trebinje

Grad Trebinje

Vuka Karadžića 2
89101 Trebinje
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 59 273 460
e-mail: grad@trebinje.rs.ba

Načelnici:

2004 – 2008: Dobroslav Ćuk (SNSD)

2008 – 2012: Dobroslav Ćuk (SNSD)

2012 – 2016: Slavko Vučurević (Zajedno za Trebinje)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Centar
  2. Donje Police
  3. Gorica
  4. Gornje Police
  5. Hrupjela
  6. Lastva
  7. Ložiona
  8. Ljubomir
  9. Mosko
  10. Petrovo Polje
  11. Podbrđe
  12. Poljice Popovo
  13. Pridvorci
  14. Šuma i Površ
  15. Tini
  16. Veličani
  17. Zasad
  18. Zubci

U okviru projektnih aktivnosti, u Trebinju je 13. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području grada.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • Nedostatak igrališta za djecu u gradskim naseljima i zelenih površina
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • Nisu svi jednako tretirani od gradske administracije
  • Zahvaljujući hidrocentrali Grnčarevo, MZ rješila problem vodosnabdjevanja, asfaltirana cesta uz pomoć F BiH zbog povratnika u tom području
  • Gradska MZ Gorica (6.300 stanovnika) ima problem sa vodosnabjevanje, kanalizacojim i lošom putnom infrastrukturom, rasvjetom – problemi su veliki, nema pomoći od grada a MZ su razvlaštene: nisu pravne osobe i nemaju račun.
  • Aktivnosti u MZ je sve manje, gradska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ. MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i Gradske uprave s druge strane
  • Nema dosljedne politike niti jedne izabrane lokalne vlasti
  • Udruženje povratnika – povratnici u Trebinje su u posebno lošem položaju
  • Upravljanje i korištenje prirodnih resursa – vode, nadležnosti
  • Trebinje ima dvije brane i dvije hidroelektrane i opskrbljuje vodom još dvije hidroelektrane: Dubrovnik u Hrvatskoj (planirana je još jedan za gradnju) i hidroelektrane Čapljina (BiH)
  • Zbog dviju brana Trebinje nema status grada u određenom riziku
  • Hidroelektrane na Trebišnjice su najvažnije i najstabilnije jedinica u elektroenergetskom sustavu i predstavlja najvažniji čimbenik razvoja u Istočnoj Hercegovini
  • Grad Trebinje nema izravne naknadu za ovaj resurs
  • Sredstvima (oko 1,2 mil. KM) upravlja lokalna banka i dodjeljuje spomenuta sredstva kao povoljne kredite za lokalne poduzetnike u poljoprivrednoj proizvodnji. Hidroelektrana Dubrovnik i Čapljina ne plaćaju naknadu za korištenje ovog resursa i duguje Gradu Trebinju milijune KM
  • Raspravao izgradnjinovihhidroelektranaidugase održavabez prisustvalokalnihpredstavnika
  • Stanovnicikažuda ćeštititisvoje interese, ako se takva praksanastaviti jersigurno postojenekiinteresnilobijiza upravljanjeovim resursom
  • Akotodopustimo, zapečaćenasmointereseTrebinjai istočneHercegovine
  • DržavaBiHtrebariješitiovaj islične probleme, ali njenenadležnostsuoduzetei rukevezane
  • Na isti način općine i gradovi (osobito u RS-u) su razvlastile svoje mjesne zajednice, ukinule su im status pravne osobe, račune i ograničili stanovnike da sami riješe lokalne potrebe i probleme kroz vijeća MZ
  • Predsjednik najveće urbane mjesne zajednice u Trebinju, kaže da nema dosljedna politika bilo koje izabrane vlasti u Gradu. Oni su zatražili zajednički sastanak gradonačelnika i mjesne zajednice kako bi raspravljali o lokalnim kapitalnim ulaganjima navodeći “dajte nam da upravljamo kapitalnim ulaganjima, mi znamo što su prioriteti”
  • Zakon o javnim nabavkama – ne poštuje se
  • PovratniciuTrebinjunemajuprava zajamčenazakonima, te su osnovaliudrugukroz kojupokušavateda se vratenjihova prava istatusaravnopravnih građana
  • Zaključci sudionika – AkogradTrebinjeimaodgovarajuću naknadu zakorištenjesvojih resursa,onda lokalnostanovništvo nebi imaloproblema slokalnom infrastrukturom:
  • opskrba pitkom vodom
  • lokalneceste
  • kanalizacija
  • loše opremljenimškolama
  • nedostatakigrališta, zelene površine,sportske terene…
  • Osimpotreba za boljominfrastrukturommoglizadovoljiti potrebestanovnikaupodručjusocijalneizdravstvene zaštitestanovništva, zaštiteosoba s invaliditetom,djece, žena irazvojkulture i sporta.

Ovdje može biti vaša priča!

Javite nam se!

Preporuke Gradskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da Gradska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da Gradske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od Gradske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini Grada ili upravi.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Gradske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju gradonačelnik i/ili predsjednik GS;
  • Gradonačelnik, pomoćnici, predsjednik GS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Gradske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Gradske uprave;
  • Predsjednici i Savjeti MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Gradska i sve druge razine vlasti moraju obavezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Gradskom komisijom za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Gradski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt Gradskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Gradske uprave;
  • Prilikom izrade Gradskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
  1. za materijalne troškove ureda (visina prema broju stanovnika) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine,
  2. za projekte u MZ – za ova sredstva Grad bi raspisao natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Gradska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
  3. ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Grada;
  • Pri Gradskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  • Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Grada, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Grad u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  • S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  • Pozvati lokalna sredstva informiranja (TV, radio, portali) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti Gradske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  • Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Vuka Karadžića 2
89101 Trebinje
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 59 273 460
e-mail: grad@trebinje.rs.ba

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Dobroslav Ćuk (SNSD)

2008 – 2012: Dobroslav Ćuk (SNSD)

2012 – 2016: Slavko Vučurević (Zajedno za Trebinje)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Centar
  2. Donje Police
  3. Gorica
  4. Gornje Police
  5. Hrupjela
  6. Lastva
  7. Ložiona
  8. Ljubomir
  9. Mosko
  10. Petrovo Polje
  11. Podbrđe
  12. Poljice Popovo
  13. Pridvorci
  14. Šuma i Površ
  15. Tini
  16. Veličani
  17. Zasad
  18. Zubci
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Trebinju je 13. oktobra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području grada.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

  • Nedostatak igrališta za djecu u gradskim naseljima i zelenih površina
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
  • Nisu svi jednako tretirani od gradske administracije
  • Zahvaljujući hidrocentrali Grnčarevo, MZ rješila problem vodosnabdjevanja, asfaltirana cesta uz pomoć F BiH zbog povratnika u tom području
  • Gradska MZ Gorica (6.300 stanovnika) ima problem sa vodosnabjevanje, kanalizacojim i lošom putnom infrastrukturom, rasvjetom – problemi su veliki, nema pomoći od grada a MZ su razvlaštene: nisu pravne osobe i nemaju račun.
  • Aktivnosti u MZ je sve manje, gradska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ. MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i Gradske uprave s druge strane
  • Nema dosljedne politike niti jedne izabrane lokalne vlasti
  • Udruženje povratnika – povratnici u Trebinje su u posebno lošem položaju
  • Upravljanje i korištenje prirodnih resursa – vode, nadležnosti
  • Trebinje ima dvije brane i dvije hidroelektrane i opskrbljuje vodom još dvije hidroelektrane: Dubrovnik u Hrvatskoj (planirana je još jedan za gradnju) i hidroelektrane Čapljina (BiH)
  • Zbog dviju brana Trebinje nema status grada u određenom riziku
  • Hidroelektrane na Trebišnjice su najvažnije i najstabilnije jedinica u elektroenergetskom sustavu i predstavlja najvažniji čimbenik razvoja u Istočnoj Hercegovini
  • Grad Trebinje nema izravne naknadu za ovaj resurs
  • Sredstvima (oko 1,2 mil. KM) upravlja lokalna banka i dodjeljuje spomenuta sredstva kao povoljne kredite za lokalne poduzetnike u poljoprivrednoj proizvodnji. Hidroelektrana Dubrovnik i Čapljina ne plaćaju naknadu za korištenje ovog resursa i duguje Gradu Trebinju milijune KM
  • Raspravao izgradnjinovihhidroelektranaidugase održavabez prisustvalokalnihpredstavnika
  • Stanovnicikažuda ćeštititisvoje interese, ako se takva praksanastaviti jersigurno postojenekiinteresnilobijiza upravljanjeovim resursom
  • Akotodopustimo, zapečaćenasmointereseTrebinjai istočneHercegovine
  • DržavaBiHtrebariješitiovaj islične probleme, ali njenenadležnostsuoduzetei rukevezane
  • Na isti način općine i gradovi (osobito u RS-u) su razvlastile svoje mjesne zajednice, ukinule su im status pravne osobe, račune i ograničili stanovnike da sami riješe lokalne potrebe i probleme kroz vijeća MZ
  • Predsjednik najveće urbane mjesne zajednice u Trebinju, kaže da nema dosljedna politika bilo koje izabrane vlasti u Gradu. Oni su zatražili zajednički sastanak gradonačelnika i mjesne zajednice kako bi raspravljali o lokalnim kapitalnim ulaganjima navodeći “dajte nam da upravljamo kapitalnim ulaganjima, mi znamo što su prioriteti”
  • Zakon o javnim nabavkama – ne poštuje se
  • PovratniciuTrebinjunemajuprava zajamčenazakonima, te su osnovaliudrugukroz kojupokušavateda se vratenjihova prava istatusaravnopravnih građana
  • Zaključci sudionika – AkogradTrebinjeimaodgovarajuću naknadu zakorištenjesvojih resursa,onda lokalnostanovništvo nebi imaloproblema slokalnom infrastrukturom:
  • opskrba pitkom vodom
  • lokalneceste
  • kanalizacija
  • loše opremljenimškolama
  • nedostatakigrališta, zelene površine,sportske terene…
  • Osimpotreba za boljominfrastrukturommoglizadovoljiti potrebestanovnikaupodručjusocijalneizdravstvene zaštitestanovništva, zaštiteosoba s invaliditetom,djece, žena irazvojkulture i sporta.
+ Glas lokalne zajednice

Ovdje može biti vaša priča!

Javite nam se!

+ Preporuke

Preporuke Gradskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Budući da mjesne zajednice u RS nisu pravne osobe, tj. nisu registrirane, nemaju identifikacijski broj i bankovni račun, predlažemo da opštine i gradovi pokrenu inicijativu na razini RS-a za ponovnim uspostavljanjem statusa mjesne zajednice kao pravne osobe kako bi mogle samostalno raditi na rješavanju potreba i problema lokalnog stanovništva.
  • Dok se status MZ ne promijeni, predlažemo da Gradska uprava otvori podračun za projekte mjesnih zajednica a da Gradske službe u njihovo ime izrađuju aplikacije i projekte te na taj način namaknu sredstva iz domaćih i inozemnih izvora sredstava.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju provoditi nestranačke izbore za Savjete MZ tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate u Savjete MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od Gradske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Skupštini Grada ili upravi.
  • Gradska uprava i Skupština Grada trebaju svoje MZ osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izradi planova i projekata, upravljanju projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti, suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Gradske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju gradonačelnik i/ili predsjednik GS;
  • Gradonačelnik, pomoćnici, predsjednik GS i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Gradske Skupštine kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Gradske uprave;
  • Predsjednici i Savjeti MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Gradska i sve druge razine vlasti moraju obavezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Gradskom komisijom za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Gradski budžet i financiranje MZ
  • Nacrt Gradskog budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Gradske uprave;
  • Prilikom izrade Gradskog budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
  1. za materijalne troškove ureda (visina prema broju stanovnika) koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine,
  2. za projekte u MZ – za ova sredstva Grad bi raspisao natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Gradska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
  3. ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Grada;
  • Pri Gradskoj Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta sekretara u MZ ili jednog sekretara za više mjesnih zajednica;
  • Prikupiti profile/lične karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Grada, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Grad u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  • S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  • Pozvati lokalna sredstva informiranja (TV, radio, portali) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti Gradske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  • Nevladine organizacije trebaju sarađivati sa Savjetima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.