vareš

Općina Vareš

Zvijezda 34
71330 Vareš
Zeničko-dobojski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 32 848 112
e-mail: vares@bih.net.ba

Načelnici:

2004 – 2008: Hamdo Fatić (SDP)

2008 – 2012: Hamdo Fatić (SDP)

2012 – 2016: Avdija Kovačević (SDA)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Borovica
  2. Brgule
  3. Budoželje
  4. Dabravine
  5. Daštansko
  6. Dragovići
  7. Duboštica
  8. Javornik
  9. Kadarići
  10. Kokošćići
  11. Ligatići
  12. Mir
  13. Neprivaj
  14. Oćevija
  15. Planinica
  16. Pogar
  17. Pržići
  18. Ravne
  19. Strica-Zaruđe
  20. Striježevo
  21. Stupni Do
  22. Vareš
  23. Vareš Majdan
  24. Vijaka

U okviru projektnih aktivnosti, u Varešu je 19. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

„Vareš – slomljeni grad“

  • Politika je glavni uzrok lošeg položaja općina
  • U Varešu je do rata samo u rudniku željeza i željezari bolo zaposleno više od 2.000 radnika. Danas u Varešu više nema željezare ni rudnika, oni su zatvoreni 1997. odlukom Vlade FBiH, a ono što je od njih ostalo  je privatizirano. Međutim, sami stanovnici Vareša nisu ništa vidjeli od te privatizacije, jer su novi vlasnici samo rasprodali preostale mašine i sirovine, a sav otpad ostavili gradu, koji nema čak ni pravo da ga skloni bez njihove suglasnosti. U Varešu danas skoro da i nema privrede
  • Radi samo nekolicina privatnih kompanija koje zapošljavaju po pet-deset ljudi… Jedino čime se možemo pohvaliti je pekara MPM, koja pravi poznati ‘vareški hljeb’ a kojeg svako jutro deset kamiona razvozi u prodavnice u Sarajevu i Zenici. U štrajku je i 180 radnika Tvornice rezervnih dijelova (TRD)
  • Onemogućeno nam je liječenje u Kantonu Sarajevo, koje nam je puno bliže nego Zeničko-dobojski, kojem pripadamo i na koji nas upućuju
  • Stanovnici ove općine, koja je po popisu iz 1991. imala 22.203 stanovnika, konstantno iseljavaju. Danas ih je tamo samo 9.556 i kažu da je stvarno stanje samo 6.000 stanovnika, i kad bi se otvorili novi kopovi rudnika, Vareš ne bi imao radne snage, već bi je morao uvoziti
  • Osim što se iseljavaju, Varešani se i fiktivno prijavljuju u druge gradove, većinom u Sarajevo, a kako bi putem Biroa za zapošljavanje ostvarili pravo na socijalnu i zdravstvenu zaštitu
  • Poseban problem predstavlja novi Zakon o raspodjeli javnih prihoda u Federaciji BiH, prema kojem Vareš godišnje ubire 294.000 KM (147.000 eura) indirektnih poreza manje
  • Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona, koje ima sjedište u Zavidovićima, a eksploatira šumu općine Vareš, odvlači milonski iznos iz nekadašnjeg preduzeća Šumarija, te da, osim toga, ispuštajući teške trupce na pločnike i prevozeći ih glomaznim kamionima, dodatno uništava ionako ruinirane puteve
  • Iz Vareša se uzelo sve što se moglo, a niko na nas nije gledao. Mi smo slijepo crijevo, zaboravljeni i od Boga i od naroda. Naš Vareš ne može živjeti od pšenice, ne može ni od kupusa, jer je visoko, na planini, ali može od željeza, od rude. Nje su puna brda, ali nam ne daju da se ponovo pokrene rudarstvo. I ako se to nekad desi, opet će pare ići u tuđi džep
  • Od rata pa naovamo u Varešu su obnovljena možda samo dva-tri objekta. Sve se ovdje ruši – i grad i ljudi.
  • Vareš je „slomljen grad“ i fizički i psihički kojem je potrebna terapija svake vrste. Bez šire pomoći federalne Vlade i povoljnih kredita, neće moći spriječiti totalni kolaps grada i općine. – Stanovnici ove općine imaju dodatni teret koji se još uvijek može osjetiti za ratne zločine
  • Politika i političari sve diktiraju i to po nacionalnoj osnovi, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • MZ su razvlaštene
  • nemaju status pravne osobe
  • nemaju račune, prihode
  • urede, opremu za rad, koordinatora i podršku Općine pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
  • Općinska uprava ne konzultira Vijeće MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ
  • MZ sa hrvatskom većinom su u boljem položaju nego one sa bošnjačkom većinom
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura (voda, kanalizacija, putovi, igrališta, rasvjeta, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa lokalnom upravom
  • stranačko djelovanje u MZ
  • Općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ sastaju se samo na dan općine
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje; U MZ nema rasprava o proračunu općine
  • Ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ
  • Ne provode se nestranački izbori u MZ načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ; Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Vijeća MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu
  • Nema suradnje između MZ i NVO
  • Mediji neće pratiti rad MZ i NVO ako nisu politički podobne
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO

Ovdje može biti vaša priča!

Javite nam se!

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Vareš treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Zvijezda 34
71330 Vareš
Zeničko-dobojski kanton
Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 32 848 112
e-mail: vares@bih.net.ba

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Hamdo Fatić (SDP)

2008 – 2012: Hamdo Fatić (SDP)

2012 – 2016: Avdija Kovačević (SDA)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Borovica
  2. Brgule
  3. Budoželje
  4. Dabravine
  5. Daštansko
  6. Dragovići
  7. Duboštica
  8. Javornik
  9. Kadarići
  10. Kokošćići
  11. Ligatići
  12. Mir
  13. Neprivaj
  14. Oćevija
  15. Planinica
  16. Pogar
  17. Pržići
  18. Ravne
  19. Strica-Zaruđe
  20. Striježevo
  21. Stupni Do
  22. Vareš
  23. Vareš Majdan
  24. Vijaka
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Varešu je 19. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

„Vareš – slomljeni grad“

  • Politika je glavni uzrok lošeg položaja općina
  • U Varešu je do rata samo u rudniku željeza i željezari bolo zaposleno više od 2.000 radnika. Danas u Varešu više nema željezare ni rudnika, oni su zatvoreni 1997. odlukom Vlade FBiH, a ono što je od njih ostalo  je privatizirano. Međutim, sami stanovnici Vareša nisu ništa vidjeli od te privatizacije, jer su novi vlasnici samo rasprodali preostale mašine i sirovine, a sav otpad ostavili gradu, koji nema čak ni pravo da ga skloni bez njihove suglasnosti. U Varešu danas skoro da i nema privrede
  • Radi samo nekolicina privatnih kompanija koje zapošljavaju po pet-deset ljudi… Jedino čime se možemo pohvaliti je pekara MPM, koja pravi poznati ‘vareški hljeb’ a kojeg svako jutro deset kamiona razvozi u prodavnice u Sarajevu i Zenici. U štrajku je i 180 radnika Tvornice rezervnih dijelova (TRD)
  • Onemogućeno nam je liječenje u Kantonu Sarajevo, koje nam je puno bliže nego Zeničko-dobojski, kojem pripadamo i na koji nas upućuju
  • Stanovnici ove općine, koja je po popisu iz 1991. imala 22.203 stanovnika, konstantno iseljavaju. Danas ih je tamo samo 9.556 i kažu da je stvarno stanje samo 6.000 stanovnika, i kad bi se otvorili novi kopovi rudnika, Vareš ne bi imao radne snage, već bi je morao uvoziti
  • Osim što se iseljavaju, Varešani se i fiktivno prijavljuju u druge gradove, većinom u Sarajevo, a kako bi putem Biroa za zapošljavanje ostvarili pravo na socijalnu i zdravstvenu zaštitu
  • Poseban problem predstavlja novi Zakon o raspodjeli javnih prihoda u Federaciji BiH, prema kojem Vareš godišnje ubire 294.000 KM (147.000 eura) indirektnih poreza manje
  • Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona, koje ima sjedište u Zavidovićima, a eksploatira šumu općine Vareš, odvlači milonski iznos iz nekadašnjeg preduzeća Šumarija, te da, osim toga, ispuštajući teške trupce na pločnike i prevozeći ih glomaznim kamionima, dodatno uništava ionako ruinirane puteve
  • Iz Vareša se uzelo sve što se moglo, a niko na nas nije gledao. Mi smo slijepo crijevo, zaboravljeni i od Boga i od naroda. Naš Vareš ne može živjeti od pšenice, ne može ni od kupusa, jer je visoko, na planini, ali može od željeza, od rude. Nje su puna brda, ali nam ne daju da se ponovo pokrene rudarstvo. I ako se to nekad desi, opet će pare ići u tuđi džep
  • Od rata pa naovamo u Varešu su obnovljena možda samo dva-tri objekta. Sve se ovdje ruši – i grad i ljudi.
  • Vareš je „slomljen grad“ i fizički i psihički kojem je potrebna terapija svake vrste. Bez šire pomoći federalne Vlade i povoljnih kredita, neće moći spriječiti totalni kolaps grada i općine. – Stanovnici ove općine imaju dodatni teret koji se još uvijek može osjetiti za ratne zločine
  • Politika i političari sve diktiraju i to po nacionalnoj osnovi, ugrožena sloboda govora jer se ljudi boje reakcija političkih stranaka te mogu izgubiti posao ili stečene privilegije
  • MZ su razvlaštene
  • nemaju status pravne osobe
  • nemaju račune, prihode
  • urede, opremu za rad, koordinatora i podršku Općine pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava
  • Općinska uprava ne konzultira Vijeće MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ
  • MZ sa hrvatskom većinom su u boljem položaju nego one sa bošnjačkom većinom
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura (voda, kanalizacija, putovi, igrališta, rasvjeta, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa lokalnom upravom
  • stranačko djelovanje u MZ
  • Općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ sastaju se samo na dan općine
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje; U MZ nema rasprava o proračunu općine
  • Ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ
  • Ne provode se nestranački izbori u MZ načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • NVO trebaju pokrenuti inicijativu za drugačiji status MZ; Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Vijeća MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu
  • Nema suradnje između MZ i NVO
  • Mediji neće pratiti rad MZ i NVO ako nisu politički podobne
  • Izborni zakon nije dobar – trebamo ga mijenjati
  • Ustavne promjene su neophodne
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO
+ Glas lokalne zajednice

Ovdje može biti vaša priča!

Javite nam se!

+ Preporuke

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Vareš treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.