srebrenica

Općina Srebrenica

Srebreničkog odreda b.b.
75430 Srebrenica
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 56 445 500

Načelnici:

2004 – 2008: Abdurahman Malkić (SDA)

2008 – 2012: Osman Suljić (Savez SDA-SBiH)

2012 – 2016: Ćamil Duraković (nezavisni kandidat)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Brežani
  2. Crvica
  3. Gostilj
  4. Kostolomci
  5. Krnjići
  6. Luka
  7. Orahovica
  8. Osatica
  9. Podravanje
  10. Potočari
  11. Radoševići
  12. Ratkovići
  13. Sase
  14. Skelani
  15. Skenderovići
  16. Srebrenica
  17. Sućeska
  18. Toplica
  19. Vijogor

U okviru projektnih aktivnosti, u Srebrenica je 16. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)
 Srebrenica i Bratunac ima dobru ekspanziju poljoprivrede, osobito u proizvodnji bobičastog voća čija je potražnja jako velika i cijela proizvodnja ide u izvoz u zemlje Europske unije. Kao u Trebinju, te općine nemaju naknadu za korištenje vodnih resursa i potopljeno zemljište za izgradnju hidroelektrana na Drini i Republika Srbija duguje milijune KM ovim općina kao naknadu. Pozitivno je da je Vijeća ministara BiH pokušava pregovarati sa Srbijom oko povrata duga ovim općinama i poštenoj godišnjoj naknadi.
 Stanovnici ovih općina ima dodatni teret koji se još uvijek može osjetiti za ratne zločine i genocid počinjene na području ove dvije općine
 Sudionici sastanka rekli su da je centralizacija moći i politike veliki problem kada se radi o entitetu Republika Srpska, te da sva sredstva idu u razvoj centra moći i male općine su zanemarene a ulaganje u razvoj su veoma mala.
 Veliki je broj siromašnih ljudi u socijalnoj potrebi bez socijalne pomoći ili drugih primanja – izraženo siromaštvo kod velikog broja ljudi; jedni žive odlično a drugi nemaju osnovna sredstva za život)
 Zdravstvo – pristup (neuvažavanje), usluge (nestručnost, slaba organizacija, korupcija – ne možete obaviti operativni zahvat ako nećete platiti – nema operacije bez dodatnog novca liječnicima), preduge liste čekanja, nema općeg liječenja stanovništva na cijeloj teritoriji BiH, ljudi se sami liječe jer zdravstveni sustav je spor i korumpiran
 Prirodni resurs ljekovite vode banja Guber propada jer je koncesija za korištenje zaustavljena iz Banja Luke (Austrija imala koncesiju)
 SASE – rudnici srebra i zlata neiskorišteni
 šuma se nekontrolirano siječe, nedovoljno pošumljavanje, zbog sječe šume ugroženi izvori pitke vode („Mile piše kredom, ode šuma redom), sijeku se i privatne šume, prijavljivali općinskom inspektoru i entitetskoj inspekciji bez rezultata, korupcija izražena u ovom sektoru
 Sloboda govora je ograničena, prisutna diskriminacija na nacionalnoj osnovi, politika i političari sve diktiraju (smijenjen direktor Doma zdravlja)
 Srebrenicom upravljaju ljudi koji ne žive u Srebrenici
 Boračka pitanja nisu riješena u RS, nema ujednačene politike i rješenja za probleme boraca i ratnih invalida
 Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
 Izborni zakon nije dobar – trebamo jednog predsjednika i ljude kojima se ne može manipulirati
 Ustavne promjene su neophodne – trebaju nam samo dvije razine vlasti i to lokalna i državna, sve nadležnosti prenijeti na ove dvije razine, izgraditi jake i odgovorne institucije
 MZ su razvlaštene, nemaju status pravne osobe, račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku općine (traže nas samo pred izbore) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
 Problemi stanovnika u MZ: loša infrastruktura, nezaposlenost, nepotizam, korupcija, smanjenje nataliteta, odlazak mladih ljudi, poplave i klizišta, nema komunikacije sa upravom, stranačko djelovanje MZ (u vijeća MZ imenovani ljudi); aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ. MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore; Rasprave o projektima koji se provode u MZ nema niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
 Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
 Organizirate ovakve sastanke za mlade ljude na fakultetima
 Statut OO Bratunac nema dijela Mjesna samouprava, Statut općine nije u skladu sa Zakonom RS
 Strategija razvoja donesena bez sudjelovanja MZ, strategija razvoja za Bartunac se piše u Banja Luci
 Raspodjela sredstava iz općinskog proračuna za NVO odvija se bez jasnih kriterija
 Upravljanje i korištenje prirodnih resursa

Zaključak sudionika u obje općine – Položaj jedinica lokalne samouprave loš
 Obveze općina nisu u razmjeri s prihodima
 Ne raspolažu svojim resursima niti dobivaju adekvatnu naknadu za korištenje istih
 Općine nemaju utjecaja na dodjelu koncesija na svom prostoru
 Ne mogu ostvariti pravo na regionalnu suradnju
 Nemaju pristupa Ustavnom sudu BiH
 Nedostatak domaćih stručnih kapaciteta
 Ne postoji posebna služba za lokalnu samoupravu u Federaciji BiH
 Nisu zaštićene financijski slabije općine
 Ne provodi se europski princip supsidijarnosti

SREBRENICA: GRAD BEZ SLASTIČARNE, PEKARE I MESARE

 

Autorica: Dana Bucalina

Više od godinu dana Srebrenica je grad bez pekare i mesare, a nedavno je zatvorena i jedina slastičarna u gradu. Emir Hadžiarapović, vlasnik slastičarne koja je radila nepuna četiri mjeseca, uvjerio se više puta da je u Srebrenici teško opstati kao samostalni preduzetnik, čak i kad ljudima nudite osnovne usluge bez kojih je život u gradu nezamisliv.

Rođeni Srebreničanin Emir Hadžiarapović 15 godina živi na relaciji Holandija-Srebrenica. Pokušava da rodnom gradu i sugrađanima koji u njemu žive pruži određene sadržaje. Iz tog razloga je u maju mjesecu otvorio slastičarnu koja je radila do kraja turističke sezone, a zatim je bio prinuđen da započne novi biznis. Svjestan da u Srebrenici nema klijentele Emir je odlučio privremeno zatvoriti lokal.

-Sa kolačima je vrlo teško raditi ovdje pošto je većinom se stariji narod vratio, matorinje koje je obolilo, tako da mogu raditi jedino ljeti dok ima dijaspore, dok ima više omladine, pravda Emir situaciju u kojoj se našao.

Trudio se da cijene uvijek budu pristojne i prilagođene primanjima koja imaju Srebreničani, ali to nije privuklo mušterije.

-Razlog što ne može da uspije ništa u Srebrenici je što nema naroda, svake godine manje je učenika, a to se najbolje osjeti na ugostiteljstvu, priča on.

Emir ne odustaje. Godinama u Srebrenici ima antikvarnicu čiji su kupci najčešće stranci koji Srebrenicu posjećuju za vrijeme godišnjih odmora, no to mu ne smeta. Zarada jeste bitna, ali ne i presudna. Ovih dana je otvorio butik polovne garderobe. Robu će nabavljati iz Holandije i nada se da će konačno udovoljiti potrebama Srebreničana.

-Ne možemo mi svi napustiti Srebrenicu, treba pokušati, treba se koprcati, treba vidjeti na koji način da se to omasovi da može da se živi. Pokušaćemo da se zimi radi sa jednim, ljeti sa drugim pa ćemo vidjeti, optimističan je Emir.

Kako Srebreničani žive bez pekare i mesare?

Obimna administracija, veliki porezi i sve manje naroda zatvorili su u Srebrenici mesaru i pekaru. Kako je živjeti u gradu kome to nedostaje najbolje znaju građani. Mladi, ali i oni nešto stariji, svjesni situacije i okolnosti, već su se navikli na takav život. Međutim, dijele isto mišljenje, za takve „propuste“ nema opravdanja.

-Može se poistovijetiti sa ruralnim dijelom života, isto kao da smo na Osmačama ili Osatu. Jedan grad koji nema pekare, osnovnog elementa za preživljevanje naroda u gradu, šta mi trebamo očekivati. Nemati jedan grad pekaru, nemati mesaru, to je da te stomak zaboli, kaže Suljo Jelkić.

-Pekara je bila, otvarana u dva navrata, neko uzeo novac, pekaru zatvorio, inventar prodao, priča Sadet Begić.

– Nadam se jedino da će neko imati hrabrosti da ovdje otvori i pekaru i mesaru, zaključuje jedan od mlađih povratnika u Srebrenicu Adem Mehmedović.

Suljo, Sadet i Adem, kažu da su ponekad išli i kod Emira, na kafu i kolače, međutim to nije bilo dovoljno da slastičarna nastavi sa radom. Emir kaže da se na Srebreničane ne može ljutiti.

-Srebrenica je postala ko nekad u Titino vrijeme kad se na more išlo, od maja do septembra može raditi i daj Bože da tako ostane, rekao nam je na kraju razgovora.

Prazne ulice, nezainteresovanost građana za sadržaje, kao i izostanak političke volje da se nešto promjeni u ovom gradu o kom mnogi mnogo znaju i pričaju dokaz je koliko se zaista brine za obične ljude koji u Srebrenici žive bez pekare, mesare i slastičarne.

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

Preporuke Opštinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da opštinska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da opštinske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od opštinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini opštine ili upravi.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine treba svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Opštinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnica/načelnik i/ili predsjednik OS;
  • Načelnica/načelnik, pomoćnici, predsjednik OS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Opštinske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Opština i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Opštinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Opštinski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt opštinskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Opštinske uprave;
  • Prilikom izrade opštinskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Opština bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Opštinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Opština;
  1. Pri opštinskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Opštine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Opštinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti opštinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Srebreničkog odreda b.b.
75430 Srebrenica
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 56 445 500

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Abdurahman Malkić (SDA)

2008 – 2012: Osman Suljić (Savez SDA-SBiH)

2012 – 2016: Ćamil Duraković (nezavisni kandidat)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Brežani
  2. Crvica
  3. Gostilj
  4. Kostolomci
  5. Krnjići
  6. Luka
  7. Orahovica
  8. Osatica
  9. Podravanje
  10. Potočari
  11. Radoševići
  12. Ratkovići
  13. Sase
  14. Skelani
  15. Skenderovići
  16. Srebrenica
  17. Sućeska
  18. Toplica
  19. Vijogor
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Srebrenica je 16. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)
 Srebrenica i Bratunac ima dobru ekspanziju poljoprivrede, osobito u proizvodnji bobičastog voća čija je potražnja jako velika i cijela proizvodnja ide u izvoz u zemlje Europske unije. Kao u Trebinju, te općine nemaju naknadu za korištenje vodnih resursa i potopljeno zemljište za izgradnju hidroelektrana na Drini i Republika Srbija duguje milijune KM ovim općina kao naknadu. Pozitivno je da je Vijeća ministara BiH pokušava pregovarati sa Srbijom oko povrata duga ovim općinama i poštenoj godišnjoj naknadi.
 Stanovnici ovih općina ima dodatni teret koji se još uvijek može osjetiti za ratne zločine i genocid počinjene na području ove dvije općine
 Sudionici sastanka rekli su da je centralizacija moći i politike veliki problem kada se radi o entitetu Republika Srpska, te da sva sredstva idu u razvoj centra moći i male općine su zanemarene a ulaganje u razvoj su veoma mala.
 Veliki je broj siromašnih ljudi u socijalnoj potrebi bez socijalne pomoći ili drugih primanja – izraženo siromaštvo kod velikog broja ljudi; jedni žive odlično a drugi nemaju osnovna sredstva za život)
 Zdravstvo – pristup (neuvažavanje), usluge (nestručnost, slaba organizacija, korupcija – ne možete obaviti operativni zahvat ako nećete platiti – nema operacije bez dodatnog novca liječnicima), preduge liste čekanja, nema općeg liječenja stanovništva na cijeloj teritoriji BiH, ljudi se sami liječe jer zdravstveni sustav je spor i korumpiran
 Prirodni resurs ljekovite vode banja Guber propada jer je koncesija za korištenje zaustavljena iz Banja Luke (Austrija imala koncesiju)
 SASE – rudnici srebra i zlata neiskorišteni
 šuma se nekontrolirano siječe, nedovoljno pošumljavanje, zbog sječe šume ugroženi izvori pitke vode („Mile piše kredom, ode šuma redom), sijeku se i privatne šume, prijavljivali općinskom inspektoru i entitetskoj inspekciji bez rezultata, korupcija izražena u ovom sektoru
 Sloboda govora je ograničena, prisutna diskriminacija na nacionalnoj osnovi, politika i političari sve diktiraju (smijenjen direktor Doma zdravlja)
 Srebrenicom upravljaju ljudi koji ne žive u Srebrenici
 Boračka pitanja nisu riješena u RS, nema ujednačene politike i rješenja za probleme boraca i ratnih invalida
 Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
 Izborni zakon nije dobar – trebamo jednog predsjednika i ljude kojima se ne može manipulirati
 Ustavne promjene su neophodne – trebaju nam samo dvije razine vlasti i to lokalna i državna, sve nadležnosti prenijeti na ove dvije razine, izgraditi jake i odgovorne institucije
 MZ su razvlaštene, nemaju status pravne osobe, račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku općine (traže nas samo pred izbore) pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
 Problemi stanovnika u MZ: loša infrastruktura, nezaposlenost, nepotizam, korupcija, smanjenje nataliteta, odlazak mladih ljudi, poplave i klizišta, nema komunikacije sa upravom, stranačko djelovanje MZ (u vijeća MZ imenovani ljudi); aktivnosti u MZ je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ. MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore; Rasprave o projektima koji se provode u MZ nema niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
 Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
 Organizirate ovakve sastanke za mlade ljude na fakultetima
 Statut OO Bratunac nema dijela Mjesna samouprava, Statut općine nije u skladu sa Zakonom RS
 Strategija razvoja donesena bez sudjelovanja MZ, strategija razvoja za Bartunac se piše u Banja Luci
 Raspodjela sredstava iz općinskog proračuna za NVO odvija se bez jasnih kriterija
 Upravljanje i korištenje prirodnih resursa

Zaključak sudionika u obje općine – Položaj jedinica lokalne samouprave loš
 Obveze općina nisu u razmjeri s prihodima
 Ne raspolažu svojim resursima niti dobivaju adekvatnu naknadu za korištenje istih
 Općine nemaju utjecaja na dodjelu koncesija na svom prostoru
 Ne mogu ostvariti pravo na regionalnu suradnju
 Nemaju pristupa Ustavnom sudu BiH
 Nedostatak domaćih stručnih kapaciteta
 Ne postoji posebna služba za lokalnu samoupravu u Federaciji BiH
 Nisu zaštićene financijski slabije općine
 Ne provodi se europski princip supsidijarnosti

+ Glas lokalne zajednice

SREBRENICA: GRAD BEZ SLASTIČARNE, PEKARE I MESARE

 

Autorica: Dana Bucalina

Više od godinu dana Srebrenica je grad bez pekare i mesare, a nedavno je zatvorena i jedina slastičarna u gradu. Emir Hadžiarapović, vlasnik slastičarne koja je radila nepuna četiri mjeseca, uvjerio se više puta da je u Srebrenici teško opstati kao samostalni preduzetnik, čak i kad ljudima nudite osnovne usluge bez kojih je život u gradu nezamisliv.

Rođeni Srebreničanin Emir Hadžiarapović 15 godina živi na relaciji Holandija-Srebrenica. Pokušava da rodnom gradu i sugrađanima koji u njemu žive pruži određene sadržaje. Iz tog razloga je u maju mjesecu otvorio slastičarnu koja je radila do kraja turističke sezone, a zatim je bio prinuđen da započne novi biznis. Svjestan da u Srebrenici nema klijentele Emir je odlučio privremeno zatvoriti lokal.

-Sa kolačima je vrlo teško raditi ovdje pošto je većinom se stariji narod vratio, matorinje koje je obolilo, tako da mogu raditi jedino ljeti dok ima dijaspore, dok ima više omladine, pravda Emir situaciju u kojoj se našao.

Trudio se da cijene uvijek budu pristojne i prilagođene primanjima koja imaju Srebreničani, ali to nije privuklo mušterije.

-Razlog što ne može da uspije ništa u Srebrenici je što nema naroda, svake godine manje je učenika, a to se najbolje osjeti na ugostiteljstvu, priča on.

Emir ne odustaje. Godinama u Srebrenici ima antikvarnicu čiji su kupci najčešće stranci koji Srebrenicu posjećuju za vrijeme godišnjih odmora, no to mu ne smeta. Zarada jeste bitna, ali ne i presudna. Ovih dana je otvorio butik polovne garderobe. Robu će nabavljati iz Holandije i nada se da će konačno udovoljiti potrebama Srebreničana.

-Ne možemo mi svi napustiti Srebrenicu, treba pokušati, treba se koprcati, treba vidjeti na koji način da se to omasovi da može da se živi. Pokušaćemo da se zimi radi sa jednim, ljeti sa drugim pa ćemo vidjeti, optimističan je Emir.

Kako Srebreničani žive bez pekare i mesare?

Obimna administracija, veliki porezi i sve manje naroda zatvorili su u Srebrenici mesaru i pekaru. Kako je živjeti u gradu kome to nedostaje najbolje znaju građani. Mladi, ali i oni nešto stariji, svjesni situacije i okolnosti, već su se navikli na takav život. Međutim, dijele isto mišljenje, za takve „propuste“ nema opravdanja.

-Može se poistovijetiti sa ruralnim dijelom života, isto kao da smo na Osmačama ili Osatu. Jedan grad koji nema pekare, osnovnog elementa za preživljevanje naroda u gradu, šta mi trebamo očekivati. Nemati jedan grad pekaru, nemati mesaru, to je da te stomak zaboli, kaže Suljo Jelkić.

-Pekara je bila, otvarana u dva navrata, neko uzeo novac, pekaru zatvorio, inventar prodao, priča Sadet Begić.

– Nadam se jedino da će neko imati hrabrosti da ovdje otvori i pekaru i mesaru, zaključuje jedan od mlađih povratnika u Srebrenicu Adem Mehmedović.

Suljo, Sadet i Adem, kažu da su ponekad išli i kod Emira, na kafu i kolače, međutim to nije bilo dovoljno da slastičarna nastavi sa radom. Emir kaže da se na Srebreničane ne može ljutiti.

-Srebrenica je postala ko nekad u Titino vrijeme kad se na more išlo, od maja do septembra može raditi i daj Bože da tako ostane, rekao nam je na kraju razgovora.

Prazne ulice, nezainteresovanost građana za sadržaje, kao i izostanak političke volje da se nešto promjeni u ovom gradu o kom mnogi mnogo znaju i pričaju dokaz je koliko se zaista brine za obične ljude koji u Srebrenici žive bez pekare, mesare i slastičarne.

(Članak je na jeziku autorice i na ovoj stranici dat je na dva pisma)

+ Preporuke

Preporuke Opštinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da opštinska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da opštinske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od opštinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini opštine ili upravi.
  • Opštinska uprava i Skupština opštine treba svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Opštinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnica/načelnik i/ili predsjednik OS;
  • Načelnica/načelnik, pomoćnici, predsjednik OS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Opštinske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Opština i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Opštinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Opštinski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt opštinskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Opštinske uprave;
  • Prilikom izrade opštinskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Opština bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Opštinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Opština;
  1. Pri opštinskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Opštine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Opštinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti opštinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.