredstva Grad bi raspisao natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Gradska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
  3. ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Grada;
  • Pri Gradskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  • Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Grada, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Grad u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  • S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  • Pozvati lokalna sredstva informiranja (TV, radio, portali) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti Gradske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  • Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Trg oslobođenja 1
79101 Prijedor
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 52 245 100

+ Političke informacije

Gradonačelnici:

2004 – 2008: Marko Pavić (DNS)

2008 – 2012: Marko Pavić (DNS)

2012 – 2016: Marko Pavić (DNS)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. “Dr Mladen Stojanović” Palančište
  2. Bistrica
  3. Bišćani
  4. Božići
  5. Brezičani
  6. Busnovi
  7. Cikote
  8. Čarakovo
  9. Čejreci
  10. Čirkin Polje
  11. Donja Dragotinja
  12. Donja Ljubija
  13. Donja Puharska
  14. Donji Orlovci
  15. Donji Volar
  16. Gomjenica
  17. Gornja Dragotinja
  18. Gornja Ravska
  19. Gornji Jelovac
  20. Gornji Orlovci
  21. Gornji Petrov Gaj
  22. Gradina
  23. Hambarine
  24. Jutrogošta
  25. Kamičani
  26. Kevljani
  27. Kokin Grad
  28. Kozarac
  29. Kozaruša
  30. Lamovita
  31. Ljeskare i Kalajevo
  32. Ljubija
  33. Marićka
  34. Miska Glava
  35. Omarska
  36. Orlovača
  37. Petrov Gaj
  38. Petrovo
  39. Prijedor Centar
  40. Prijedor II
  41. Rakelići
  42. Rakovčani
  43. Rasavci
  44. Raškovac
  45. Rizvanovići
  46. Šurkovac
  47. Trnopolje
  48. Tukovi
  49. Zecovi
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Prijedoru je 27. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području grada.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • MZ su razvlaštene
  • nemaju status pravne osobe
  • nisu registrirane
  • nemaju račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku općine (traže nas samo pred izbore) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava.
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura ( voda, kanalizacija, putovi, igrališta, zelene površine, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa upravom
  • stranačko djelovanje MZ (u vijeća MZ imenovani ljudi)
  • aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine
  • Ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ; ne provode se izbori u MZ koji bi trebali biti nestranački
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ
  • Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Postoji suradnja MZ i NVO i svi projekti se rade zajedno
  • Podrška lokalne zajednice izostaje
  • suradnja sa GU nije dobra; GU traži prioritete od MZ
  • žene u lošem položaju potrebno ekonomsko osnaživanje; žene ne mogu registrirati poduzetništvo jer nemaju vlastite imovine
  • Dio prihoda od prirodnih resursa treba ići za potrebe i na razvoj mjesnih zajednica. MZ bi se izgrađivale od prirodnih resursa i bez pomoći općine ali ne mogu se dogovoriti.
  • Savez poljoprivrednih udruženja, jagodičasto voće i poticaji za poduzetništvo
  • Općina sufinancira projekte za i poticaji za samozapošljavanje u malim iznosima do 6000 KM, treba pomagati u većim iznosima za projekte mladih sa poduzetničkim duhom do 20000 KM
  • Mediji neće pratiti rad MZ i NVO ako nisu politički podobne
  • Zdravstvo – pristup (neuvažavanje), usluge (nestručnost, slaba organizacija, korupcija – ne možete obaviti operativni zahvat ako nećete platiti – nema operacije bez dodatnog novca liječnicima), preduge liste čekanja, nema općeg liječenja stanovništva na cijeloj teritoriji BiH, ljudi se sami liječe jer zdravstveni sistem spor i korumpiran)
  • šuma se nekontrolirano siječe, nedovoljno pošumljavanje, zbog sječe šume ugroženi izvori pitke vode
  • politika i političari sve diktiraju, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO.
  • Raspodjela sredstava iz općinskog proračuna za NVO odvija se bez jasnih kriterija
+ Glas lokalne zajednice

Kritika ili saradnja?

Autor: Goran Zorić

Centar za mlade „KVART“ je organizacija aktivna dvije i po godine na polju borbe za ljudska prava i rada sa mladima. Lokalno je utemeljena organizacija, što znači da je za područje svog djelovanja prvenstveno izabrala Prijedor, kao zajednicu u kojoj je i osnovana.

Bitno je napomenuti da je udruženje wach dog pozicionirano te da za svoj rad ostvaruje kroz angažman u javnom prostoru.

Djelujući u svojoj lokalnoj zajednici i boreći se za vrijednosti koje u najmanju ruku odudaraju, a ponekad su i dijametralno suprotne u odnosu na vrijednosti zastupljene u javnom diskursu, organizacija i članovi_ice Centra za mlade „KVART“ nailaze na brojne probleme. Uslovno bi se ove prepreke mogle podijeliti na dvije grupe. Prva grupa se odnosi na neprihvatanje šire lokalne zajednice, dok se druga grupa odnosi na probleme vezane za odnos sa lokalnim institucijama.

Kada se radi o odnosu šire lokalne zajednice, najveći problem jeste bio korištenje nelegitimnih sredstava kao što su prijetnje, zastrašivanja, te verbalni i fizički napadi na članove_ice organizacije od strane neofašističkih i drugih ekstremno desničarskih grupacija. Pokušavajući ove situacije adekvatno adresirati, a ne pokleknuti i ne odstupiti od borbe za vrijednosti organizacije, dolazi se do nekoliko zaključaka. Najznačajniji, što nas dovodi i do druge problema, jeste spoznaja da nadležne lokalne institucije nemaju kapaciteta ili volje da ovakve nelegitimne vidove borbe adekvatno sankcionišu i počiniocima, ali i čitavoj lokalnoj zajednici, pošalju poruku da ovi postupci nisu prihvatljivi u našem društvu. Neosporna je činjenica da do sada ni jedan počinilac već navedenih djela nije snosio ni krivičnu, ni prekršajnu odgovornost, iako su incidenti uredno prijavljivani. Obzirom da se radi o maloj lokalnoj zajednici kao što je Prijedor, interesantno je iznijeti i jedan subjektivni doživljaj kada se radi o reakcijama lokalne zajednice.

Često se protiv neistomišljenika koriste metodi diskreditovanja, koje se šire lokalnim tračevima a po već isprobanim metodama.Tako se priča o basnoslovnim sumama koje osoblje Centra za mlade „KVART“ prima kao plate, o plaćenicima izdajnicima, pretpostavljenim seksualnim orjentacijama osoblja, a nerijetko se i druge lične osobine članova_ica osoblja koriste kako bi se skrenula pažnja sa onoga o čemu članovi_ice udruženja govore i zašta se zalažu.

Posebno je interesantno ignorisanje od strane lokalnih medija, najčešće onih finansiranih iz lokalnog budžeta i pod direktnim uticajem lokalnih donosioca odluka.

Kada se radi o lokalnim institucijama, na djelu je praktično tiha ucjena u smislu da ne postoji mogućnost da se institucije istovremeno i kritikuju, kada za to postoji opravdana potreba i da se sa njima sarađuje na poboljšanju stanja u društvu. Pritom, saradnja ne podrazumijeva bilo kakvo zajedničko nastupanje ili djelovanje već na situacije kao što su odgovaranje na zahtjeve na osnovu Zakona o slobodnom pristupu nformacijama, iznajmljivanje javnih prostora u gradskom vlasništvu ili učešće u radu institucija kao što je Forum za bezbjednost grada Prijedora, u čijem radu sa sigurnošću možemo reći na osnovu stečenog iskustva možemo jako puno doprinijeti.

Sa druge strane, treba istaći da ponekad i institucionalni odgovor može biti adekvatan što je očito iz reakcija Odjeljenja za javnu bezbjednost policijske stanice Prijedor 1, koji je odgovoran za bezbjednost javnih skupova u centru grada. Organizaciji je profesionalni policijski angažman od prvorazrednog značaja, obzirom da se radi o bezbjednosno vjerovatno najrizičnijim skupovima koji se organizuju u Prijedoru a i šire.

Iako je često na djelu tiha ucjena od strane institucija, u smislu ili sarađuj ili kritikuj, iskustvo Centra za mlade „KVART“ je pokazalo da su izazovi koje institucije i lokalna zajednica stavljaju pred osoblje organizacije često i najbolji način izgradnje kapaciteta udruženja i članova i članica, te se ispostavilo da isprobavanje novih načina borbe i dobijanja onoga što jeste zakonom definisano, pravo dovodi do kreiranja novih mehanizama koje organizacija ima na raspolaganju.

(Članak je na jeziku autora i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

+ Preporuke

Preporuke Gradskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da Gradska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da Gradske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od Gradske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini Grada ili upravi.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Gradske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju gradonačelnik i/ili predsjednik GS;
  • Gradonačelnik, pomoćnici, predsjednik GS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Gradske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Gradske uprave;
  • Predsjednici i Savjeti MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Gradska i sve druge razine vlasti moraju obavezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Gradskom komisijom za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Gradski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt Gradskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Gradske uprave;
  • Prilikom izrade Gradskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
  1. za materijalne troškove ureda (visina prema broju stanovnika) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine,
  2. za projekte u MZ – za ova sredstva Grad bi raspisao natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Gradska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
  3. ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Grada;
  • Pri Gradskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  • Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Grada, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Grad u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  • S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  • Pozvati lokalna sredstva informiranja (TV, radio, portali) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti Gradske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  • Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.