stolac

Općina Stolac

Kralja Tomislava bb
88360 Stolac
Hercegovačko-neretvanski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 36 853101
e-mail: opcina@stolac.gov.ba

Načelnici:

2004 – 2008: Stjepan Bošković (Koalicija HDZ, HSP, HKDU)

2008 – 2012: Stjepan Bošković (HDZ)

2012 – 2016: Stjepan Bošković (HDZ)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice

Općina Stolac nema osnovane mjesne zajednice.

U okviru projektnih aktivnosti, u Stocu je 3. decembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • Stolačke Bošnjake nedavno je uznemirila odluka Općinskog vijeća da se Javnoj ustanovi „Radimlja“ na upravljanje i održavanje daju turistički objekti obnovljeni u okviru projekta „ARCH-Stolac“, jer su među njima mlinice čiji su vlasnici i korisnici 4 bošnjačke obitelji. Načelnik Bošković tvrdi da je riječ o objektima koji su u vlasništvu Općine, odnosno javno su dobro, jer je rijeka Bregava javno dobro
  • Stolačku javnost uzbunila je i odluka o uređenju grobišta iz Drugog svjetskog rata, jer mnogi strahuju da će sada uslijediti premještaj posmrtnih ostataka antifašista
  • Problem je izgradnja i kasnije rušenje betonskih postolja Križnog puta nakon Velikog petka, koja se nalaze u Starom gradu iznad Stoca, a koji je proglašen nacionalnim spomenikom BiH. Iako načelnik tvrdi da se križni put ne nalazi u zaštićenoj spomeničkoj zoni, 2004. godine rješenjem federalnog urbanističkog inspektora Danijela Čepelja naloženo njihovo uklanjanje
  • Općina štiti kriminal, odbija provesti zakon i provodi politiku diskriminacije nad povratnicima (sam kaže da je načelnik samo Hrvatima?), što nužno izaziva reakciju kod stanovništva. Stolačka općina u potpunosti zanemaruje zakonske i ustavne odredbe, a načelnik ignorira rješenja Federalne vlade. Praktično, donijeli su rješenje o otimanju mlinica bez ikakve zakonske osnove, jer Općina Stolac, prema zakonu, nema nikakvo pravo raspolaganja javnim dobrom na vodi
  • U Stocu se, po principu otimačine, želi nastaviti davno započeta politika
  • Općinsko vijeće općine Stolac sačinjava 17 članova a od toga 10 iz HDZ BiH što dokazuje kako stolački HDZ BiH ima apsolutnu većinu i vlast u ovoj općini. Postavlja se pitanje kako se može biti toliko zastupljen u vlasti, a dovesti općinu u katastrofalno gospodarsko i socijalno stanje? Odgovor je osobni interes vladajuće političke strukture općine Stolac
  • Zaposlenost, životna sigurnost i osigurana budućnost, trenutno je privilegija odabranih u općini Stolac. Biranje se vrši po obiteljskoj liniji predsjednika stolačkog HDZ BiH, političkoj lojalnosti i spremnosti na zatvaranje očiju pred kriminalnim i po stanovnike općine Stolac, pogubnim radnjama i odlukama užeg vodstva HDZ BiH
  • Da je vođenje politike u Stocu isključivo u korist osobnog interesa nekolicine odabranih, a na štetu većine, pokazuje i činjenica kako se javna poduzeća Općine Stolac pretvaraju u obiteljska gospodarstva. Radna mjesta se prenose s koljena na koljeno, a sistematizacija uposlenih je preslika obiteljskog stabla stolačkog HDZ BiH
  • Općinska uprava posjećuje naseljena mjesta (predratne MZ) samo pred izbore! Ne možemo doći do načelnika
  • Općina diskriminira lokalne zajednice po nacionalnoj osnovi npr. vodovod ili rasvjeta dovedu se do kuća Bošnjaka i dalje nema. Nacionalna i politička pripadnost su prioritet
  • Većina stanovnika bavi se poljoprivredom. Živimo od poljoprivrede jer gotovo cijelu godinu uzgajamo povrće i voće
  • Svi građani nisu jednaki u općini Stolac. Kod dodjele poljoprivredne zemlje u zakup ne mogu svi doći do te zemlje. Samo privilegirani po nacionalnoj i/ili političkoj pripadnosti. Mnogi ljudi ne mogu doći ni do čega bez „veze“ a mnogi su gladni i žive u siromaštvu. Siromašan čovjek bez „veza“ ne može uraditi ništa za sebe i svoju obitelj
  • Nema podrške i suglasnosti Općine za projekte udruga
  • Stanovnici sami ulažu i putem udruga traže sredstva za bušotine kako bi našli vodu i lokalno stanovništvo opskrbili vodom. Uspjeli su uz novčana sredstva stanovnika i stranih donacija, ukupno 15.000 KM
  • Problem poljoprivrednika su vodonatapni kanali čije održavanje i korištenje nije riješeno
  • Općina naplaćuje 100 KM za registraciju teretnih vozila. Ovakav propis nema niti jedna druga općina
  • Budući da je Stolac jedina općina u Bosni i Hercegovini koja nema uspostavljen mehanizam mjesne samouprave, treba što prije donijeti Odluku o utemeljenju mjesnih zajednica, Pravila MZ, Statute MZ, Odluku o uspostavi registra MZ, ustrojiti i tiskati Registar MZ, registrirati svoje mjesnim zajednicama i dati im status pravne osobe, omogućiti im otvaranje bankovnog računa i osposobiti ih za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provesti nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ kako bi se izbjegao utjecaj političkih stranaka na rad MZ i nejednak tretman od općinske uprave (prema našem iskustvu bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi)
  • Općina Stolac treba osigurati financiranje svojih budućih MZ, urede i opremu za rad, imenovati koordinatora za MZ i podršku općine da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava te konzultirati Vijeća MZ pri planiranju provođenju projekata u budućim MZ
  • Problemi stanovnika lokalnih zajednica: loša infrastruktura (voda, kanalizacija, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, oglasne table … ), nezaposlenost, nepotizam, korupcija, smanjenje nataliteta, odlazak mladih ljudi, nema komunikacije lokalne uprave sa građanima, stranačko djelovanje u svim aspektima života, aktivnosti u lokalnim zajednicama je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme lokalnih zajednica
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u lokalnim zajednicama niti itko konzultira ili pita udruge ili lokalne zajednice za mišljenje
  • Ne traži se suglasnost lokalnih stanovnika za dodjelu koncesija i korištenje prirodnih resursa
  • Odnosi i suradnja među lokalnim stanovništvom postoje
  • Ekonomska situacije je jako loša
  • Nema lokalnih medija, radio, internet portali koji bi objektivno izvještavali javnost o događanjima u Općini
  • politika i političari sve diktiraju, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – treba ga mijenjat
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO

Ovdje može biti vaša priča!

Javite nam se!

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Stolac treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Kralja Tomislava bb
88360 Stolac
Hercegovačko-neretvanski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 36 853101
e-mail: opcina@stolac.gov.ba

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Stjepan Bošković (Koalicija HDZ, HSP, HKDU)

2008 – 2012: Stjepan Bošković (HDZ)

2012 – 2016: Stjepan Bošković (HDZ)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice

Općina Stolac nema osnovane mjesne zajednice.

+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Stocu je 3. decembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica i nevladinih organizacija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • Stolačke Bošnjake nedavno je uznemirila odluka Općinskog vijeća da se Javnoj ustanovi „Radimlja“ na upravljanje i održavanje daju turistički objekti obnovljeni u okviru projekta „ARCH-Stolac“, jer su među njima mlinice čiji su vlasnici i korisnici 4 bošnjačke obitelji. Načelnik Bošković tvrdi da je riječ o objektima koji su u vlasništvu Općine, odnosno javno su dobro, jer je rijeka Bregava javno dobro
  • Stolačku javnost uzbunila je i odluka o uređenju grobišta iz Drugog svjetskog rata, jer mnogi strahuju da će sada uslijediti premještaj posmrtnih ostataka antifašista
  • Problem je izgradnja i kasnije rušenje betonskih postolja Križnog puta nakon Velikog petka, koja se nalaze u Starom gradu iznad Stoca, a koji je proglašen nacionalnim spomenikom BiH. Iako načelnik tvrdi da se križni put ne nalazi u zaštićenoj spomeničkoj zoni, 2004. godine rješenjem federalnog urbanističkog inspektora Danijela Čepelja naloženo njihovo uklanjanje
  • Općina štiti kriminal, odbija provesti zakon i provodi politiku diskriminacije nad povratnicima (sam kaže da je načelnik samo Hrvatima?), što nužno izaziva reakciju kod stanovništva. Stolačka općina u potpunosti zanemaruje zakonske i ustavne odredbe, a načelnik ignorira rješenja Federalne vlade. Praktično, donijeli su rješenje o otimanju mlinica bez ikakve zakonske osnove, jer Općina Stolac, prema zakonu, nema nikakvo pravo raspolaganja javnim dobrom na vodi
  • U Stocu se, po principu otimačine, želi nastaviti davno započeta politika
  • Općinsko vijeće općine Stolac sačinjava 17 članova a od toga 10 iz HDZ BiH što dokazuje kako stolački HDZ BiH ima apsolutnu većinu i vlast u ovoj općini. Postavlja se pitanje kako se može biti toliko zastupljen u vlasti, a dovesti općinu u katastrofalno gospodarsko i socijalno stanje? Odgovor je osobni interes vladajuće političke strukture općine Stolac
  • Zaposlenost, životna sigurnost i osigurana budućnost, trenutno je privilegija odabranih u općini Stolac. Biranje se vrši po obiteljskoj liniji predsjednika stolačkog HDZ BiH, političkoj lojalnosti i spremnosti na zatvaranje očiju pred kriminalnim i po stanovnike općine Stolac, pogubnim radnjama i odlukama užeg vodstva HDZ BiH
  • Da je vođenje politike u Stocu isključivo u korist osobnog interesa nekolicine odabranih, a na štetu većine, pokazuje i činjenica kako se javna poduzeća Općine Stolac pretvaraju u obiteljska gospodarstva. Radna mjesta se prenose s koljena na koljeno, a sistematizacija uposlenih je preslika obiteljskog stabla stolačkog HDZ BiH
  • Općinska uprava posjećuje naseljena mjesta (predratne MZ) samo pred izbore! Ne možemo doći do načelnika
  • Općina diskriminira lokalne zajednice po nacionalnoj osnovi npr. vodovod ili rasvjeta dovedu se do kuća Bošnjaka i dalje nema. Nacionalna i politička pripadnost su prioritet
  • Većina stanovnika bavi se poljoprivredom. Živimo od poljoprivrede jer gotovo cijelu godinu uzgajamo povrće i voće
  • Svi građani nisu jednaki u općini Stolac. Kod dodjele poljoprivredne zemlje u zakup ne mogu svi doći do te zemlje. Samo privilegirani po nacionalnoj i/ili političkoj pripadnosti. Mnogi ljudi ne mogu doći ni do čega bez „veze“ a mnogi su gladni i žive u siromaštvu. Siromašan čovjek bez „veza“ ne može uraditi ništa za sebe i svoju obitelj
  • Nema podrške i suglasnosti Općine za projekte udruga
  • Stanovnici sami ulažu i putem udruga traže sredstva za bušotine kako bi našli vodu i lokalno stanovništvo opskrbili vodom. Uspjeli su uz novčana sredstva stanovnika i stranih donacija, ukupno 15.000 KM
  • Problem poljoprivrednika su vodonatapni kanali čije održavanje i korištenje nije riješeno
  • Općina naplaćuje 100 KM za registraciju teretnih vozila. Ovakav propis nema niti jedna druga općina
  • Budući da je Stolac jedina općina u Bosni i Hercegovini koja nema uspostavljen mehanizam mjesne samouprave, treba što prije donijeti Odluku o utemeljenju mjesnih zajednica, Pravila MZ, Statute MZ, Odluku o uspostavi registra MZ, ustrojiti i tiskati Registar MZ, registrirati svoje mjesnim zajednicama i dati im status pravne osobe, omogućiti im otvaranje bankovnog računa i osposobiti ih za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provesti nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ kako bi se izbjegao utjecaj političkih stranaka na rad MZ i nejednak tretman od općinske uprave (prema našem iskustvu bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi)
  • Općina Stolac treba osigurati financiranje svojih budućih MZ, urede i opremu za rad, imenovati koordinatora za MZ i podršku općine da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava te konzultirati Vijeća MZ pri planiranju provođenju projekata u budućim MZ
  • Problemi stanovnika lokalnih zajednica: loša infrastruktura (voda, kanalizacija, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, oglasne table … ), nezaposlenost, nepotizam, korupcija, smanjenje nataliteta, odlazak mladih ljudi, nema komunikacije lokalne uprave sa građanima, stranačko djelovanje u svim aspektima života, aktivnosti u lokalnim zajednicama je sve manje, općinska administracija nema sluha za probleme lokalnih zajednica
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u lokalnim zajednicama niti itko konzultira ili pita udruge ili lokalne zajednice za mišljenje
  • Ne traži se suglasnost lokalnih stanovnika za dodjelu koncesija i korištenje prirodnih resursa
  • Odnosi i suradnja među lokalnim stanovništvom postoje
  • Ekonomska situacije je jako loša
  • Nema lokalnih medija, radio, internet portali koji bi objektivno izvještavali javnost o događanjima u Općini
  • politika i političari sve diktiraju, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • Zakoni se ne provode, nismo ravnopravni pred zakonom
  • Izborni zakon nije dobar – treba ga mijenjat
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
+ Glas lokalne zajednice

Ovdje može biti vaša priča!

Javite nam se!

+ Preporuke

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Stolac treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.