OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Općina Vitez

Stjepana Radića
72250 Vitez
Srednjebosanski kanton
Federacija Bosne i Hercegovina
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 30 718 200

Načelnici:

2004 – 2008: Vlado Alilović (HDZ)

2008 – 2012: Vlado Alilović (HDZ)

2012 – 2016: Advan Akeljić (SDA)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Ahmići
  2. Bila
  3. Bukve
  4. Dubravica
  5. Gačice
  6. Jardol
  7. Krčevine
  8. Kruščica
  9. Lupac
  10. Počulica
  11. Preočica
  12. Rijeka
  13. Stari Vitez
  14. Šantići-Sivrino selo
  15. Večeriska
  16. Vitez I
  17. Zabilje-Sadovače

U okviru projektnih aktivnosti, u Vitezu je 17. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

 

„Kad god imamo sastanak nešto pametno dogovorimo i uradimo“

 

  • MZ plaćaju izradu projektne dokumentacije zbog nedostatka sredstava. Građevinska dozvola košta a vrijedi samo dvije godine
  • U Općini nas smatraju kuririma. Nemamo redovite sastanke sa načelnikom. Zadnji smo sastanak imali prije godinu dana vezano za otpad. Odvoz otpada je riješen
  • Imamo problem sa klaoničkim otpadom, druga zona po zagađenosti, kanalizacija se slijeva u potok a vodu su zagadili naši poduzetnici, projekt za kanalizaciju platila županija … potrebna su velika sredstva i pišemo projekte. Nitko ne upravlja sustavom kanalizacije (imamo 13 ilegalnih priključaka) a od Općine ne dobivamo odgovor
  • Od odjela za urbanizam tražili smo dokumentaciju, slali zahtjev načelniku o naknadama za komunalne poslove jer smatramo da se dio komunalnih naknada treba vratiti u MZ
  • Naknade za okoliš koje plaćamo prilikom registracije vozila treba u potpunosti vratiti općinama
  • Ima problema sa Poslovnim centrom. Vitez spada u razvijene općine i BiH što nije dobro. Tražimo status nerazvijene općine
  • Sve MZ radi različite akcije čišćenja i uređenje okoliša, igrališta, apliciraju za izgradnju sportsko-rekreacionog centra…
  • Nema suradnje MZ i NVO; suradnja sa općinskom upravom nije dobra
  • Posebno su Romi u lošem položaju – mali broj je zaposlen a ostali žive od prikupljanja sekundarnih sirovina. Nema ulaganja u romsko naselje.
  • Problem je opet kanalizacija, vodovod treba rekonstruirati i pojačati, sala za MZ i KUD, stadion a od Općine ne dobivaju odgovore.
  • NVO Mladi Romi i KUD od Općine za svoje aktivnosti dobiju 200-250 KM dok drugim KUD-ovima daju daleko više a mi ne možemo doći do sredstava. Od Općine dobili sportsku dvoranu za probe jer dom u MZ nije obnovljen
  • Ima diskriminacije Roma u školama
  • Treba izraditi socijalne karte po MZ a za ove potrebe namaknuti sredstva od npr. 1,5, KM od komunalne naknade, naknade za antene mobilne telefonije i sl.
  • Problem je hidrocentrala na Lašvi (MZ Simino selo a planiraju izgradnju 5 takvih) jer se sve fekalne vode i smeće iz 3 općine zadržavaju pored hidrocentrale što izaziva nesnosan smrad i probleme stanovnicima. Rješenja nema i radi šta ko hoće!
  • Deponiju i groblja u vodozaštitnoj zoni treba maknuti i sanirati.
  • Sastanak u Općini smo imali prije godinu dana. Kad god imamo sastanak nešto pametno dogovorimo i uradimo
  • MZ su razvlaštene, nemaju status pravne osobe, nemaju račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku Općine pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava. Ne konzultiraju Vijeće MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ; Od MZ se samo traži a dogovori se ne poštuju.
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura (voda, kanalizacija, odvodni kanali, rasvjeta, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa lokalnom upravom
  • stranačko djelovanje u MZ
  • općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine; ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ; ne provode se nestranački izbori u MZ: načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Šta se događa ako MZ uskrate informaciju?; Vijeća MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu; Nadležnosti MZ se ne poštuju
  • Mediji prate rad MZ i NVO
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO.

Koliko znamo o Drugome koji živi pored nas?

Autor: Saša Denić

Svaki dan smo u ovakvom društvu kojeg nazivamo multikulturalnim, svjedoci diskriminacije po svakoj osnovi, tada priča o prihvatanju drugog postaje apsurdna. Ako kročite na ulicu svjedoci ste poražavajućih slika: tu vas čeka ustaljeni šablon funkcionisanja svih formi, od diskriminacije do apsolutnog osuđivanja. Ljudi su zarobljeni u takvu sliku i nemaju baš mnogo prilika da ne budu unutar takvog okvira. Romska populacija, ne samo da je osuđena na nemogućnost aktivnog sudjelovanja u društvenom životu kao aktivan član od niza kvazinaratora i nacionalističkih puritanaca koji izrabljuju ideju dobrog, plemenitog znanja u služenju društvu, nego je žrtva nepatvorenog i skoro nepopravljivog mentaliteta koji je produkt nebrige institucija koje postoje samo na papiru ne i u stvarnosti. Koliko znamo o Drugome koji živi pored nas? Koliko mi u kvazimultikulturalnom društvu prihvatamo postmodernističke Razlike? Prije bi se reklo da ih potiremo i guramo pod tepih! Na jednom malom prostoru kao što je općina Vitez, koji je zatrovan nacionalnim konfliktima, svijest o važnosti školovanja romske djece, pričala bi se priča o stanju, poziciji, i jednom stvarnom svijetu koji treba šansu da aktivno učestvuje u ključnim modelima onoga što nazivamo život, ali tu šansu ne dobija…

Romska djeca – koleteralna šteta
Podjela obrazovanja na etničkim osnovama – Fenomen “dvije škole pod jednim krovom” predstavlja možda najočitiji primjer segregacije u školama u BIH. Vitez, je jedna od tih primjera. U školi djeca su razdvojena po vjerskom/kulturnom principu a također i njihovi nastavnici koji ih podučavaju, i nemaju nikakvih uzajamnih kontakata. A romska deca su neko ko je kolateralna šteta, i neko ko ne pripada nijednoj grupi. Uprkos toj činjenici, a i čestoj perepciji da Romi nisu zainteresovani za obrazovanje, čak 90 posto romske djece osnovnoškolskog uzrasta u općini Vitez uključeno je u obrazovni proces. Međutim, mnogo romskih porodica odlazi.

U prethodnoj godini oko 30 djece je napustilo školu, odlazeći u inostranstvo sa roditeljima. Mnoge porodice iz Viteza su samo otišle u nadi da će naći neki bolji život u zemljama Zapadne Evrope. Njihov motiv za odlazak iz BiH je ekonomska situacija, jer načina da zarade nemaju. Od oko 600 Roma sa naše općine, samo 11 njih radi. I sve to u Vitezu, koji ima preko 70 poslovnih centara. Naravno, nijedan Rom u javnim službama nije angažiran. Činjenica je da prikrivena diskriminacija u oblasti zapošljavanja na teritoriji opštine Vitez itekako postoji, samo je teško dokazati. Sve ovo, naravno jesu razlozi zbog čega toliko Roma odlazi na zapad, uglavnom kao tražioci azila. S obzirom na to da proces odobrenja ili odbijanja zahtjeva za azil traje po nekoliko mjeseci, djeca samim tim gube pravo na školovanje, tj na pohađanje istog razreda koji su pohađali prije nego što su zamrzli svoje školovanje. Tako da sada, imamo djecu koja su čak i izgubila pravo na redovno školovanje, jer su nekoliko godina za redom prolazili kroz ovaj proces.

Romska zajednica u BIH trpi posljedice diskriminacije koja je doprinijela sveopćem siromaštvu Roma, nezaposlenosti, beskućništvu i nedostaku pristupa obrazovnom sistemu. Upravo su ovi oblici isključivanja iz redovnog obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite ono što romske porodice drži zarobljene u začaranom krugu bjede i siromaštva.

Potrebne su konkretne aktivnosti, razgovori sa onima koji su odgovorni da razbiju diskriminaciju, da zajedno srušimo stereotipe i na dugoročne staze uspijemo da ukinemo diskriminaciju. Bit svega je interaktivnoj saradnji svih nivoa od male ćelije porodice do institucija, kako bi se dobio sveopći uvid u glavni naracijski konstrukt. Više nije ni bitan sam statistički pokazatelj,bit je u buđenju svijesti o važnosti ovih postupaka koji će u genaralnoj formi i krajnjim ishodištima pokazati drugačiju sliku. Ako u svakom razgovoru sa organima i institucijama, probudimo ideju o važnosti borbe sa nevidljivom diskriminacijom, naš cilj će imati smisla. Cijela ova priča dobit će ne samo formalnu stranu, da je ona a priori izvediva, nego će je ispratiti stvaran rezultat.

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Vitez treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.
+ Opće informacije

Stjepana Radića
72250 Vitez
Srednjebosanski kanton
Federacija Bosne i Hercegovina
Bosna i Hercegovina

Tel: +387 30 718 200

+ Političke informacije

Načelnici:

2004 – 2008: Vlado Alilović (HDZ)

2008 – 2012: Vlado Alilović (HDZ)

2012 – 2016: Advan Akeljić (SDA)

+ Demografske informacije
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine:
0
stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine:
0
stanovnika
Mjesne zajednice
  1. Ahmići
  2. Bila
  3. Bukve
  4. Dubravica
  5. Gačice
  6. Jardol
  7. Krčevine
  8. Kruščica
  9. Lupac
  10. Počulica
  11. Preočica
  12. Rijeka
  13. Stari Vitez
  14. Šantići-Sivrino selo
  15. Večeriska
  16. Vitez I
  17. Zabilje-Sadovače
+ Lokalna problematika

U okviru projektnih aktivnosti, u Vitezu je 17. novembra 2015. godine održan sastanak sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija.

Prisutni su upoznati sa ciljevima projekta, komunikacijskom platformom, te su kroz diskusiju iznijeli svoje stavove i probleme sa kojima se susreću lokalne zajednice na području ove općine.

PROBLEMATIKA I MIŠLJENJA KOJA SU ISTAKNUTA OD STRANE SUDIONIKA NA SASTANKU

Rasprava o lokalnim problemima (sadržaj diskusije)

 

„Kad god imamo sastanak nešto pametno dogovorimo i uradimo“

 

  • MZ plaćaju izradu projektne dokumentacije zbog nedostatka sredstava. Građevinska dozvola košta a vrijedi samo dvije godine
  • U Općini nas smatraju kuririma. Nemamo redovite sastanke sa načelnikom. Zadnji smo sastanak imali prije godinu dana vezano za otpad. Odvoz otpada je riješen
  • Imamo problem sa klaoničkim otpadom, druga zona po zagađenosti, kanalizacija se slijeva u potok a vodu su zagadili naši poduzetnici, projekt za kanalizaciju platila županija … potrebna su velika sredstva i pišemo projekte. Nitko ne upravlja sustavom kanalizacije (imamo 13 ilegalnih priključaka) a od Općine ne dobivamo odgovor
  • Od odjela za urbanizam tražili smo dokumentaciju, slali zahtjev načelniku o naknadama za komunalne poslove jer smatramo da se dio komunalnih naknada treba vratiti u MZ
  • Naknade za okoliš koje plaćamo prilikom registracije vozila treba u potpunosti vratiti općinama
  • Ima problema sa Poslovnim centrom. Vitez spada u razvijene općine i BiH što nije dobro. Tražimo status nerazvijene općine
  • Sve MZ radi različite akcije čišćenja i uređenje okoliša, igrališta, apliciraju za izgradnju sportsko-rekreacionog centra…
  • Nema suradnje MZ i NVO; suradnja sa općinskom upravom nije dobra
  • Posebno su Romi u lošem položaju – mali broj je zaposlen a ostali žive od prikupljanja sekundarnih sirovina. Nema ulaganja u romsko naselje.
  • Problem je opet kanalizacija, vodovod treba rekonstruirati i pojačati, sala za MZ i KUD, stadion a od Općine ne dobivaju odgovore.
  • NVO Mladi Romi i KUD od Općine za svoje aktivnosti dobiju 200-250 KM dok drugim KUD-ovima daju daleko više a mi ne možemo doći do sredstava. Od Općine dobili sportsku dvoranu za probe jer dom u MZ nije obnovljen
  • Ima diskriminacije Roma u školama
  • Treba izraditi socijalne karte po MZ a za ove potrebe namaknuti sredstva od npr. 1,5, KM od komunalne naknade, naknade za antene mobilne telefonije i sl.
  • Problem je hidrocentrala na Lašvi (MZ Simino selo a planiraju izgradnju 5 takvih) jer se sve fekalne vode i smeće iz 3 općine zadržavaju pored hidrocentrale što izaziva nesnosan smrad i probleme stanovnicima. Rješenja nema i radi šta ko hoće!
  • Deponiju i groblja u vodozaštitnoj zoni treba maknuti i sanirati.
  • Sastanak u Općini smo imali prije godinu dana. Kad god imamo sastanak nešto pametno dogovorimo i uradimo
  • MZ su razvlaštene, nemaju status pravne osobe, nemaju račune, prihode, urede, opremu za rad, koordinatora, podršku Općine pa su tako ograničeni da sami riješe lokalne potrebe i probleme stanovnika putem vijeća MZ i bez pomoći općinske uprave tj. iz alternativnih izvora sredstava. Ne konzultiraju Vijeće MZ pri planiranju provođenju projekata u MZ; Od MZ se samo traži a dogovori se ne poštuju.
  • Problemi stanovnika u MZ:
  • loša infrastruktura (voda, kanalizacija, odvodni kanali, rasvjeta, putovi, igrališta, nedostatak zelenih površina, oglasne table … )
  • nezaposlenost
  • nepotizam
  • korupcija
  • smanjenje nataliteta
  • odlazak mladih ljudi
  • poplave i klizišta
  • nema komunikacije sa lokalnom upravom
  • stranačko djelovanje u MZ
  • općinska administracija nema sluha za probleme stanovnika MZ
  • MZ se nalaze između dvije vatre: stanovnika s jedne strane i općinske uprave s druge strane; posjećuju ih samo pred izbore
  • Nema rasprava o projektima koji se provode ili se namjeravaju provoditi u MZ niti itko konzultira ili pita Vijeća MZ za mišljenje
  • U MZ nema rasprava o proračunu općine; ne traži se suglasnost stanovnika MZ za dodjelu koncesija i korištenje resursa u MZ; ne provode se nestranački izbori u MZ: načelnik sluša samo one predsjednike MZ koji bliže načelniku po političkoj liniji
  • Predsjednici MZ ne mogu biti volonteri trošiti svoje vrijeme i nerijetko novac – trebaju biti plaćene osobe (sekretari profesionalci) zato ima MZ koje su neaktivne
  • Svi predsjednici MZ moraju zajedno raditi na poboljšanju statusa
  • Šta se događa ako MZ uskrate informaciju?; Vijeća MZ se trebaju udružiti u zajedničku inicijativu; Nadležnosti MZ se ne poštuju
  • Mediji prate rad MZ i NVO
  • Šutnja administracije – ne odgovaraju na pisane upite i zahtjeve MZ i NVO.
+ Glas lokalne zajednice

Koliko znamo o Drugome koji živi pored nas?

Autor: Saša Denić

Svaki dan smo u ovakvom društvu kojeg nazivamo multikulturalnim, svjedoci diskriminacije po svakoj osnovi, tada priča o prihvatanju drugog postaje apsurdna. Ako kročite na ulicu svjedoci ste poražavajućih slika: tu vas čeka ustaljeni šablon funkcionisanja svih formi, od diskriminacije do apsolutnog osuđivanja. Ljudi su zarobljeni u takvu sliku i nemaju baš mnogo prilika da ne budu unutar takvog okvira. Romska populacija, ne samo da je osuđena na nemogućnost aktivnog sudjelovanja u društvenom životu kao aktivan član od niza kvazinaratora i nacionalističkih puritanaca koji izrabljuju ideju dobrog, plemenitog znanja u služenju društvu, nego je žrtva nepatvorenog i skoro nepopravljivog mentaliteta koji je produkt nebrige institucija koje postoje samo na papiru ne i u stvarnosti. Koliko znamo o Drugome koji živi pored nas? Koliko mi u kvazimultikulturalnom društvu prihvatamo postmodernističke Razlike? Prije bi se reklo da ih potiremo i guramo pod tepih! Na jednom malom prostoru kao što je općina Vitez, koji je zatrovan nacionalnim konfliktima, svijest o važnosti školovanja romske djece, pričala bi se priča o stanju, poziciji, i jednom stvarnom svijetu koji treba šansu da aktivno učestvuje u ključnim modelima onoga što nazivamo život, ali tu šansu ne dobija…

Romska djeca – koleteralna šteta
Podjela obrazovanja na etničkim osnovama – Fenomen “dvije škole pod jednim krovom” predstavlja možda najočitiji primjer segregacije u školama u BIH. Vitez, je jedna od tih primjera. U školi djeca su razdvojena po vjerskom/kulturnom principu a također i njihovi nastavnici koji ih podučavaju, i nemaju nikakvih uzajamnih kontakata. A romska deca su neko ko je kolateralna šteta, i neko ko ne pripada nijednoj grupi. Uprkos toj činjenici, a i čestoj perepciji da Romi nisu zainteresovani za obrazovanje, čak 90 posto romske djece osnovnoškolskog uzrasta u općini Vitez uključeno je u obrazovni proces. Međutim, mnogo romskih porodica odlazi.

U prethodnoj godini oko 30 djece je napustilo školu, odlazeći u inostranstvo sa roditeljima. Mnoge porodice iz Viteza su samo otišle u nadi da će naći neki bolji život u zemljama Zapadne Evrope. Njihov motiv za odlazak iz BiH je ekonomska situacija, jer načina da zarade nemaju. Od oko 600 Roma sa naše općine, samo 11 njih radi. I sve to u Vitezu, koji ima preko 70 poslovnih centara. Naravno, nijedan Rom u javnim službama nije angažiran. Činjenica je da prikrivena diskriminacija u oblasti zapošljavanja na teritoriji opštine Vitez itekako postoji, samo je teško dokazati. Sve ovo, naravno jesu razlozi zbog čega toliko Roma odlazi na zapad, uglavnom kao tražioci azila. S obzirom na to da proces odobrenja ili odbijanja zahtjeva za azil traje po nekoliko mjeseci, djeca samim tim gube pravo na školovanje, tj na pohađanje istog razreda koji su pohađali prije nego što su zamrzli svoje školovanje. Tako da sada, imamo djecu koja su čak i izgubila pravo na redovno školovanje, jer su nekoliko godina za redom prolazili kroz ovaj proces.

Romska zajednica u BIH trpi posljedice diskriminacije koja je doprinijela sveopćem siromaštvu Roma, nezaposlenosti, beskućništvu i nedostaku pristupa obrazovnom sistemu. Upravo su ovi oblici isključivanja iz redovnog obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite ono što romske porodice drži zarobljene u začaranom krugu bjede i siromaštva.

Potrebne su konkretne aktivnosti, razgovori sa onima koji su odgovorni da razbiju diskriminaciju, da zajedno srušimo stereotipe i na dugoročne staze uspijemo da ukinemo diskriminaciju. Bit svega je interaktivnoj saradnji svih nivoa od male ćelije porodice do institucija, kako bi se dobio sveopći uvid u glavni naracijski konstrukt. Više nije ni bitan sam statistički pokazatelj,bit je u buđenju svijesti o važnosti ovih postupaka koji će u genaralnoj formi i krajnjim ishodištima pokazati drugačiju sliku. Ako u svakom razgovoru sa organima i institucijama, probudimo ideju o važnosti borbe sa nevidljivom diskriminacijom, naš cilj će imati smisla. Cijela ova priča dobit će ne samo formalnu stranu, da je ona a priori izvediva, nego će je ispratiti stvaran rezultat.

+ Preporuke

Preporuke Općinskoj upravi

  1. Status mjesnih zajednica i izbori u mjesnim zajednicama
  • Općina Vitez treba svojim mjesnim zajednicama vratiti status pravne osobe i omogućiti otvaranje bankovnog računa te ih osposobiti za samostalan rad organiziranjem obuke o upravljanju MZ, komunikaciji sa općinskom upravom, građanima i medijima, izrada planova, upravljanje projektima te namicanje sredstava za provedbu tih projekata.
  • Općinska uprava i Općinsko vijeće trebaju provoditi nestranačke izbore tj. omogućiti da građani sami prelože svoje kandidate za Vijeća svojih MZ jer sve mjesne zajednice nisu jednako tretirane od općinske uprave tj. bolje su pozicionirane one koje su bliže čelnicima u lokalnoj upravi po političkoj liniji ili imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću ili upravi.
  1. Poboljšanje informiranosti, komunikacije, transparentnosti i suradnje i bržeg rješavanja problema i potreba stanovnika MZ
  • Organizirati redovite sastanke Općinske uprave sa predstavnicima mjesnih zajednica svaka tri mjeseca (po potrebi i češće). Bilo bi dobro da se ovi sastanci održavaju sa predstavnicima službe za razvoj, a bilo bi poželjno da na sastancima sudjeluju načelnik i/ili predsjednik OV;
  • Načelnik, pomoćnici, predsjednik OV i vijećnici trebaju obaviti konstruktivne posjete mjesnim zajednicama tj. na terenu se upoznati s problemima i potrebama stanovnika i tako zadobiti povjerenje građana;
  • Predstavnike MZ treba pozivati na sjednice Općinskog vijeća kada se raspravlja o temama vezanim za područje MZ;
  • Treba razviti i usvojiti bolji, institucionalni mehanizam komuniciranja i raspodjele sredstava, tj. transparentniji način od uobičajenih osobnih kontakata između predstavnika MZ i Općinske uprave;
  • Predsjednici i Vijeća MZ ne smiju se zaobilaziti ili izostavljati prilikom provođenja bilo kakvih projekata ili aktivnosti na području mjesne zajednice, tj. Općina i sve druge razine vlasti mora obvezno informirati, konzultirati i uključiti vodstvo MZ u planiranje i realizaciju projekata;
  • Prilagoditi aktivnosti u skladu s različitim potrebama u urbanim i ruralnim zajednicama. U gradskim, budući da su manje optimistične po pitanju održivosti građanskog aktivizma, organizirati forume za razmjenu dobrih iskustava iz prakse i predstaviti uspješne građanske inicijative iz drugih gradskih zajednica u BiH. U ruralnim sredinama, održati obuku o vještinama komuniciranja i upravljanja za bolji rad postojeće, ali trenutno dezorijentirane energije za lokalni angažman.
  • Kroz rad sa Općinskom komisijama za mjesne zajednice, razviti program obraćanja stanovništvu, što će pokrenuti odvijanje sastanaka za lokalno planiranje i umnožiti neposredno komuniciranje građana s gradskim službenicima, vijećnicima a posebice s predstavnicima mjesnih zajednica;
  1. Općinski proračun/budžet i financiranje MZ
  • Nacrt općinskog proračuna/budžeta obavezno uputiti na raspravu u mjesne zajednice i pribaviti pisano mišljenje i prijedloge vijeća svih MZ – tako će se povećati transparentnost i povjerenje stanovnika u rad Općinske uprave;
  • Prilikom izrade proračuna/budžeta, sva proračunska sredstva namijenjena za MZ podijeliti na tri proračunske stavke:
    a) za materijalne troškove ureda koji bi bili isplaćeni MZ početkom godine;
    b) za projekte u MZ – za ova sredstva Općina bi raspisala natječaj, mjesne zajednice bi podnijele prijedloge projekata a posebna Općinska komisija bi, po unaprijed utvrđenim kriterijima, odobravala sredstva mjesnim zajednicama;
    c) ukoliko u budžetu nema stavke „projekti mjesnih zajednica“ onda projekte koje mjesne zajednice odrede kao prioritete uključiti u kapitalne investicije Općine;
  1. Pri Službi zaduženoj za MZ, imenovati koordinatora za mjesne zajednice sa jasnim opisom radnih obveza, koji će servisirati i koordinirati rad svih MZ (predstavnici mjesnih zajednica rade volonterski za dobrobit svih stanovnika trošeći svoje vrijeme i nerijetko novac a vrlo često su izloženi pritisku, kritikama i različitim sumnjama).
  • Predstavnici MZ predlažu uspostavu profesionalnog radnog mjesta tajnika u MZ ili jednog tajnika za više mjesnih zajednica;
  1. Prikupiti profile/osobne karte mjesnih zajednica (sa slikama) i postaviti ih na službenu WEB stranicu Općine, redovito dopunjavati promjene u MZ i realizirane projekte/inicijative. Ovakav način predstavljanja MZ veoma je koristan radi „snimanja“ stanja na terenu za svaku MZ i za Općinu u cijelosti te mogućeg prikupljanja sredstava za rješavanje pojedinačnih potreba i problema stanovnika (donatori, dijaspora, pojedinci);
  2. S obzirom da je veoma malo žena u tijelima mjesnih zajednica, potrebno je promicati razvoj lokalne strategije što će poticati uključenje žena u proces izbora za tijela mjesnih zajednica, a posebice u to uključiti žene vijećnice. U planiranje i akcije u MZ uključiti žene – stanovnice MZ;
  3. Pozvati lokalna sredstva informiranja (radio) da izvještavaju javnost o aktivnostima i inicijativama mjesnih zajednica te otvorenosti općinske uprave ka mjesnoj samoupravi;
  4. Nevladine organizacije trebaju surađivati sa Vijećima MZ, provoditi zajedničke projekte i dobiti odobrenje za aktivnosti koje planiraju provesti u mjesnim zajednicama.